PRIVREDA
Proizvođači u BiH zainteresovani i za kinesko tržište
Domaći proizvođači zainteresovani su i za izvoz u Kinu, zbog čega je upućen zahtjev ovoj državi za plasman meda i proizvoda od mlijeka iz BiH na njeno tržište.
U Spoljnotrgovinskoj komori (STK) BiH kažu da se izvoz u Kinu, zasad, bazira na nekoliko proizvoda, prije svega na vinu i proizvodima mlinske industrije, a vode se i pregovori oko izvoza eteričnih ulja.
Kad je riječ o osvajanju novih tržišta za domaće proizvode, nakon odobrenja izvoza mlijeka i mliječnih proizvoda u EU, nedavno je prihvaćen i akcioni plan plasmana mesa peradi na tržište ove unije.
– Evropska komisija je prije nepun mjesec dana stavila BiH na listu A i B zemalja, kojima je dozvoljen izvoz svih vrsta mlijeka i mliječnih proizvoda u EU. Proizvođači i prerađivači su ocijenili da je ovo jedna od najpozitivnijih vijesti i odluka za mljekarski i poljoprivredni sektor BiH.
Prije toga, negdje sredinom jula, odblokiran je izvoz jabuka u Rusiju, nakon što je ova država uvela zabranu. Rusija je ponovo naš najznačajniji izvozni partner voća, prvenstveno jabuka. Od početka maja, nesmetano je nastavljen i izvoz brašna, ulja i šećera iz BiH u Tursku – kaže Amila Šehić iz Sektora za makroekonomski sistem STK.
Prema njenim riječima, BiH je za osam mjeseci ove godine izvezla robe u ukupnoj vrijednosti od preko osam milijardi KM, što je za 10,45 odsto više u odnosu na iti period lane. Istovremeno, uvezeno je robe u vrijednosti od 12,9 milijardi KM ili 8,18 odsto više u odnosu na analizirani period 2017.
– Poboljšanje poslovnog ambijenta, direktne strane investicije, te blaža poreska politika uz kvalitetnu radnu snagu, ključni su faktori za jači rast izvoza i napredak domaće ekonomije. Usljed tendencija poboljšanja ekonomskih prilika u okruženju, što za posljedicu ima povećanje ekonomske aktivnosti prvenstveno u zemljama EU, rezultira povećanjem izvozne tražnje za proizvodima iz BiH, odnosno povećanjem izvoza. Tako je povećan izvoz u svim sektorima privrede u posljednjim godinama – naglašava Šehićeva i dodaje da su brojni izvozni potencijali BiH.
– Jedan od najznačajnijih je u drvnoj industriji, s obzirom na to da su šume važan resurs koji treba iskoristiti i stvoriti nove prilike za drvnu industriju. Prije svega, treba obezbijediti sigurnost u snabdijevanju sirovinom prerađivača viših faza prerade drveta. BiH ima dobru drvnu industriju s dugom tradicijom i znanje potrebno za proizvodnju namještaja, ali bi izvoz mogao biti veći, posebno ako uzmemo u obzir zainteresovanost Njemačke i drugih evropskih zemalja za uvoz namještaja iz BiH.
Takođe, činjenica je da raspolažemo dobrim preduslovima koji podrazumijevaju vlastitu kvalitetnu drvnu sirovinu, kvalifikovanu radnu snagu, relativno savremenu tehnologiju i potrebne certifikate za izvoz na tržište zemalja EU. Isto tako, metalni sektor nastavlja sa rastom izvoza, a riječ je o proizvodnji oružja, municije i njihovih dijelova – kaže Šehićeva.
Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Mirko Šarović nada se da bi BiH za nekoliko godina mogla dostići da pokrivenost uvoza izvozom iznosi 70 odsto.
– Prije nekoliko godina to je bilo samo 45, a trenutno je 61 odsto. Naš cilj treba da bude 70 odsto, što možemo postići za nekoliko godina i to će nam dati veću priliku da se razvijamo i da naš društveni proizvod bude veći – rekao je Šarović.
Glavno tržište EU
Potpredsjednik STK Ahmet Egrlić nedavno je izjavio da bi izvoz iz BiH ove godine mogao premašiti 12 milijardi KM. – Izvoz je u toku ove godine rastao i prvi put je u aprilu premašio milijardu KM na mjesečnom nivou. A taj trend se nastavio i u narednim mjesecima.
BiH je lane prvi put premašila 10 milijardi KM, odnosno izvoz je iznosio oko 11,5 milijardi KM. Glavno tržište je Evropska unija, koje sa više od 70 odsto učestvuje u ukupnom izvozu, a najbolju pokrivenost uvoza izvozom imamo sa Austrijom, Njemačkom, Italijom – rekao je Egrlić.
Izvor: Srpskainfo.com
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE8 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI8 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca