INVESTICIJE
Forum u Budvi: Gasovod i autoput projekti za budućnost
BUDVA – Izgradnja jadransko-jonskog gasovoda i završetak jadransko-jonskog autoputa su dva kapitalna projekta koja mogu povezati cijeli jadransko-jonski region, poručeno je na dvodnevnom 4. forumu Strategije EU za jadransko-jonski region (EUSAIR), koji se održava u Budvi.
Duško Marković, premijer Crne Gore i domaćin foruma, rekao je da su ovo projekti budućnosti koji su od velikog značaja za region, koji transportno povezuju s EU, a u energetskom smislu povećavaju raznovrsnost energetskog snabdijevanja regiona.
Marković je naglasio da je Crna Gora na samitu EU za zapadni Balkan održanom u Sofiji insistirala da ovaj putni pravac bude uvršten na listu evropskih transpornih koridora pod nazivom „Plavi put“.
„Sad je do nas, zemalja, da pojedinačno, u saradnji jedni s drugima i u saradnji s EU ovaj projekat realizujemo i na taj način damo doprinos učvršćivanju regionalne saradnje“, rekao je Marković. Što se tiče jadransko-jonskog gasnog koridora, naglasio je da je on posebno važan za Crnu Goru.
„Važan dio tog koridora će prolaziti kroz Crnu Goru. On će omogućiti da Crna Gora postane važno energetsko čvorište, a samim tim od ogromne važnosti za crnogorsku ekonomiju“, rekao je Marković.
Mirko Šarović, ministar za ekonomske odnose i regionalnu saradnju BiH, koji je trebalo da prisustvuje forumu, ali nije mogao zbog foruma Evropske banke za obnovu i razvoj u Sarajevu, „Nezavisnim“ je rekao da je Jadransko-jonska inicijativa EU važna za BiH, a da su jadransko-jonski autoput i gasni koridor konkretan dokaz na koji način BiH može iskoristiti evropske inicijative za sopstveni razvoj. Šarović je rekao da će jadransko-jonski autoput biti od velikog značaja za Hercegovinu te da podržava dalje aktivnosti koje će dovesti do realizacije ovog prokekta.
„Jadransko-jonski gasovod i autoput su projekti na koje sam posebno ponosan jer sam prethodnih godina lično učestvovao u njihovoj pripremi i razgovorima koji su vođeni na regionalnom nivou i na nivou EU“, rekao je Šarović.
Rudolf Nisler, direktor za pametni i održivi razvoj i implementaciju programa u Generalnoj direkciji za regionalnu politiku Evropske komisije, rekao je da Jadransko-jonska strategija ima temeljnu političku važnost i potencijal da osnaži integracione procese regiona ka EU.
„Zemlje članice EU i članice inicijative koje nisu još u EU rade zajedno na ravnopravnoj osnovi na realizaciji ovih projekata. Ovo je fantastična prilika za učenje za ove zemlje tokom njihovog procesa pristupanja“, rekao je Nisler.
Ipak, upozorio je da postoje brojni izazovi u finansiranju ovih projekata.
„Morate obezbijediti široku osnovu za njihovo finansiranje. Spomenuću kao primjer samo Evropski strukturalni investicijski fond, Instrumente pretpristupne pomoći, ali i fondove kojim direktno upravlja EU. Ove resurse moramo da mobiliziramo u ove svrhe. Da biste to uspjeli, morate da demonstrirate da ovi projekti imaju dodatnu vrijednost za evropski prostor“, rekao je Nisler. Podsjetio je na upozorenje Korine Kretu, komesarke Evropske komisije za regionalni razvoj, da još ima malo vremena da se ti fondovi iskoriste.
„Strategija mora da se pretoči u najvažnije projekte. Podvlačim da ako to želite, morate da se pripremite odmah, jer je implementaciona faza za projekte iza 2020. godine već započela“, zaključio je on.
Crndak s kolegama
Ministar inostranih poslova BiH Igor Crnadak učestvovaće na sastanku Savjeta ministara spoljnih poslova Jadransko-jonske inicijative u Budvi.
Na sastanku je planirano da Crna Gora preda Srbiji predsjedavanje Jadransko-jonskom inicijativom. Tokom ministarskog sastanka planirano je usvajanje budvanske deklaracije, kojom će biti ozvaničeno punopravno članstvo San Marina u Jadransko-jonskoj inicijativi.
Crnadak će u Budvi učestvovati i na ministarskom panelu 4. foruma Strategije EU za jadranski i jonski region. Na sastanku će učestvovati ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić, hrvatska šefica diplomatije Marija Pejčinović-Burić, ministarka za regionalna pitanja Italije Erika Stefani, te predstavnici Sjeverne Makedonije, Albanije, Grčke i Slovenije. Sastanku će prisustvovati i ministar spoljnih poslova, političkih odnosa i pravde San Marina Nikola Renci u svojstvu specijalnog gosta.
Izvor: Nezavisne novine
Projekat izgradnje Termobloka 7, kao najveće poslijeratne investicije u Bosni i Hercegovini, mogao bi se označiti već sada propalom investicijom.
Projekat je zvanično započet 2006. godine, a vrijednost je bila 722 miliona eura.
Tokom godina je bilo mnogo pregovaranja i dogovaranja sa austrijskim, njemačkim, švicarskim i japanskim kompanijama te izlazaka pojedinih kompanija iz projekta, a 2014. godine je ugovor potpisan s kineskim konzorcijem.
Značajna sredstva su ranije već utrošena, a s obzirom na to da ono što je započeto neće biti završeno, nadležni što prije moraju pronaći alternativu.
– Što se tiče Termobloka 7, definitivno je da se on neće graditi. Sad je pitanje hoćemo li ići u arbitražu ili ćemo postići neki sporazum s onima s kojima je bio potpisan ugovor oko toga – rekao je ove sedmice Nermin Nikšić, premijer FBiH (SDP), izvijestila je Federalna televizija.
Ispraćamo još jednu tešku godinu u koju su se slile posljedice globalnih kriza iz protekle tri, ali bez nagovještaja da bi u 2024. godini moglo biti bitno drugačije. Još početkom pandemije koronavirusa energenti i hrana pokazali su se kao ključni za svaku ekonomiju, a značaja snabdijevanja iz domaćih izvora svjesniji smo iz dana u dan.
„Generalno, energetika je oblast u kojoj su nam potrebne investicije, ali kroz obnovljive izvore energije. Prioritet su nam ulaganja u energiju i hranu. To su dvije grane koje svaka zemlja treba osigurati za svoje ljude. Znači, da imaju energije i da nisu gladni“, kaže Aziz Šunje, profesor Ekonomskog fakulteta UNSA-e.
Pravci razvoja
Mi smo mali i siromašan narod koji ne može investirati u visoke tehnologije, podsjeća Aleksa Milojević, ekonomski ekspert.
„Naša baza su prirodna bogatstva – prehrambena i drvna industrija te energetika. To su osnovni pravci našeg razvoja, a tek na tim osnovama moguće je kasnije očekivati više tehnološke nivoe „, pojašnjava Milojević.
Osnovni problem Bosne i Hercegovine je taj što nema vlastite izvore finansiranja, jer se vlasti zadužuju uglavnom za potrošnju, pa prihodi koje bismo mogli investirati odlaze u otplatu duga.
„Jedini izvor vlastite akumulacije je promjena načina raspolaganja prirodnim bogatstvima. Umjesto sadašnjih koncesija, koje su toliko niske i beznačajne, čak su mnogo niže od onih u afričkim zemljama, nekadašnjim kolonijama, ta prirodna bogatstva trebaju preći u ruke opština, a da renta za korištenje tih resursa, kao na Zapadu, dostiže čak i 90 posto neto dobiti. Tako bismo imali izvor za naše investicije. Ako ovako nastavimo da, koncesiono, praktično poklanjamo naša prirodna bogatstva, onda nam nema spasa“, ističe Milojević.
Ključna grana
Osim investicija u energetiku, u svim segmentima i svim vidovima proizvodnje energije, zatim transport, kao ključnu granu za plin i naftu, te proizvodnju hrane, Igor Gavran, ekonomski analitičar, prepoznaje još jednu stratešku granu bh. ekonomije s velikim mogućnostima.
„Ono što se, nažalost, čini izvjesnim jeste to da ne samo 2024. nego i narednih godina ulaganja u proizvodnju oružja, municije i vojne opreme imaju najbolju perspektivu“, smatra Gavran.
Očekivanja od države
Iz ugla države, profesor Šunje najznačajnijim smatra investiranje u poduzetničku infrastrukturu, kroz poticanje razvoja biznisa te poticanje poslovnog okruženja.
„Prva investicija je svakako obrazovanje. Zatim ulaganje u putnu i željezničku infrastrukturu, uz istovremeno realizaciju reformske agende, jer su nam potrebne reforme da uhvatimo priključak za EU“, ističe Šunje.
Nove tehnologije
Gavran dodaje da razvoj novih tehnologija, vještačke inteligencije i robotike, električnih vozila, infrastrukture i opreme, ima zagarantiranu ekspanziju, a atraktivnim smatra i investicije u nekretnine te eksploataciju litija, kobalta i drugih.
avaz.ba
Fabrika cementa Lukavac do kraja godine će da završi u rukama jednog od najbogatijih Mađara, Lorinca Meszarosa, kažu za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz Meszaros grupe, koja okuplja firme ovog biznismena.
Njega prate kritike zbog bliskosti sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom.
Meszaros, koji je u Hrvatskoj vlasnik Nogometnog kluba Osijek i nekoliko luksuznih vila na Jadranu, ovom kupovinom prvi put ulazi na tržište Bosne i Hercegovine.
Magazin Forbes u svom profilu ovog biznismena navodi da je jedna od njegovih kompanija, Meszaros i Meszaros, veliki igrač u mađarskom građevinskom sektoru, zahvaljujući ugovorima koje dobija od državne vlasti.
Njegova Talentis grupa, koja je u sastavu Meszaros grupe, tokom ljeta je pokrenula proces kupovine jedne od najvećih bh. cementara od austrijske firme Asamer Baustoffe AG.
Austrijska firma je 2001., tokom privatizacije u BiH, kupila 51% vlasništva nad cementarom.
Potom je 2014. otkupila preostale dionice.
Savezno konkurencijsko vijeće Austrije je 7. novembra obaviješteno o prodaji 100% dionica Lukavac cementa, njegovih podružnica i 50% dionica u Rudniku krečnjaka Vijenac, kompaniji Talentis International Construction Investments Kft.
Fabrika cementa u Lukavcu je poznato, jedna od dvije velike cementare u BiH.
Počela je sa radom 1974. godine.
Kako navode na sajtu fabrike, godišnje može da proizvede 700.000 tona klinkera (materijala za izradu cementa) i više od 900.000 tona cementa.
Lukavačka fabrika i Tvornica cementa Kakanj na godišnjem nivou imaju prihode veće od 50 miliona eura.
Cementara u Kaknju je u vlasništvu njemačke multinacionalne kompanije Heidelberg Materials od 2000. godine.
U odgovoru za RSE iz Talentisa, rečeno je da su tokom ljeta potpisali pismo namjere da kupe Lukavac Cement.
Time su dobili „ekskluzivna prava za pregovaranje“.
Dodaju da će nastaviti sa svojim poslovnim aktivnostima na međunarodnom nivou.
„Kupovina Lukavac Cementa dalje će proširiti građevinski portfolio Meszaros Grupe, sa stabilnom kompanijom koja je izuzetno profitabilna u regiji, te će doprinijeti smanjenju nestašice sirovih materijala na domaćem tržištu“, navodi se u odgovoru.
Prema procjenama magazina Forbes, Lorinca Meszaros posjeduje bogatstvo vrijedno oko 1,6 milijardi dolara.
On je počeo tako što se bavio postavljanjem gasnih instalacija u gradiću Felchut, 25 kilometara zapadno od Budimpešte, mjestu gdje je odrastao današnji mađarski premijer Viktor Orban.
Nakon što je Orban po drugi put došao na mjesto premijera, 2010. godine, počeo je uspon Meszarosa.
Od 2011. do 2018. bio je i gradonačelnik ovog mjesta, uz podršku Orbanove stranke Fidesz.
Poznat je po citatu da su „Bog, sreća i Viktor Orban“ igrali ulogu u njegovom usponu.
seebiz.eu
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE8 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI8 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca