Connect with us

PRIVREDA

Hoće li privreda prodisati? Šta se očekuje, a šta donosi novi Zakon o PDV?

Objavljeno

 


PDV

Privrednici u Republici Srpskoj nadaju se da bi novi Zakon o PDV u BiH, koji je u pripremi, mogao da propiše nove rokove za plaćanje PDV, koji će njima ostaviti malo više “prostora da dišu”.
Jedan od njihovih zahtjeva kod izrade novog zakona, naime, jeste da se rok za plaćanje ovog poreza odgodi, odnosno da se pomjeri sa desetog u mjesecu na kraj mjeseca, nakon isteka poreskog perioda.

– Time bi se stvorila dodatna mogućnost privrednicima, s obzirom na to da su opterećeni drugim izdacima na početku mjeseca, te da dobiju na vremenu da skupe novac i plate PDV na kraju mjeseca. To je jedan od zahtjeva privrednika od početka, koji su svjesni da se vjerovatno neće moći dobiti mogućnost da se PDV plaća samo za naplaćene fakture, umesto za izdate, što bi bila velika olakšica. Sa odgađanjem plaćanja se ne dobija ništa finansijski, ali se dobija malo relaksiranija situacija na početku mjeseca – kaže portparol Privredne komore RS Vladimir Blagojević.

Prednacrt i nacrt ovog Zakona, koje je pripremila Uprava za indirektno oporezivanje BiH, međutim, nisu predvideli ovu promenu u sistemu plaćanja, baš kao ni plaćanje poreza na naplaćene fakture i neka druga „sporna“ pitanja. Uprava se, naime, nije upuštala u ovakve vrste izmjena zakonodavstva, jer za to nisu imali nikakvo uputstvo vladajućih struktura u BiH. Umjesto toga, bavili su se usklađivanjem zakonodavstva u ovoj oblasti u BiH sa onim u EU. Neke od novina koje je predvideo prednacrt ovog zakona su povećanje praga za obaveznu registraciju u PDV sistem sa 50.000 KM na 75.000 KM i oporezivanje nedovršenih građevinskih objekata, te uslovi za oslobađanje kod prometa građevinskih objekata.
– Novina je i to da se posebna šema u građevinarstvu ukida, a uvodi se prenos obaveze u skladu sa propisima EU za izvršen promet, zatim oporezivanje kod uvoza i prometa prema preprodavcu električne energije i prirodnog gasa, zatim usluga koje su u BiH pružene od strane poreskog obveznika koji nema sjedište, ni poslovnu jedinicu u BiH, te koji nije odredio poreskog zastupnika, a podliježu oporezivanju u BiH, zatim investicionog zlata u skladu sa posebnim postupcima oporezivanja, imovine dužnika poreskog obveznika prema presudi u okviru obavezne prodaje, te imovine poreskog obveznika u postupku stečaja – navodi portparol UIO BiH Ratko Kovačević.

Upravni odbor UIO prije nekoliko je dana dao saglasnost na nacrt zakona koji predviđa ovakve izmjene, te ga je dalje uputio na konsultacije nadležnim odborima u entitetskim skupštinama. Oni bi, saznajemo, mogli predložiti da se uvaže neki zahtevi privrede, odnosno da ovim zakonom makar daju novi rokovi za plaćanje PDV-a.

Najefikasnija jedinstvena stopa

– Preporuka je svih međunarodnih finansijskih institucija da bi sve zemlje koje trenutno imaju više stopa PDV-a trebalo da razmišljaju o mogućem prelasku na jedinstvenu stopu, ali ne previsoku, jer se takav model sistema PDV-a pokazao kao najefikasniji. Dakle, BiH ima sistem PDV-a za koji se kao najefikasniji zalažu međunarodne finansijske institucije. Ako bi se, ipak, odlučilo da BiH krene u suprotnom pravcu, a to znači uvođenje niže stope na neke osnovne životne namirnice, to će značiti sigurno povećanje standardne stope koja više neće biti 17 odsto, već sigurno veća – kaže Ratko Kovačević.

Reklama

 

Izvor: Srpskainfo.com

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu