PRIVREDA
Privreda cvjeta u Derventi, Kotor Varošu i Laktašima
Nisku stopu nezaposlenosti u Republici Srpskoj nemaju administrativna središta sa glomaznim javnim aparatom, već male opštine koje imaju razvijenu privrednu aktivnost, piše srpskainfo.com.
U tome prednjače Derventa, Kotor Varoš i Laktaši, u kojima opštinska administracija ulaže maksimalne napore da izađe u susret privatnoj inicijativi, a pre svega da joj „ne smeta barijerama“.
Tako Derventa, po informacijama iz Spoljnotrgovinske komore BiH, već petu godinu zaredom ima najnižu stopu nezaposlenosti u cijeloj BiH. U Kotor Varošu kažu da rade svi koji žele da rade, a da su oni sa biroa mahom u inostranstvu. Laktaši imaju još prijeratnu tradiciju o preduzetničkom duhu lokalnog stanovništva.
„Nama je sada problem što nema radnika ni za lijeka“, kaže za Srpskainfo načelnik Dervente Milorad Simić.
On navodi da u Derventi, koja ima oko 25.000 stanovnika, ima 698 privrednih subjekata od čega je njih 31 kompanija sa stranim kapitalom iz Austrije, Italije i Njemačke. Ova mala opština izvezla je u 2017. godini 302 miliona KM, dok je Banjaluka sa oko 200.000 stanovnika imala izvoz od oko 640 miliona maraka.
„Na pomolu je još jedan aranžman sa jednom italijanskom firmom iz oblasti auto-industrije. Kupuju parcelu i gradiće pogon. Takođe, jedna njemačka firma širi kapacitete“, otkriva Simić.
Na pitanje šta je tajna uspjeha Dervente, Simić odgovara da ga je nedavno to pitao i predsjednik Milorad Dodik.
„Rekao sam mu: Šefe, samo sam normalan. I ja sam privrednik i znam šta im treba. Radimo pošteno i javno, nema korupcije. Onaj ko hoće ovdje da otvori firmu, ujutru podnese zahtjev, a u tri popodne tog dana dobije rješenje“, navodi Simić.
Takve informacije se, kako kaže, šire brzo među investitorima.
„Preporuka je najveći dio posla“, svjestan je Simić.
Smatra da Derventi ugled kvari privatna fabrika „Unis“, ali to, kako kaže, nije do opštine.
Njegov kolega Ranko Karapetrović, načelnik Laktaša, kaže da ova opština ima BFC sertifikat o povoljnom poslovnom okruženju.
„Od oko 9.600 ukupno zaposlenih, njih oko 8.000 radi u privatnim kompanijama. Imamo pozitivna kretanja, ali nam je zaista veliki problem nedostatak kvalifikovanih radnika. Hronično nedostaju radnici u mašinskoj industriji i CNC operateri“, kaže Karapetrović.
On navodi da opština nastoji da omogući što kvalitetniji poslovni ambijent privrednicima, a da je u toku jedan prekogranični projekat o upostavljanju poslovnog inkubatora.
„Mislim da potencijalnim investitorima i postojećim privrednicima nije presudno koliko iznose takse i rente, već koliko su procedure jednostavne i sigurnost u poslovanju“, navodi Karapetrović.
Sa svega oko 20.000 stanovnika i oko 5.200 zaposlenih, mahom fabričkih radnika, Kotor Varoš, uz Derventu, ima najmanju stopu nezaposlenosti u BiH. Mada se na birou vodi i 2.500 formalno nezaposlenih, većina njih, tvrde upućeni, žive u inostranstvu, gdje rade na crno.
Od 10.000 zaposlenih u obućarsko-tekstiloj industriji u cijeloj Srpskoj, svaki četvrti radi u Kotor Varošu.
Plate
Iako imaju rekordne stope zaposlenosti i nezaposlenosti, prosečne plate u Derventi, Laktašima i Kotor Varošu su ispod republičkog prosjeka, čak i za 150 maraka. Razlog za to je što su plate u privredi godinama niske, naročito u prerađivačkoj industriji.
„U Trebinju su prosječne plate više od republičkog prosjeka, i to zbog ERS i HET koji su smješteni u tom gradu, a riječ je o javnim preduzećima. U Trebinju ima manje zaposlenih nego u Laktašima, u kojima su prosječne plate oko 707 KM. Mi nemamo javnih republičkih firmi“, kaže načelnik Laktaša Ranko Karapetrović.
Izvor: Akta.ba
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE8 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI8 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca