PRIVREDA
Za pola godine deficit u agroindustriji veći od milijarde
SARAJEVO – U Bosnu i Hercegovinu je za pola godine uvezeno hrane u vrijednosti od milijardu i po maraka, dok je sa druge strane izvezeno za gotovo tri četvrtine manje, što pokazuje kako je 72 odsto proizvoda iz agroindustrije uvezeno.
Izvoz od 414.727.986 manji je za 11,76 odsto u odnosu na isti period prošle godine, dok se uvoz zadržao na gotovo istom nivou, pa je za samo šest mjeseci deficit u ovoj oblasti premašio milijardu maraka, pokazuju podaci Spoljnotrgovinske komore (STK) BiH.
Tako je, na primjer, u analiziranom periodu izvezeno mesa u vrijednosti od 52,2 miliona KM, a uvezeno nepunih 150 miliona KM, pa pokrivenost uvoza izvozom iznosi skromnih 39,6 odsto.
„Na ovakve pokazatelje imao je uticaj i SSP (Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju). Mesna industrija u BiH praktično ne postoji, jer ukidanjem carina tržište je preplavljeno uvoznom robom, koja je znatno ugrozila domaće proizvođače“, navodi se u izvještaju STK BiH.
Kada je mlijeko u pitanju, ukupan izvoz bio je od 39,5 miliona KM, ali od te sume 67 odsto, ili 26,5 miliona KM, je UHT sterilizirano mlijeko, koje ima najnižu tržišnu vrijednost. Sa druge strane, uvezeno je 71,5 miliona KM mlijeka i mliječnih proizvoda, od čega je 60 odsto mliječnih prerađevina s većom dodanom vrijednosti.
„Mliječna industrija je takođe dosta oštećena primjenom sporazuma, jer su naše tržište preplavili mlijeko i njegovi proizvodi iz EU. Ono što je preostalo našim proizvođačima i prerađivačima je da svoje proizvode plasirju na alternativna tržišta, pa smo mlijeko i njegove proizvode plasirali u region, najviše u Crnu Goru, zatim Srbiju“, ocjenjuju u STK.
Ništa bolji pokazatelji nisu ni u oblasti voća i povrća, gdje se izvoz kreće oko 60 miliona, a uvoz čak 286 miliona KM.
Jedina svijetla tačka je to što je ponovo počela isporuka jabuka u BiH, gdje je u kratkom periodu izvezeno preko 300 tona u desetak šlepera.
Admir Kapo, predsjednik Udruženja „Kupujmo i koristimo domaće“, kaže kako na kraju svake godine deficit pređe dvije milijarde maraka, te da je izvjesno da će se to desiti i ove. Smatra kako je domaću proizvodnju potrebno stimulisati jer je tržište otvoreno i dozvoljena je trgovina svim i svačim. On ne sumnja da u BiH postoje kompanije i poljoprivrednici koji imaju kapacitete za veću proizvodnju.
„Velike kompanije u zemlji rade na 30 odsto svojih kapaciteta. Između 100 i 200 odsto bi mogle povećati proizvodnju kada bi imale sirovinu. Imaju sve međunarodne standarde o postizanju kvaliteta i o održavanju kontinuiteta, a izvoze i u 30 država. Sigurno je da imamo kvalitet i da možemo povećati kapacitete ako obezbijedimo tržište. Zasad sa strane dolazi sve i svašta, bez zahtijevanja minimum kvaliteta“, kazao nam je Kapo.
Generalno gledano, BiH je u prvom polugodištu ostvarila izvoz u vrijednosti od šest milijardi KM, što je više za 12,14 odsto u odnosu na isti period prošle godine, dok je uvoz iznosio 9,5 milijardi, a što je više za 7,96 odsto u odnosu na prvih šest mjeseci lani. Ove promjene rezultirale su pokrivenošću uvoza izvozom od 63,2 odsto, što je više za 3,88 odsto u odnosu na isti period 2017. godine.
Najznačajniji partner u spoljnotrgovinskoj razmjeni BiH je EU, na koju se odnosi 72,6 odsto od ukupnog izvoza i 68,6 odsto od ukupnog uvoza.
Izvoz Uvoz
Meso 52,2 miliona KM 149,5 miliona KM
Mlijeko 39,5 miliona KM 71,5 miliona KM
Voće i povrće 60,3 miliona KM 286,5 miliona KM
Izvor: Nezavisne novine
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE8 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI8 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca