PRIVREDA
Radovan Vukoje: Maslinovo ulje će tek biti velika priča u Hercegovini
Vukoje maslinovo ulje iz sopstvenih maslinjaka i brend destilata Grozda stvoren od sortnih loza i ljekovitih trava, potpuno su novi proizvodi Podruma Vukoje.
U rekordnom roku iznikla je u Zasad polju kraj Trebinja velika destilerija i začetak uljare Vinskog podruma Vukoje. Tokom Salona žilavke 2018, Radovan Vukoje je u novim prostorijama objekta koji se nalazi u sred njegovog najvećeg vinograda ugostio brojne međunarodne stručnjake i novinare, među kojima je bio i Darel Džozef, ali i predsjednici srpskih udruženja somelijera. I po običaju, izazvao veliku znatiželju ali i oduševljenje kvalitetom novih proizvoda te nepresušnom energijom stvaranja i vizionarstvom.
Prije nego što smo degustirali šest destilata koji su trenutno u portfoliju destilerije, imali smo priliku da probamo jedinstveno i vrhunsko djevičansko maslinovo ulje iz Vukojevog maslinjaka. Hiljadu stabala je još mlado, u osmoj godini zbog čega su prve male količine za sada dostupne samo u specijalizovanim objektima Podruma Vukoje, ali kuve pet sorti masline: lećino, pedolino, frantojo, buša i bjelica već sad pokazuje kvalitet koji izaziva opšte odobravanje.
„Maslinovo ulje je nešto što će tek biti velika priča u Hercegovini“, otvorio je degustaciju Radovan Vukoje. „Trebinje i lokalitet gdje je maslinjak na 270 metara nadmorske visine ima idealan pH za uzgoj što se tiče zemljišta. No za krajnji kvalitet jako je, kao i kod vina, bitan momenat berbe. Znači, želja nam je da uvijek imamo nekih 80 procenata zelenih maslina kako bi zadržali što više aromatike nastale zahvaljujući hladnim trebinjskim noćima. Time dobijamo veoma začinsko i pikantno maslinovo ulje. Znate, maslina je majka a loza maćeha, s majkom je lakše dogovoriti se nego sa maćehom koja traži više pažnje, pa iako su masline veoma mlade, prvi su rezultati više nego zadovoljavajući. Pritom računamo da je proizvod zapravo još uvijek u kolijevci“.
Ulje koje je Vukoje s ponosom predstavio rezultat je saradnje i odabira sortimenta sa italijanskim maslinarom Luiđijem Gocijem. Činjenica da su stabla opstala čak i kad su ove zime bili veliki minusi dokaz je da je trebinjski kraj veoma potentan za ovu mediteransku kulturu gdje se ranije maslina veoma malo gajila jer je sortiment bio vrlo loš.
„Stalno smo gledali na primorje i sadili sorte koje se tamo gaje a one na 270 metara ne daju dobre rezultate kao uz samu obalu i na manjim visinama. Sortiment kao što je oblica nama ne proizvodi kvalitet, dok ovaj koji smo preuzeli iz Istre koja nam je relativno slična čak i malo hladnija od Hercegovine, je veoma pogodan. I tu ćemo moći još mnogo da napredujemo“, objasnio je domaćin.
A ulje je veoma meko, sveže, voćno, sa blagom naznakom kajsije, malo travnato. Lećino daje osnovni ton na mirisu iako su sorte podjednako zastupljene, no sva je prilika da će pikantost i mineralnost bjelice vremenom doći do izražaja. Na prvi ukus jasno je da je idealno uz bilo koju hranu, pogotovo za ribu, i da je veoma razumljivo za najširu publiku čak i u tom vrhunskom segmentu maslinovih ulja.
„Želja mi je da uz ovu destileriju postavimo jednu veoma modernu liniju maslinovog ulja kad budemo imali maslinjake u punom rodu kao i da posadim još pet ili deset hiljada stabala što bi bilo dovoljno za proizvodnju koju kao brend možemo da iznesemo. Prerada ulja se trenutno vrši u Čitluku u jednoj uljari ali ovde treba sve objediniti na jednom mestu i napraviti prvu preradu u Trebinju. Ovaj kraj ima mnogo potencijala a sadnjom trebinjskih brda maslinama dobićemo definitivno bazu za vrhunski brend maslinovog ulja“, završio je Vukoje predstavljanje izvrsnog proizvoda dok su prvi destilati već ispunjavali čaše.
Najzanimljivije u cijeloj priči je to što su rađeni od sortnog grožđa i to ne kao komovica već vino zajedno sa pokožicom macerira posle alkoholne fermentacije, nekih 3-4 mjeseca zavisno od sorte prije nego se pređe na destilaciju kako bi se očuvalo što više aromatike i što bolja struktura. Kao u vinima arome se mogu prepoznati u krajnjem proizvodu uprkos visokom alkoholu koji ide i do 42%.
Brend destilata Grozda trenutno predstavljaju rakije Žilavka, prepoznatljiva po aromama bijelog voća dok su kod one od sorte muskat vodeći cvjetni tonovi. Grozda Merlo uz začinski ton nudi sitno crveno voće dok je Vranac najmoćniji, sa takođe 42% alkohola ali i više ekstrakta. Ponudu zaokružuju tradicionalna travarica sa 14 ljekovitih biljaka i trava dok veoma ukusni Biter zamišljen kao dižestiv ima čak 56 raznih trava i ljekovitih bilja selektovanih iz trebinjskih vrleti. Boju daje orah, a destilat ima 35% alkohola i 80gr šećera.
„Selekcija u vinogradu za rakiju je drugačija od vinske jer se biraju najveći grozdovi koji imaju potencijalno dosta šećera ali i visoke kiseline kako bi se očuvala svježina. Produkcija neće prelaziti 10.000 boca. Ne treba nam industrija već da se u rakiji od čistog grožđa osjeti karakteristika hercegovačke zemlje i naše srce koje smo uložili u sve to“, napominje Vukoje.
„Nakon što sam pohodio brojne destilerije po svijetu da bi vidio kako bih ja to uradio, otišao sam kod Adolfa Adrijana, čuvenog proizvođača specifične opreme za premijum destilerije. Rekao mi je: „Ako nemaš vremena za destilate, ako želiš da radiš na veliko i brzo, nemoj ni počinjati jer već radiš odlična vina“. Razumjeli smo se u trenu pa sam kupio manji kazan od 200 litara, s kojim će mi trebati malo više vremena ali gdje će sve najbolje da se sabere u tanku a kasnije u boci i čaši jer sva rakija prolazi kroz četiri kolone gdje se proizvod očisti do perfekcije od svih stranih, potencijalno loših alkohola i mirisa“.
U narednom periodu najavljeno je još novih destilata, od kabernea, širaza, dubrovačke malvazije pa i tamjanike, a rakije su ostavile izuzetan utisak i još jednom pokazale da od Radovana Vukoja dolaze samo najbolji proizvodi što se uveliko prepoznaje na tržištima Kine, Amerike i sve više Evrope. Uostalom, to i jeste sastavni dio ideje da svaka boca koja izađe iz Podruma Vukoje bude najbolji ambasador Hercegovine.
Izvor: Vino.rs
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca