PRIVREDA
Poslovni forum BiH – Grčka: Unaprijediti privrednu saradnju
Na Poslovnom forumu Bosna i Hercegovina – Grčka, koji se danas održava u Sarajevu, istaknuto je da postoji prostor za unapređenje ekonomskih odnosa i poboljšanje privredne saradnje putem direktnog povezivanja privrednika dviju zemalja.
Poslovni forum organizovala je Vanjskotrgovinska komora BiH (VTKBiH) u saradnji s Privrednom komorom Atine i Ambasadom Grčke u BiH, a u okviru uzvratne posjete poslovne delegacije Grčke Bosni i Hercegovini.
Na Forumu, kako je kazao direktor Agencije za promociju izvoza VTK BiH Enes Ališković, učestvuju predstavnici osam grčkih kompanija iz farmaceutskog, IT, prehrambenog, metalskog i elektro sektora, te predstavnici 17 bh. kompanija.
„Kada govorimo o dosadašnjoj saradnji, možemo reći da Grčka nije među vodećim vanjskotrgovinskim partnerima naše zemlje i želimo da ekonomsku saradnju podignemo na veći nivo. U 2018. godini obim razmjene je bio oko 93 miliona KM, od čega je 15 miliona izvoz i skoro 78 miliona uvoz iz Grčke“, naveo je Ališković.
BiH je u 2018. na tržište Grčke plasirala uglavnom proizvode koji su se odnosili na drvoprerađivačku industriju, posebno kraft papir i ambalažni kartonski papir. Takođe, ostavren je izvoz koji se odnosio na detonatore koji se primjenjuju u namjenskoj i u civilnoj industriji, te određeni broj proizvoda iz metaloprerađivačkog sektora. Istovremeno, vodeći uvozni proizvodi su bili iz hemijskog sektora, agrumi, voće, kao i određeni broj hemijskih proizvoda koji se koriste za higijenu i njegu.
„Ono što je pozitivno jeste da pored robne razmjene, sektor turizma iz godine u godinu napreduje. Uspostavljena je direktna linija između Atine i Sarajeva, kao i čarter letovi iz Banjaluke prema Grčkoj, vjerujemo da će i dosadašnja dobra iskustva u turizmu biti unaprijeđena i podignuta na viši nivo“, dodao je Ališković.
Privredna komora Atine ove godine obilježava 100 godina postojanja i trenutno ima oko 100.000 aktivnih članova. Član izvršnog odbora Privredne komore Atine Stavros Georgakis je kazao da trgovinska razmjena između dvije zemlje nije na visokom nivou, ali postoje dobre prilike da se ona poveća.
Regija zapadnog Balkana, prema riječima Nikolaosa Tsokanosa iz grčke kompanije Tsokanos, ima odlične predispozicije za razvoj i ekspanziju. Cilj njihove posjete, kako je dodao, jeste da se poboljšaju prilike i mogućnost za saradnju između privrednika dvije zemlje.
Primjer kompanije Alpro a.d. Vlasenica, koja je članica grupacije Alumil, dobar je obrazac kako se može ostvariti mnogo dublja saradnja nego što je samo trgovina između zemalja.
„Investicija Alumila u procesu privatizacije, čime je postao većinski vlasnik Alpro a.d., bio je pozitivan potez i jedan od vrlo rijetkih primjera uspješne privatizacije u BiH. Od tada Alpro je postao bolja kompanija, započeli smo sa novim ciklusom investiranja što se nastavilo i dalje“, kazao je direktor Alpro a.d. Vlasenica Vladan Nastić.
Prema njegovim riječima, ta investicija značila je ne samo produžetak života te kompanije nego i novi kvalitet u poslovanju, te transfer novih znanja i tehnologija.
„Želja mi je da naš primjer, kompanije Alpro, bude podstrijek za više ulaganja i dolazak novih grčkih investitora u BiH“, istakao je Nastić.
Nakon plenarnog dijela Poslovnog foruma biće upriličeni i bilateralni razgovori predstavnika bh. i grčkih kompanija.
Izvor: Nezavisne
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE1 mesec prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE6 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca