Connect with us

PRIVREDA

Komšije uvode paušalni porez za “stan na dan”

Objavljeno

 


Stanovi

Sve je više stanova, soba, kuća, apartmana u regionu koji se mogu iznajmiti i na samo jedan dan. Zbog toga će, kako piše “Dnenvik”, oni koji se u Srbiji bave tim poslom, od 1. jula će plaćati paušalni porez, a u toku je izrada pravilnika koji će precizno utvrditi kako će se on izračunavati. Iako se još ne zna koliki će on biti, poznavaoci ističu da bi se za trokrevetni apartman visokog kvaliteta u, recimo, Novom Sadu, ta obaveza godišnje mogla kretati između 150 i 200 eura.

Prema riječima državnog sekretara u Ministarstvu trgovine, turizma i telekomunikacija Republike Srbije Miroslava Kneževića, visina paušalnog poreza zavisiće od kategorije turističkog mjesta.

“Paušalni porez neće biti veliko opterećenje za one koji se bave tim poslom jer ne zavisi od broja gostiju pa će, praktično, kroz dva ili tri izdavanja jednog kreveta moći da se plati godišnji porez. To je sigurno stimulativno za izdavaoce i zato i očekujemo da će ta mjera imati pozitivne efekte, a oni koji se bave tim poslom moći će nesmetano da rade i uredno prijavljuju goste”, rekao je Knežević i dodaje da su izdavaoci u domaćoj radinosti i do sada, na osnovu važećih zakona, plaćali porez, ali je uočeno da ima dosta onih koji posluju u sivoj zoni, što negativno utiče na rad onih rade legalno.

Fizička lica koja se bave pružanjem usluga smještaja u domaćoj radinosti moći će sami da prijavljuju goste, odnosno više im nije potreban posrednik, čime se štedi i novac i vrijeme, što je posebno važno za razvoj seoskog turizma.

Prema njegovim riječima, paušalni porez obračunavaće se na osnovu nekoliko parametara – pet odsto prosječne bruto zarade ostvarene u godini koja prethodi godini u kojoj se porez obračunava, pomnožen brojem kreveta i koeficijentom turističkog mjesta.

Trenutno u Srbiji ima četiri kategorije i 14 kategorisanih turističkih mesta, a koeficijent za prvu kategoriju biće najviši. Visina koeficijenta biće precizrana i regulisana pravilnikom, a kako kaže Knežević, predlog je da za turističko mjesto prve kategorije bude jedan, druge – 0,8, treće – 0,7, a koeficijent turističkog mjesta četvrte kategorije 0,5. Za turistička mjesta koja nisu kategorisana predložen je koeficijent 0,4.

Reklama

“To znači da, ako recimo pet odsto prosječne bruto zarade bude između 3.800 i 4.000 dinara, taj iznos treba pomnožiti brojem kreveta, a potom i odgovarajućim koeficijentom – u turističkim mestima prve kategorije s jedan, a u nekategorisanim turističkim mestima koeficijent će biti manji od pola, pa je jasno da će paušalni porez u mjestima koja nisu kategorisana ili su u trećoj ili četvrtoj kategoriji, biti veoma povoljan za izdavaoce”, istakao je Knežević.

U Novom Sadu je sve više onih koji izdaju stan na dan, sobe, kuće, a cijena te usluge zavisi od mjjesta gdje je stan, broja gostiju, kvaliteta smještaja. Cijene se kreću od oko pet ura po krevetu, za najskromniji smještaj, pa naviše. Tako se, recimo, stan s pet ležajeva u centru grada može iznajmiti i za 35 eura dnevno, ali i oko 100 eura. U ponudi su i stanovi za dvije osobe, za šta dnevno treba od oko 40 eura pa i iznad 80, a ima i ponuda koje prelaze 200 eura – za dnevni najam kuće u kojoj se, osim smještaja, nudi i domaća hrana.

 

Bankar.me

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu