INVESTICIJE
Autoput Banjaluka – Prijedor na dugom štapu
BANJALUKA – Iako je bilo najavljeno da će u septembru sa kineskom kompanijom biti potpisan ugovor o koncesiji za gradnju autoputa Banjaluka – Prijedor, od toga neće biti ništa i vrlo vjerovatno o tome će se razgovarati tek iduće godine.
U Ministarstvu saobraćaja i veza Republike Srpske i juče je održan sastanak sa predstavnicima kineske kompanije “China Shandong International and Tehnical Cooperation”, na kojem su se, kako kažu, “usaglašavala određena tehnička pitanja”.
“Izvjesno je da će oba projekta, tj. projekat za autoput i za prugu ići paralelno i da se u tom smislu čeka da se odrede i usaglase termini kada bi se moglo otpočeti s ovim projektima”, rekli su nam juče u Ministarstvu saobraćaja i veza Republike Srpske.
U ovom ministarstvu kažu da će, kada se usaglasi tekst ugovora, pribaviti mišljenja Pravobranilaštva, Komisije za koncesije i Vlade, nakon čega će se potpisati ugovor koji je i preduslov za početak radova na autoputu Banjaluka – Prijedor dugom 42 kilometra i vrijednom 297 miliona evra.
“S terminom potpisivanja ugovora nećemo licitirati, ali obje strane opredijeljene su da to bude čim se steknu svi neophodni uslovi”, rekli su u Ministarstvu saobraćaja i veza, dodajući da bi taj proces tekao mnogo brže da BiH i NR Kina imaju potpisan bilateralni sporazum.
Prema nezvaničnim informacijama, sve je manje onih koji vjeruju da će projekat autoputa od Banjaluke do Prijedora biti realizovan na način na koji je zamišljen, odnosno da se radi putem koncesije. Problem je prije svega u tome što kineski investitori i nisu baš zainteresovani za taj vid saradnje, a s druge strane i Republici Srpskoj sporno je to što kineska kompanija traži garanciju da će godišnje imati 30 miliona evra od putarine.
U “Autoputevima Republike Srpske” još ranije su priznali da broj vozila na dionici od Banjaluke do Prijedora u prvih pet-šest godina neće biti dovoljan da izmiri te obaveze, odnosno da će biti daleko manji od 30 miliona evra godišnje.
“U prvih pet-šest godina treba da obezbijedimo servisiranje tih obaveza. Smatramo da to neće biti problem. Riječ je o investiciji od 297 miliona evra. Pretpostavka je da će u početku naplata putarine pokrivati 50 odsto tog iznosa”, rekao je nedavno Dušan Topić, direktor JP “Autoputevi Republike Srpske”.
Inače, ukoliko bi u skorije vrijeme i bio potpisan ugovor o koncesiji, a što je malo vjerovatno, autoput bi u upotrebi bio najranije za pet godina.
Prema planovima, nakon potpisivanja ugovora o koncesiji Republika Srpska bi u roku od dvije godine izvršila eksproprijaciju zemljišta, a sama gradnja bi trajala najmanje tri godine.
Za projekat autoputa Banjaluka – Prijedor i rekonstrukciju pruge na toj dionici do sada je potpisano nekoliko memoranduma sa kineskim partnerima.
Izvor: Nezavisne novine
NOVOSTI
Projekt od oko milijardu i po KM zvanično je propao
Projekat izgradnje Termobloka 7, kao najveće poslijeratne investicije u Bosni i Hercegovini, mogao bi se označiti već sada propalom investicijom.
Projekat je zvanično započet 2006. godine, a vrijednost je bila 722 miliona eura.
Tokom godina je bilo mnogo pregovaranja i dogovaranja sa austrijskim, njemačkim, švicarskim i japanskim kompanijama te izlazaka pojedinih kompanija iz projekta, a 2014. godine je ugovor potpisan s kineskim konzorcijem.
Značajna sredstva su ranije već utrošena, a s obzirom na to da ono što je započeto neće biti završeno, nadležni što prije moraju pronaći alternativu.
– Što se tiče Termobloka 7, definitivno je da se on neće graditi. Sad je pitanje hoćemo li ići u arbitražu ili ćemo postići neki sporazum s onima s kojima je bio potpisan ugovor oko toga – rekao je ove sedmice Nermin Nikšić, premijer FBiH (SDP), izvijestila je Federalna televizija.
BIZNIS
Ekonomski stručnjaci: Koje su najisplativije investicije u 2024.
Ispraćamo još jednu tešku godinu u koju su se slile posljedice globalnih kriza iz protekle tri, ali bez nagovještaja da bi u 2024. godini moglo biti bitno drugačije. Još početkom pandemije koronavirusa energenti i hrana pokazali su se kao ključni za svaku ekonomiju, a značaja snabdijevanja iz domaćih izvora svjesniji smo iz dana u dan.
„Generalno, energetika je oblast u kojoj su nam potrebne investicije, ali kroz obnovljive izvore energije. Prioritet su nam ulaganja u energiju i hranu. To su dvije grane koje svaka zemlja treba osigurati za svoje ljude. Znači, da imaju energije i da nisu gladni“, kaže Aziz Šunje, profesor Ekonomskog fakulteta UNSA-e.
Pravci razvoja
Mi smo mali i siromašan narod koji ne može investirati u visoke tehnologije, podsjeća Aleksa Milojević, ekonomski ekspert.
„Naša baza su prirodna bogatstva – prehrambena i drvna industrija te energetika. To su osnovni pravci našeg razvoja, a tek na tim osnovama moguće je kasnije očekivati više tehnološke nivoe „, pojašnjava Milojević.
Osnovni problem Bosne i Hercegovine je taj što nema vlastite izvore finansiranja, jer se vlasti zadužuju uglavnom za potrošnju, pa prihodi koje bismo mogli investirati odlaze u otplatu duga.
„Jedini izvor vlastite akumulacije je promjena načina raspolaganja prirodnim bogatstvima. Umjesto sadašnjih koncesija, koje su toliko niske i beznačajne, čak su mnogo niže od onih u afričkim zemljama, nekadašnjim kolonijama, ta prirodna bogatstva trebaju preći u ruke opština, a da renta za korištenje tih resursa, kao na Zapadu, dostiže čak i 90 posto neto dobiti. Tako bismo imali izvor za naše investicije. Ako ovako nastavimo da, koncesiono, praktično poklanjamo naša prirodna bogatstva, onda nam nema spasa“, ističe Milojević.
Ključna grana
Osim investicija u energetiku, u svim segmentima i svim vidovima proizvodnje energije, zatim transport, kao ključnu granu za plin i naftu, te proizvodnju hrane, Igor Gavran, ekonomski analitičar, prepoznaje još jednu stratešku granu bh. ekonomije s velikim mogućnostima.
„Ono što se, nažalost, čini izvjesnim jeste to da ne samo 2024. nego i narednih godina ulaganja u proizvodnju oružja, municije i vojne opreme imaju najbolju perspektivu“, smatra Gavran.
Očekivanja od države
Iz ugla države, profesor Šunje najznačajnijim smatra investiranje u poduzetničku infrastrukturu, kroz poticanje razvoja biznisa te poticanje poslovnog okruženja.
„Prva investicija je svakako obrazovanje. Zatim ulaganje u putnu i željezničku infrastrukturu, uz istovremeno realizaciju reformske agende, jer su nam potrebne reforme da uhvatimo priključak za EU“, ističe Šunje.
Nove tehnologije
Gavran dodaje da razvoj novih tehnologija, vještačke inteligencije i robotike, električnih vozila, infrastrukture i opreme, ima zagarantiranu ekspanziju, a atraktivnim smatra i investicije u nekretnine te eksploataciju litija, kobalta i drugih.
avaz.ba
NOVOSTI
Jedan od najbogatiji Mađara preuzima cementaru u Lukavcu
Fabrika cementa Lukavac do kraja godine će da završi u rukama jednog od najbogatijih Mađara, Lorinca Meszarosa, kažu za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz Meszaros grupe, koja okuplja firme ovog biznismena.
Njega prate kritike zbog bliskosti sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom.
Meszaros, koji je u Hrvatskoj vlasnik Nogometnog kluba Osijek i nekoliko luksuznih vila na Jadranu, ovom kupovinom prvi put ulazi na tržište Bosne i Hercegovine.
Magazin Forbes u svom profilu ovog biznismena navodi da je jedna od njegovih kompanija, Meszaros i Meszaros, veliki igrač u mađarskom građevinskom sektoru, zahvaljujući ugovorima koje dobija od državne vlasti.
Njegova Talentis grupa, koja je u sastavu Meszaros grupe, tokom ljeta je pokrenula proces kupovine jedne od najvećih bh. cementara od austrijske firme Asamer Baustoffe AG.
Austrijska firma je 2001., tokom privatizacije u BiH, kupila 51% vlasništva nad cementarom.
Potom je 2014. otkupila preostale dionice.
Savezno konkurencijsko vijeće Austrije je 7. novembra obaviješteno o prodaji 100% dionica Lukavac cementa, njegovih podružnica i 50% dionica u Rudniku krečnjaka Vijenac, kompaniji Talentis International Construction Investments Kft.
Fabrika cementa u Lukavcu je poznato, jedna od dvije velike cementare u BiH.
Počela je sa radom 1974. godine.
Kako navode na sajtu fabrike, godišnje može da proizvede 700.000 tona klinkera (materijala za izradu cementa) i više od 900.000 tona cementa.
Lukavačka fabrika i Tvornica cementa Kakanj na godišnjem nivou imaju prihode veće od 50 miliona eura.
Cementara u Kaknju je u vlasništvu njemačke multinacionalne kompanije Heidelberg Materials od 2000. godine.
U odgovoru za RSE iz Talentisa, rečeno je da su tokom ljeta potpisali pismo namjere da kupe Lukavac Cement.
Time su dobili „ekskluzivna prava za pregovaranje“.
Dodaju da će nastaviti sa svojim poslovnim aktivnostima na međunarodnom nivou.
„Kupovina Lukavac Cementa dalje će proširiti građevinski portfolio Meszaros Grupe, sa stabilnom kompanijom koja je izuzetno profitabilna u regiji, te će doprinijeti smanjenju nestašice sirovih materijala na domaćem tržištu“, navodi se u odgovoru.
Prema procjenama magazina Forbes, Lorinca Meszaros posjeduje bogatstvo vrijedno oko 1,6 milijardi dolara.
On je počeo tako što se bavio postavljanjem gasnih instalacija u gradiću Felchut, 25 kilometara zapadno od Budimpešte, mjestu gdje je odrastao današnji mađarski premijer Viktor Orban.
Nakon što je Orban po drugi put došao na mjesto premijera, 2010. godine, počeo je uspon Meszarosa.
Od 2011. do 2018. bio je i gradonačelnik ovog mjesta, uz podršku Orbanove stranke Fidesz.
Poznat je po citatu da su „Bog, sreća i Viktor Orban“ igrali ulogu u njegovom usponu.
seebiz.eu
-
NEKRETNINE2 meseca prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
PRIVREDA1 godina prije
Sve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS1 godina prije
Rodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prije
Izvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca