FINANSIJE
Exit ove godine Novom Sadu i Srbiji donio 13,3 miliona evra
NOVI SAD – Muzički festival Exit ostvario je tokom ove godine ekonomski doprinos za turizam Novog Sada i Srbije od 13,3 miliona evra, saopštila je pres služba tog festivala.
Kako se navodi, to je pokazalo istraživanje koje se redovno sprovodi za vrijeme festivala, ali se dodaje da na ovu brojku, prema svim procjenama, treba dodati još veću vrijednost promotivne kampanje Exita u čak 36 zemlje svijeta koja u fokus, pored festivala stavlja i Petrovaradinsku tvrđavu, Novi Sad i Srbiju.
Istraživanje je, pored demografske strukture posjetilaca koji su u Srbiju stigli iz preko 70 zemalja svijeta, obuhvatilo i njihovu prosječnu potrošnju, ali i muzički ukus, opšti utisak o festivalu, kao i gradu u kojem se održava.
Ovogodišnji „Najbolji evropski festival“ Exit festival tokom četiri dana ostvario je posjetu od gotovo 200 hiljada ljudi, a primetan rast zabilježen je među posjetiocima koji su došli van Evrope, kojih je bilo rekordnih 10 odsto.
Među njima prednjače posjetioci iz Australije, SAD i Turske, dok su zabilježeni dolasci i iz nekih veoma dalekih zemalja poput Kolumbije, Indije, Japana, sa Kajmanskih ostrva, iz Katara i Singapura, navodi se u saopštenju.
Tradicionalno veliki broj posjetilaca došao je iz država bivše Jugoslavije, njih 18,7 odsto, dok je iz zemalja Zapadne Evrope došlo 20,4 odsto posjetilaca, među kojima su prednjačili ljubitelji festivala iz Njemačke, Holandije, Francuske, Velike Britanije, Austrije, Italije, Danske, Irske i Španije.
Iz zemalja Istočne Evrope stiglo je 12,8 odsto posjetilaca, a najviše iz Mađarske, Grčke, Rumunije, Bugarske, Poljske i Slovačke.
Kada se posmatra broj posjetilaca po gradovima, pored Novosađana najviše posjetilaca na Exit dolazi iz Beograda, Londona, Amsterdama, Zagreba, Sarajeva, Ljubljane, Budimpešte, Pariza, Berlina, Banjaluke, Istanbula, Osijeka, Niša, Tuzle, Ankare, Frankfurta, Subotice, Roterdama, Marseja, Sombora, Izmira, Zrenjanina, Segedina, Kragujevca, i mnogih drugih.
Čak 70 procenata stranaca koji su došli na Exit su ove godine u Novom Sadu bili prvi put, dok je 91,1 odsto ukupnog broja „Egzitaša“ u Evropsku prestonicu kulture došlo samo zbog festivala.
Visokoobrazovani posjetioci činili su već standardnih 80% od ukupnog broja, a među posjetiocima na Petrovaradinskoj tvrđavi ove godine najviše je bilo zaposlenih, njih čak 51,4 odsto, koje prati očekivano visok broj studenata od čak 40,7 procenata.
U Srbiji je tokom Exit festivala, po istraživanjima TIM centra, ubjedljivo su najviše trošili turisti iz Zapadne Evrope, prosječnih 585 evra, a prate ih turisti iz vanevropskih zemalja, koji su ostavljali u prosjeku 584 evra. Posjetioci iz Istočne Evrope ostavljali su lokalnoj privredi 517 evra, dok su među posjetiocima iz regiona najviše trošili Slovenci 491 evra, a najmanje gosti iz BiH 340 evra.
U navedene iznose uključeni su samo troškovi koji ostaju domaćim kompanijama, poput smještaja, lokalnog prevoza, ishrane, pića, suvenira i slično.
Najveći broj posjetilaca festivala, njih čak dve trećine, iznajmljivali su sve vrste smještaja, od stanova i apartmana do hostela i hotela, a pored onih koji su se vraćali svojim kućama poslije provoda, manji dio činili su i posjetioci sa smještajem kod prijatelja ili rodbine.
Inostrani turisti ocijenili su Exit 2018 sa prosječnom ocjenom 4,34, dok je kod gostiju koji su na Exitu prvi put ta ocjena nešto veća i iznosi 4,47. Zanimljivo je da su posjetioci pozitivno ocijenili produkcioni iskorak na glavnim binama festivala, dajući visoku ocjenu od 4,49 za tehničku produkciju, dok je osjećaj bezbjednosti na festivalu takođe visoko ocijenjen sa ocjenom 4,30.
Istraživanje je radio novosadski „TIM Centar“, a rađeno je na reprezentativnom uzorku tokom trajanja festivala. Anketirani su isključivo posjetioci koji su ulaznicu kupili, dok su učesnici, radnici, predstavnici medija, sponzora i drugih institucija izuzeti.
Izvor: Tanjug
Na današnjem trgovanju na Sarajevskoj berzi ostvaren je ukupan promet od 28.222.037 KM. U sklopu 66 transakcija ukupno je prometovano 19.105 vrijednosnih papira.
Danas je održana 75. aukcija trezorskih zapisa Federacije Bosne i Hercegovine s rokom dospjeća od 6 mjeseci. Metodom višestrukih cijena upisano je ukupno 2.845 trezorskih zapisa, čime je za emitenta prikupljeno ukupno 27.954.184 KM.
- Vrijednost BIFX-a je pala za 0,28 indeksnih poena na 668,44 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja pad od 0,04 %
- Vrijednost indeksa SASX-10 je porasla za 0,63 indeksna poena na 943,98 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,07 %
- Vrijednost indeksa SASX-30 je porasla za 3,58 indeksnih poena na 1.883,42 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,19 %
- Vrijednost SASE Islamskog indeksa – u saradnji sa BBI, SASX-BBI je porasla za 5,66 indeksnih poena na 10.626,51 poen, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,05 %
- Vrijednost indeksa SASX-Fundamentals, SASX-FN je porasla za 1,17 indeksnih poena na 17.334,92 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,01 %
- Na Kotaciji privrednih društava i Kotaciji obveznica nije bilo zaključenih transakcija.
Na Kotaciji fondova ostvaren je promet dionicama ZIF BOSFIN DD SARAJEVO (simbol BSNFRK2 ) u iznosu od 220,00 KM; u sklopu 1 transakcije prometovano je 500 dionica. Kurs ovog fonda iznosio je 0,44 KM.
Na Slobodnom tržištu – ST1 ostvaren je promet od 173.827,59 KM; u sklopu 15 transakcija prometovano je 5.534 dionice. Najveći dnevni promet ostvaren je dionicama emitenta RUDNICI BOKSITA JAJCE DD JAJCE (simbol RBKJRK2 ) u iznosu od 131.325,00 KM. Kurs ovog emitenta iznosio je 51,50 KM.
Na Slobodnom tržištu – ST2 ostvaren je promet dionicama emitenta IGMAN DD KONJIC (simbol IGKCRK3 ) u iznosu od 1.870,00 KM; u sklopu 1 transakcije prometovano je 11 dionica. Kurs ovog emitenta iznosio je 170,00 KM.
Na Slobodnom tržištu – ST3 i na Tržištu za emitente u stečaju nije bilo ostvarene trgovine.
Najveći dnevni porast vrijednosti zabilježile su dionice emitenta RUDNICI BOKSITA JAJCE DD JAJCE (simbol RBKJRK2) od 3,00 % i dostigle su cijenu od 51,50 KM, dok je dnevni pad registrirao ZIF BOSFIN DD SARAJEVO (simbol BSNFRK2) od 2,22 % sa cijenom od 0,44 KM.
Na vanberzanskom tržištu evidentirana je trgovina dionicama emitenta:
– BROVIS DD VISOKO (simbol: BROVRK2) u vrijednosti od 91.935,00 KM, u sklopu 33 transakcije prometovano je 10.215 dionica.
Dionice kompanije Telekom Srpske, odnosno Mtel, pale su opet danas na najnižu cijenu u posljednjih nekoliko godina.
Na današnjem trgovanju na Banjalučkoj berzi dionice ove kompanije su oslabile za 0,87 posto i zasustavile se na 1,14 KM. Ovo je najniža cijena u posljednjih nekoliko godina, izvještava BiznisInfo.ba. Prema ovoj cijeni dionice, ukupna tržišna kapitalizacija, odnosno vrijednost kompanije, je oko 560 miliona KM.
Podsjetimo da je pad vrijednosti kompanije počeo 25. maja prošle godine kada je firma izgubila oko četvrtine vrijednosti za samo dva dana.
To se desilo nakon odluke kompanije da ne isplati polovinu zarade dioničarima. Iz firme je nedugo nakon toga rečeno da je riječ o kratkoročnom padu te da će se vrijednost dionica brzo vratiti na stari nivo, ali se to nikad nije desilo, a pad vrijednosti se nastavio sve do danas. Prije toga vrijednost kompanije je bila oko 800 miliona maraka.
Poređenja radi, vrijednost dionice BH Telecoma danas je oko 12,5 KM. S obzirom da je kapital kompanije podijeljen na 63.457.358 dionica, tržišna vrijednost BH Telecoma trenutno je nešto preko 793 miliona maraka. Vrijednost BH Telecoma trenutno je, dakle, čak 40 posto veća od Mtelove.
Pritom je ovo najniža vrijednost dionice BH Telecoma od početka godine. Dionice firme su u januaru išle i do 14,5 KM, što diže vrijednost firme na čak 920 miliona KM, prema podacima BiznisInfo.ba.
Ovo pokazuje da je BH Telecom puno interesantniji investitorima uprkos činjenici da se Mtel brže širi zbog činjenice da investira mnogo više novca u akvizicije. Ulagačima se očito ne sviđa činjenica što agresivno širenje ide preko leđa dioničara.
Mtel je većinskom vlasništvu Telekoma Srbija, iza kojeg stoji država Srbija.
Najniža zagarantovana zarada (minimalac) od 1. januara 2024. u Republici Srpskoj biće 900 KM, odlučila je Vlada Republike Srpske.
Obrazlažući ovu odluku, Danijel Egić, ministar rada i biračko-invalidske zaštite Republike Srpske, kazao je nakon 51. sjednice izvršne vlasti da prema zakonu o radu, Ekononsko socijalni savjet RS trebalo da u posljednjem kvartalu predloži iznos najniže zarade, te da Vlada, bila primorana da utvrdi iznos minimalca, jer socijalni partneri u Srpskoj, odnosno predstavnici Saveza sindikata RS, Unije poslodavaca RS i upravo Vlade Srpske, nisu mogli da se dogovore o ovom pitanju, jer su, svako za sebe, imali različite prijedloge o iznosu ove zarade, a koja trenutno iznosi 700 KM.
Odgovarajući na pitanje: Kako Vlada Republike Srpske planira pomoći poslodavcima koji neće moći izdržati povećanje minimalca na 900 maraka?, Egić je kazao da ne može da kaže tačno kako.
„Uvjereni smo da će to biti jako mali poslodavaca. Prema Zakonu o radu najniža plata se isplaćuje samo ako radnik ne može svojim radom da nadomjesti tu platu. A znamo svi da svi radnici više zarađuju, a plaćeni su, bar po minimalcu. To smo znali utvrditi kad bi inspekcije išle po preduzećima. To je ta siva zona, koju moramo da iskorijenimo i očistimo„, naglasio je on.
„Nije uračunat topli obrok i prevoz u najnižu platu“ , poručio je Egić, odgovarajući na ovo pitanje.
Podsjećamo, prvo je predsjednik Srpske Milorad Dodik iznio ideju da minimalac bude 1.050 maraka, nakon čega je krenulo licitiranje.
Poslodavci su smatrali da je realno da bude 750 KM sa svima davanjima, što je za sindikalce bilo potpuno neprihvatljivo.
Pominjali su iznos od minimalno 950 KM, ali i uz poruku da prihvataju i Dodikovu ideju.
On je rekao da će od januara 2024. biti uveden jedinstven borački dodatak od tri KM za sve boračke kategorije, od prve do sedme.
To se, podsjetimo, odnosi na sve borce koji su bili u zoni borbenih dejstava, minimalno mjesec dana.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE1 mesec prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE6 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca