PRIVREDA
Rudnik Soli Tuzla nekad na rubu stečaja danas sa milionskim uspjesima
Iako se mislilo kako će se i Rudnik Soli pridružiti brojnim tuzlanskim kompanijama koje su zbog dugovanja, lošeg upravljanja i nepriznavanja poraza nadležnih dovedeni na rub stečaja – njegovi pogoni danas rade jače i brže nego ikada prije. Revolucija koju je svojim dolaskom 2016. godine najavio tada imenovani direktor Anis Šaldić, sada je stvarnost.
So se crpi i obrađuje po najvišim svjetskim standardima, uredno i na vrijeme isporučuje kupcima, dok su radnici uz sve to spremni za svaki novi dan. Priznaju, u početku, bilo je straha, ali sada je tu samo povjerenje jer konačno mogu kazati kako rade u kompaniji koja garantuje visokostandardne uslove rada, te platom, doprinosima i drugim načinima, nagrađuje svoje radnike.
Rezervoari konačno imaju samokontrolu, sigurnost koja je na najvišem nivou i za radnike i za okolinu a zadovoljstvo uslovima rada primjetno je već pri samom dolasku u tuzlansko naselje Tetima. Upravo ovdje, desetinama godina unazad Tuzla crpi ono po čemu je nadaleko poznata – so. Rudnik, kao rudnik – asocijacija je na stari sistem, zastarjelu opremu i sivilo, ali ne i u ovom dijelu grada. Skoro pa svakodnevna ulaganja u modernizaciju proizvodnih pogona, ono je što pozitivno utječe i na proizvodnju soli, ali i na profesionalizam svih zaposlenih radnika.
„Pa nova oprema je sad bolja i za rezervoare, za sve, za pumpe, temperature, za preliv rezervoara, za Jurkiće. Sad je sve elektronika: u slučaju svega imamo alarme koji se pale uz upozorenja. Prije ništa od ovoga nije bilo i tako…“, kaže Suad Mahmutović, radnik na Pumpnoj stanici Tetima.
Prije nije bilo ni direktora Anisa Šaldića koji je, po preuzimanju funkcije u junu 2016. godine, svaki segment Rudnika soli transformisao i unaprijedio. Iako je, kaže, na početku bilo straha od nepoznatog, modernizacija je vrlo brzo objeručke prihvaćena među radnicima. Zajedno sa unapređenjem uslova rada, vrlo brzo su se, kaže Šaldić, i dugovi koje je zatekao, sveli na nulu.
„Moram naglasiti da je ta vrijednost bila preko 3 miliona KM duga. Zatekao sam da radnicima nisam mogao podijeliti niti plaće. Danas kad govorimo o tim istim stvarima, Rudnik više nikome nije dužan. Isplatili smo preko 3 miliona dugovanja. Na računima imamo toliko sredstava da možemo u naredne tri godine radnicima podijeliti plate“, kaže dipl.ing.teh. Anis Šaldić, generalni direktor Rudnika Soli Tuzla.
Ključ uspjeha Rudnika soli leži u činjenici da je na čelno mjesto došla mlada osoba spremna na izazove. U prilog tome ide i veliki broj uspješnih poteza koji obaraju sve državne, pa i regionalne rekorde.
„U uspjesima koji su višemilionski, pa evo i u recimo prvih šest mjeseci, imali smo 500% iznad planiranih dobitaka“, dodaje Šaldić.
Da je na mjestu novopostovaljenog kućišta za upravljanje i nadzor rezervoara za isporuku soli kojom se neprekidno snabdijeva Sisecam Soda Lukavac, tuzlanska Solana, ali i Panonika Tuzla, nekada bila izuzetno stara instrument tabla, potvrđuju još fotografije koje nam pokazuju radnici. Međutim, u posljednja tri mjeseca, uređaj koji niveliše omjer slatke i slane vode u rezervoarima garant je ubrzanja sigurne i okolinski čišće proizvodnje. Ali tu se ne staje. Radna mjesta preko 1.000 radnika koja Rudnik soli, što direktno, što indirektno svojim uspješnim poslovanjem čuva u Tuzlanskom kantonu, u narednom periodu dodatno će biti osigurana.
„Ono što još nadalje planiramo jeste uvođenje ušteda u energetskom sektoru, a to je da na starim pumpama, koje sam zatekao iz 1980. godina, koje nisu modernizovane do danas, moram priznati da u slijedećoj fazi je postavljanje i instaliranje pumpi koje će biti sa motorima na frekventni pogon“, zaključuje Šaldić, generalni direktor Rudnika Soli Tuzla.
A upravo frekventni pogon investicija je kojom će se napraviti uštede od 30 posto na potrošnji električne energije i to za nesmetano obavljanje istih mehanizacijskih funkcija. To znači da će se, umjesto za četiri, finansijska isplativost ovakvog poteza pokazati za manje od godinu dana.
Tako će se Rudnik Soli Tuzla još jače pozicionirati na lidersku poziciju pogona koji, iako bosanskohercegovački, rade po svjetskim standardima i za sobom ostavljaju višemilionski profit.
Izvor: Rtvslon.ba
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE8 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI8 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca