PRIVREDA
Radnici iz Srbije na gradilištima u Srpskoj
Zbog manjka građevinara u Republici Srpskoj, preduzeća iz Lijevče polja te inostrani investitori koji grade fabrike i infrastrukturu, prinuđeni su da građevinske radnike anagažuju iz inostranstva. Najbrojniji su radnici različitih profila iz Srbije koji u Agro zoni u Novoj Topoli grade industrijske pogone. Najviše ih je angažovano u kompleksu “Kalcedonija” čija izgradnja je pri kraju.
Milenko Krstić, iz Loznice je poslovođa većoj grupi radnika iz Srbije.
– Radimo različite građevinske poslove. Ovdje nam je dobro, smještaj, hrana, zarada i drugi uslovi su nadmašili naša očekivanja – kaže Krstić.
Gotovo godinu dana u Novoj Topoli rade Nebojša Ibraimović iz Bojnika kod Leskovca, Predrag Dojčinović iz Kragujevca, Beograđanin Goran Draganić porijeklom iz Gornje Radnje kod Teslića, Stojan Ibraimović iz Bojnika kod Leskovca, Marko Alić, Jovan i Nebojša Ibraimović iz Leskovca, Dejan Alić iz Niša.
– Veoma smo zadovoljni, uslovi rada su dobri, plata redovna… Do sada nismo bili ovdje, nismo znali ni gdje se Topola nalazi osim da je u Republici Srpskoj. Ipak, najviše smo obradovani dobrim prijemom, ljudi su ovdje veoma ljubazni – kažu Nišlija Dejan Alić i Leskovčanin Nebojša Ibraimović.
Pod krovom “Kalcedonije” koju, među ostalima grade radnici iz Srbije, na površini od 11.000 kvadrata biće zaposleno 500 radnika. Investicija je vrijedna 20 miliona eura.
– Stotinu radnika već je na obuci kako bismo što spremnije dočekali početak proizvodnje u tekstilnom sektoru – kaže Frančesko Lufoli, vlasnik kompanije “Klacedonija” koja ima pogone u nekoliko država u region hvaleći, među ostalima i građevinare iz Srbije koji su, kako kaže, veoma stručni i vrijedni.
– U topolskoj Agro zoni radi deset kompanija koje zapošljavaju 500 radnika. Naš cilj je da privučemo što više ulagača i doprinesemo privrednom rastu Gradiške – istakao je Adžić rekavši da je primarni zadatak zapošljavanje radnika iz Lijevče polja i okoline ali, ukoliko njihov broj nije dovoljan, on smatra da je angažovanje radnika iz susjednih zemalja nezaobilazno.
Gradiški načelnik navodi da na ovom području tokom cijele godine, u različitim sektorima, a najviše voćarstvu, angažuju sve više radnika iz Srbije, Crne Gore, Hercegovine pa čak Rumunije, Moldavije, Ukrajine i drugih zemalja.
Problem manjka radnika, izgradnjom prerađivačkih kapaciteta u Novoj Topoli, ukoliko se sadašnjim tempom nastave migracije, biće sve izraženiji. Zato ovdje nastoje stalnim prilagođavanjem obrazovnog procesa ovdašnjim potrebama, barem ublažiti manjak radnika.
-Za nas su primarne investicije, dajemo veoma stimulativne uslove nadajući se da je problem manjka radnika u pojedinim oblastima, među kojima je građevinarstvo sve izraženije, privremenog karaktera – rekao je gradiški načelnik prilikom potpisivanja ugovora sa preduzećem “Hidrokop” o izgradnji infrastrukture u Agrozoni, a ponovio tokom posjete “Kalcedoniji”.
– Gradiška je prepoznatljiva i pogodna sredina za domaće i inostrane projekte u sektoru privrede. Imamo status grada sa BFC sertifikatom koji se odnosi na povoljne uslove za investiranje – istakao je Adžić. Te pogodnosti, kazao je, moraju se još bolje koristiti.
Izgradnja puteva i kanalizacione mreže
Zoran Adžić načelnik Gradiške i Radislav Babić, vlasniki i direktor “Hidrokopa” potpisali su ugovor vrijedan pet miliona KM koji se odnosi na izgradnju puteva i druge infrastrukture u Agro zoni Nova Topola. Time će biti stvoreni uslovi za još intenzivnije investiranje, veću zaposlenost i snažniji privredni iskorak u Lijevču.
– Ovim ugovorom predviđena je dogradnja kanalizacione mreže i putne infrastrukture. Kada ovaj posao bude završen Gradiška će dobiti jednu od najuređenijih privrednih zona u regionu – naglašeno je prilikom potpisivanja ugovora.
– U prethgodne tri godine izgradili smo više infrastrukturnih objekata, putne i hidro-infrastrukturne mreže. Preuzete obaveze u Agrozoni okončaćemo do kraja tekuće godine – rekao je Babić naglasivši da će u njegovom preduzeću tokom ugovorenih radova u Novoj Topoli biti angažovano 50 radnika.
Nove investicije
U Novoj Topoli u toku je takođe izgradnja Tržnog centra, dvije italijanske kompanije iz oblasti plastične proizvodnje dobile su građevinske dozvole, a interesovanje za izgradnjom fabrike za otkup i preradu povrća izskazale su kompanije iz Češke.
Izvor: Srpskainfo.com
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE8 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca
-
POLJOPRIVREDA7 meseci prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu