PRIVREDA
Odbijena „neozbiljna“ turska ponuda, firma iz Srbije zainteresovana za „Šećeranu“
BIJELJINA – Skupština povjerilaca bijeljinske „Šećerane“ u stečaju odbacila je danas ponudu turske firme „Sariel“ za kupovinu ove fabrike, jer nije ponuđena dogovorena cijena niti adekvatna bankarska garancija. Istovremeno, u sud je stiglo pismo namjere firme „Niva“ iz Srbije, koja je zainteresovana da kupi fabriku.
Skupština povjerilaca bijeljinske Fabrike šećera u stečaju je na današnoj sjednici, koja ja trajala pet sati, donijela odluku da se nastavi prodaja imovine fabrike putem javnog oglašavanja i prikupljanja javnih ponuda, sa početnom minimalnom cijenom od 10 miliona KM.
Predsjednik Odbora povjerilaca Fabrike šećera u stečaju Vojislav Nikolić izjavio je da je ponuda turske firme „Sariel Petrol enerdži“ odbijena kao neprihatljiva i nekompletna, odnosno da ne predstavlja dovoljnu garanciju da se sa njima može napraviti dobar posao.
„U spis suda je stiglo pismo namjere srbijanske firme ‘Niva’ iz Žablja koja se bavi proizvodnjom medicinske opreme. Zainteresovani su da snime stanje u fabrici i da nakon toga daju svoju ponudu“, izjavio je Nikolić, naglasivši da je Odbor povjerilaca ovlašten da nastavi s prodajom stečajne imovine po cijeni od 10 miliona KM, te da se paralelno uradi pravni okvir za izradu plana reorganizacije stečajnog dužnika, s namjerom da se imovina stečajnog dužnika podijeli povjeriocima kao namirenje za priznata potraživanja.
Skupština povjerilaca danas nije raspravljala o smjeni stečajnog upravnika Nebojše Matića, jer predlagači za smjenu nisu potpisali obrazloženje za Matićevu smjenu, piše portal „Capital.ba“.
Govoreći o sudbini bijeljinske „Šećerane“ i samog stečaja, Nebojša Matić kaže da je sudbina fabrike i dalje neizvjesna.
„Turska punuda je potpuno odbijena, kao neozbiljna, jer je u njoj navedeno 4.800 evra. Nudili su bankarsku garanciju koja nije naplativa na prvi poziv, već, ukoliko bude novca na računu, onda bi platili. Skupština povjerilaca je to jednoglasno odbila. Prodaja imovine stečajnog dužnika će se nastaviti, ali će se istovremeno ispitati i pravna procedura za mogućnost da povjerioci postanu vlasnici ‘Šećerane’. Za dva do tri dana ponovo ću raspisati oglas o prodaji imovine bijeljinske šećerane za iznos od 10 miliona KM“, izjavio je Matić.
On je rekao i da je Skupština dala saglasnost stečajnom upravniku da obavijesti predstavnike firme „Niva“ i da ih pozove na sjednicu Odbor povjerilaca da vidi stanje u fabrici i da dostave ponudu.
„Oni su naveli da bi zaposlili minimalno 100 radnika, što je veoma interesantna ponuda“, kazao je Matić.
Nastavak Skupštine povjerilaca dogovoren je za 4. jul kada će dati svoje mišljenje o prijedlogu za Matićevu smjenu, dok će konačnu odluku, odnosno rješenje, donijeti stečajni sudija.
Prije Skupštine povjerilaca, ponudu turske firme odbacio je i Odbor povjerilaca „Šećerane“.
Stečaj u „Šećerani“ traje nepune četiri godine, a do sada je propalo nekoliko pokušaja prodaje. Priznata potraživanja povjerilaca „Šećerane“ iznose oko 16,2 miliona KM.
Pored turskih firmi, za „Šećeranu“ je ranije bio zainteresovan i Goran Vajkić koji je nudio 6,9 miliona KM, te firma iz Vijetnama koja je prva odustala.
Izvor: Capital.ba
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca