PRIVREDA
Ulaganja vjetar u leđa privredi
BANJALUKA – Većina mjera za unapređenje privrednog ambijenta o kojima su se lani dogovorili Vlada RS i poslovna zajednica je realizovana, a podsticanje većeg obima investicija i stvaranje novog proizvoda omogućiće dalji razvoj privrede.
Istaknuto je to u petak na konferenciji “Privreda Republike Srpske od 2019. do 2022. godine – dijalog za budućnost”, koju su u Banjaluci organizovali Vlada RS, Unija udruženja poslodavaca i Privredna komora.
Predsjednik RS Milorad Dodik izrazio je zadovoljstvo zbog uspješnog dijaloga poslovne zajednice i javnog sektora.
Naglasio je da je Srpska rano ostala bez bankarskog sistema, što je stvorilo dodatni problem za privredu, koja u bankama koje posluju ovdje plaća kamatne stope od četiri do pet odsto, a negdje i više.
– U svijetu je za razvojne projekte predviđena nulta kamatna stopa – rekao je Dodik i naglasio da je Srpska danas u 16. kvartalu u kojem ima rast domaćeg proizvoda, a povećava se i broj zaposlenih, dok pokrivenost uvoza izvozom iznosi 75 odsto. On je dodao da Investiciono-razvojna banka RS može da pomogne razvoju privrede.
– Formiranje IRB-a bilo je dobra stvar za ekonomiju, jer je 600 miliona KM stavljeno na raspolaganje, a danas je njen protfolio viši od milijardu KM – rekao je Dodik.
Premijerka RS Željka Cvijanović rekla je da treba da bude nastavljeno sa rasterećenjem privrede, te da u kratkom roku najniža plata mora iznositi 500 KM, a prosječna 1.000 KM.
– Realizovano je 75 odsto mjera koje smo definisali sa poslovnom zajednicom u Memorandumu o zajedničkim politikama, a preostale obaveze bi trebalo da budu završene do kraja godine – istakla je Cvijanovićeva.
Ministar industrije, energetike i rudarstva RS Petar Đokić naveo je da je povećanjem neoporezivog dijela dohotka privredi učinjena ušteda od oko 62 miliona KM, a radnicima su povećane plate.
– Treba mijenjati sliku o BiH kao zemlji koja je sa stanovišta biznisa označena kao neuređeno i nestabilno područje, jer ima mnogo zainteresovanih i domaćih i inostranih investitora – istakao je Đokić.
Predsjednik Privredne komore RS Borko Đurić istakao je da je krajnje vrijeme da se prestanu plaćati pauze radnicima.
– Zakonom je regulisana radna sedmica od 40 časova, od kojih se dva i po sata ne radi i kada se preračuna, to je 6,7 odsto. Predlažemo da se za toliko povećaju plate, a da se pauze koriste, ali ne plaćaju. Pauze na godišnjem nivou koštaju 180 miliona KM – rekao je Đurić.
Predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS Dragutin Škrebić rekao je da je povećanje plata moguće samo na realnim osnovama.
– Plate možemo povećati smanjenjem javne potrošnje, poreza i doprinosa, uvođenjem novih tehnologija i povećanjem produktivnosti – rekao je Škrebić i dodao da ljudi ne odlaze samo zbog visine plata, već i nestabilne političke situacije na nivou BiH koja utiče na privredu.
Praznici
Na konferenciji je istaknuto da je potrebno razmisliti i o smanjenju broja prazničnih dana.
– Veliki je broj prazničnih dana, a jedan dan praznika u neto iznosu sa sadašnjim prosječnim platama košta 10,3 miliona KM – rekao je Borko Đurić.
Izvor: Glas Srpske
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE6 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca