PRIVREDA
Povratak na tržište EU oporavalja mljekarstvo u BiH
Od proizvodnje mlijeka za tržište u Bosni i Hercegovini živi oko 12.500 poljoprivrednika, a mljekarstvo predstavlja veliki socijalni oslonac i sigurnost prihoda za stanovništvo ruralnih područja.
Uprkos tome i činjenici da postoje prirodni uslovi i značajni kapaciteti za razvoj mljekarstva, ono se već dugo godina bori sa različitim problemima. Jedan od onih koji su bili veliki udarac za ovu proizvodnju u BiH, od kojeg se još oporavlja, svakako je bio gubitak najvažnijeg tržišta kada je Hrvatska u julu 2013. godine pristupila Evropskoj uniji i na njenu teritoriju se više nije moglo izvoziti mlijeko iz BiH.
U međuvremenu je čak 11 mljekara iz Bosne i Hercegovine zadovoljilo sve potrebne uslove za sigurnost proizvoda i dobilo dozvolu da izvozi na tržište EU, ali to i dalje nije u mjeri u kojoj je to bilo prije gubitka hrvatskog tržišta.
Ova preduzeća tek sada, kvalitetom i cijenom, moraju izboriti za konkurentnost na velikom i zahtjevnom EU tržištu, a ta konkurentnost u proizvodnji mlijeka u velikoj mjeri zavisi od mogućnosti da se nabavni povoljna i kvalitetna stočna hrana i priplodni materijal, zatim od kvaliteta muznih krava, te higijene u proizvodnji i preradi mlijeka.
Ovo je pokazala analiza stanja na tržištu mlijeka i mliječnih proizvoda u BiH za period od 2014. do kraja 2017. godine i za prvih šest mjeseci prošle godine, koju je uradilo Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
– Izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda iz BiH na inostrana tržišta ukazuju na blagi oporavak i poboljšanje plasmana mliječnih proizvoda na inostrana tržišta, ali ne u mjeri kako je to bilo prije jula 2013. godine, bez obzira na stabilnost količine proizvedenog sirovog mlijeka, rast tržišnosti pri otkupu svježeg sirovog mlijeka, te rast količina proizvedenih mliječnih proizvoda – navodi se u ovoj analizi.
Kako ističu stručnjaci, u posljednjih nekoliko godina ukupna proizvodnja sirovog mlijeka bilježi stabilnost, s obzirom na to da se kretala u rasponu od 576 do 701 miliona litara, s tim što je rast ili pad bio neznatan i to oko jedan do dva odsto. Najveća ostvarena proizvodnja sirovog mlijeka od 701 milion litara je zabilježena 2016. godine, što je u poređenju sa proizvodnjom iz 2012. godine više za oko četiri odsto. Proizvodnja u 2017. godini je bila nešto niža i iznosila je 682 miliona litara.
– Proizvodnja sirovog kravljeg mlijeka kao najznačajnije sirovine za mljekarsku industriju je u 2017. godini u odnosu na 2016. godinu opala za 18 miliona litara, kada je iznosila 677 miliona litara – ističe se u analizi.
U Republici Srpskoj je u 2014. godini proizvedeno 324 miliona litara sirovog mlijeka, a nakon toga je zabilježen određeni pad, te je u 2017. godini iznosila 311 miliona litara. Istovremeno, u Federaciji BiH je proizvodnja mlijeka konstantno rasla, sa 365 miliona litara koliko je iznosila 2014. godine, na 374 miliona litara koliko je ostvareno u 2016. godini. To je uticalo i na stabilnost ukupne proizvodnje mlijeka. Nadležni u Srpskoj, ipak, očekuju da će trendovi u ovom sektoru biti povoljni u narednom periodu.
– Ukupan broj proizvođača mlijeka u BiH je tokom nekoliko posljednjih godina smanjen tako da ih je u 2016/2017. godini registrovano oko 12.500, s tim što se poboljša struktura proizvođača na način da je povećan broj onih koji imaju više od pet krava naročito tokom tri posljednje godine. Od ukupne količine proizvedenog kravljeg mlijeka otkupljeno je 258.185 tona ili 39 odsto. Otkup svježeg sirovog mlijeka nastavlja da raste i tokom 2017. godine i veća je za 15.404 tone ili šest odsto u odnosu na otkup iz 2016. godine koji je iznosio 242.781 tonu – ističu u Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
Dodaju da se iskorištenost mljekarskih kapaciteta ne mijenja godinama i da u prosjeku iznosi oko 60 odsto. Kako ističu, izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda od 2014. godine do kraja 2017. godine bilježi pozitivna kretanja. Izvoz je sa 60 miliona KM vrijednosti u 2015. godini povećan do 75 miliona KM u 2017. godini.
Izvor: Srpskainfo.com
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE8 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI8 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca