PRIVREDA
Kina preko Italije osvaja Evropu: Prva velika ekonomija Zapada pristupa Inicijativi “Pojas i put”
Italija je nezavisna država. Vjerujemo da će se Rim držati odluke koju je samostalno donio. Tim riječima Vang Ji, kineski ministar inostranih poslova, obratio se vladi Đuzepa Kontea, nakon oštrog protivljenja Vašingtona i Brisela planovima Rima da se priključi Inicijativi “Pojas i put” (IPP).
Vijest da se Italija, inače treća najveća ekonomija eurozone, i članica G-7, sprema da krajem ovog mjeseca potpiše memorandum o razumijevanju sa Kinom o pristupanju IPP, prvi je ove sedmice objavio londonski “Financial Times”. Prema nezvaničnim najavama iz Rima, svečano potpisivanje tog memoranduma uvršteno je u satnicu prve posjete kineskog predsjednika Si Đinpinga Italiji 22–23. marta, piše “Politika”.
Mogućnost da Italija postane prva velika ekonomija Zapada koja pristupa kineskoj IPP smjesta je izazvala oštre reakcije Vašingtona i Brisela, ali i pojedinih zvaničnika italijanskog ministarstva inostranih poslova.
“Vašington Pojas i put vidi kao inicijativu Kine za interese Kine. Sumnjičavi smo da će podrška italijanske vlade (toj inicijativi) donijeti bilo kakvu ekonomsku korist italijanskom narodu, dok bi na duge staze mogla okrnjiti ugled Italije na međunarodnoj sceni”, upozorio je Geret Merkis, portparol Savjeta za nacionalnu bezbjednost Bijele kuće.
Sa ove strane Atlantika, Evropska komisija (EK) poručila je u srijedu Konteovoj vladi da bilo kakva saradnja Italije i Kine u okviru Inicijative “Pojas i put” treba da se pridržava “tržišnih pravila, kao i međunarodnih i EU standarda”.
“Ni EU, niti bilo koja od njenih članica ne mogu efektivno ostvariti svoje ciljeve sa Kinom, bez potpunog jedinstva”, istakla je Maja Kocijančič, portparol EK. „Bilo kakav takav sporazum mora biti u saglasnosti sa zakonima i principima EU, uz, naravno, poštovanje jedinstva EU u primeni novih projekata”, dodala je Kocijančičeva.
Objavljivanje vijesti o ubrzanoj pripremi teksta memoranduma o razumijevanju između Italije i Kine iznenadilo je visoke funkcionere italijanskog ministarstva inostranih poslova, koje bi po ustrojstvu sistema trebalo da predvodi pregovore o međudržavnim sporazumima.
Nekoliko sati pošto je vijest o memorandumu objelodanjena podsekretar za spoljne poslove i međunarodnu saradnju Guljelmo Piči zatražio je „dodatne konsultacije” unutar vlade povodom pomenutog sporazuma sa Kinom.
“U ovom trenutku ne mislim da bi trebalo da nastavimo ka potpisivanju”, poručio je Piči na “Tviteru”, odbivši da dalje komentariše.
Ako u italijanskom ministarstvu inostranih poslova ima onih koji javno izražavaju oprez prema priključenju Italije IPP-u, kako je uopšte došlo do detaljnih pregovora zvaničnog Rima o tako strateškoj saradnji sa Pekingom?
U slučaju ovih pregovora, glavnu riječ je, izgleda, imalo italijansko ministarstvo za ekonomski razvoj (koje predvodi Luiđi di Majo, zamenik predsjednika vlade).
Naime to ministarstvo je još početkom prošlog septembra objavilo na svom veb-sajtu da se razmatra sporazum o memorandumu sa Kinezima. Prošlog oktobra Italija je oformila Operativnu grupu za Kinu, da razmotri mogućnosti novovekovne ekonomske saradnje sa “azijskim tigrom”.
“Italija i Kina bile su u prošlosti povezane drevnim Putem svile. Očekujemo da Operativna grupa pomogne jačanju saradnje dvije države u okviru IPP i doprinese zbližavanju EU i Kine”, podsjetio je u oktobru kineski ambasador u Italiji Li Ruiji na vrijeme kada je italijanski moreplovac Marko Polo u 13. vijeku stigao do Kine.
U međuvremenu, Mikele Gerači, podsekretar u italijanskom ministarstvu za ekonomski razvoj, zvanično je sredinom ove sedmice obelodanio da „su još u toku pregovori o tekstu memoranduma o razumijevanju”.
Briselski portal „Juro aktiv” juče je ekskluzivno objavio detalje tekuće verzije tog memoranduma, koji najavljuje da će Kina i Italija „promovisati sinergije i jačati komunikaciju i saradnju” i zajednički snažiti „dijalog o tehničkim i regulatornim standardima”.
Iza ovih opštih formula, verzija memoranduma koja je procurila u javnost najavljuje, između ostalog, i nove investicije kineskih kompanija u luci Trst. Strateška luka na sjeveru Jadrana – i jedna od najvećih na Mediteranu – osim što je lane pretovarila 62,7 miliona tona razne robe, istovremeno ima pružne veze sa centralnom i severnom Evropom, podsjeća „Euro activ”.
Mikele Gerači i Eduardo Riči, podsekretar za infrastrukturu, boravili su prošlog mjeseca u Trstu, gdje su promovisali grad-luku kao „kinesku kapiju novog puta svile za Evropu”. Prema informacijama briselskog portala, budući memorandum razmatra i mogućnosti saradnje italijanske namjenske industrije sa kineskim partnerima, zajedničke projekte u elektronskoj trgovini, kao i nove poslove u oblasti infrastrukture.
Da li će vlada Đuzepa Kontea stvarno pristupiti Inicijativi „Pojas i put” još je zagonetka. Zapadni komentatori upozoravaju da bi takav potez zvaničnog Rima „značajno odvojio Italiju od tradicionalnih saveznika”. Evropska unija je „precijenila Rusiju i potcijenila Kinu”, primijetio je evropski komesar za pridruživanje Johanes Han u utorak, dan prije bombastične vesti iz Rima, imajući na umu investicioni iskorak Pekinga na Balkan.
U slučaju Italije – države na ivici recesije, sa ukupnim javnim dugom većim od 2.000 milijardi američkih dolara i nenaplativim bankarskim dugovima u visini od preko 185 milijardi dolara – Peking je na Apeninskom poluostrvu pronašao zapadnoevropskog partnera u velikom finansijskom škripcu.
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE8 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI8 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca