Connect with us

PRIVREDA

Kompanije sa rang-listi 100 najvećih u BiH povećale broj zaposlenih za skoro 20.000!

Objavljeno

 


Razgovor za posao

BANJALUKA – Prva relevantna procjena prošlogodišnjeg poslovanja bosanskohercegovačkih kompanija koje su se rangirale na ljestvicama 100 najvećih u BiH, temeljena na godišnjim finansijskim izvještajima, potvrđuje da su kompanije u oba entiteta u 2018. godini poslovale znatno bolje nego godinu ranije.

Preliminarnu analizu velikih, srednjih i malih kompanija za Poslovne novine i ove godine uradila je najveća domaća bonitetna agencija LRC, na uzorku od 33.097 kompanija koje su u roku predale svoje završne račune nadležnim entitetskim agencijama. Od tog broja, tek njih 758 svrstalo se na rang-listama najuspješnijih po ukupnom prihodu, dobiti, izvozu i to 413 iz Federacije BiH i 345 iz Republike Srpske.

Koliko su ove kompanije važne za ekonomiju BiH govori podatak da su njihovi ukupni prihodi porasli za deset posto i iznose čak 31,3 milijarde KM. Dobit im je porasla za sedam posto, što je ukupno ostvarenih skoro 1,7 milijardi KM. Izvoz im je porastao 5%, što u konačnici iznosi 6,7 milijardi KM. No, najveći je pomak ipak napravljen u segmentu zapošljavanja. Broj zaposlenih u kompanijama koje su rangirane na ljestvicama „100 najvećih u BiH“ lani je porastao za čak 19 posto, odnosno sa 123 hiljade u 2017. na 147 hiljada zaposlenih u 2018. godini.

Interesantno je da ovih 758 najuspješnijih čine tek 2% ukupnog broja kompanija u BiH, a generišu 45% ukupnih prihoda zemlje, ostvaruju 62% ukupnog izvoza i 55% ukupne dobiti BiH. U ovim kompanijama zaposleno je čak 28% od ukupnog broja zaposlenih u BiH.

Podjela najuspješnijih na velike, srednje i male kompanije pokazala je da su najjači igrači na tržištu BiH i dalje u svim segmentima velike kompanije. One su ostvarile 28,2 milijarde KM prihoda, izvezle 5,8 milijardi KM i odnijele 1,3 milijarde KM dobiti, a zapošljavale su 129 hiljada ljudi.

Ovi podaci su u potpunoj koliziji sa savjetima koje vlade u BiH godinama primaju od raznih međunarodnih finansijskih institucija o baziranju i razvoju ekonomije na malim kompanijama.

Reklama

Naravno, to ujedno ne znači i da male kompanije nisu značajne. Kod njih je broj zaposlenih prošle godine povećan za 14 posto, prihodi za 11 posto, dobit čak za 29 posto, dok im je izvoz smanjen za jedan posto u odnosu na 2017. godinu.

Srednje firme pak stagniraju. Prihodi su im ostali gotovo na istom nivou kao i 2017. godine, dobit im je pala za 5 posto, izvoz porastao za 3 posto, ali im je zato broj zaposlenih porastao za 13 posto. Velike firme imaju sasvim drugačiji trend. Prihodi su im u 2018. porasli za 10 posto, izvoz za 6 posto, dobit za 8 posto a broj uposlenih za čak 20 posto.

Navedeni podaci nisu cjelovit prikaz analiza vodećih kompanija u BiH, koji će uz rang-liste najboljih kompanija u regionu biti publikovan u godišnjaku poslovnih uspjeha Poslovnih novina u septembru i promovisan na gala svečanosti koja će okupiti preko 500 vodećih privrednika iz BiH i regije. Projekat „100 najvećih u BiH“ jedinstven je i tradicionalno već 32 godine rade ga Poslovne novine, uz podršku analitičkog partnera LRC-a, Spoljnotrgovinske komore BiH, Addiko Banke i Euroexpress brza pošta.

 

Izvor: Poslovne novine

Reklama

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu