PRIVREDA
Nove tehnologije jedini spas za privredu
BANJALUKA – Problem s nedostatkom radne snage u Republici Srpskoj dostigao je svoj vrhunac puno prije nego što su to stručne analize predviđale, a zbog tektonskih poremećaja na tržištu rada poslovna zajednica je pod ogromnim pritiskom.
Ni nove procjene ne ukazuju na pozitivne pomake, jer se u narednih pet godina očekuje kako će se broj radno sposobnih stanovnika smanjiti za 45.000, prvenstveno zbog negativnog prirodnog priraštaja i migracije. Posljedice negativnog prirodnog priraštaja posebno se vide kod djece mlađe od 15 godina, a kojih je u periodu od 2006. do 2017. godine manje za 100.000.
„Do 2022. godine taj broj će se smanjiti za dodatnih 35.000. Prema procjeni baziranoj na podacima Eurostata, od 2019. do 2022. godine BiH će napustiti 210.000 ljudi“, stoji u analizi Unije udruženja poslodavaca RS, koja je danas predstavljena u Banjaluci.
Koliko su ranije projekcije bile pogrešne, tačnije koliko se situacija ubrzano pogoršala, najbolje govori podatak da je do 2021. godine bilo u planu da se iz zemlje odseli 31.000 ljudi, a da se već 2017. godine iz zemlje iselilo 36.000 njenih građana.
Sve to ostavlja ogromne posljedice na privredu, koja i dalje bilježi pozitivne pomake i rast, ali će, ukoliko se nešto drastično ne promijeni, biti prinuđena da povuče ručnu kočnicu.
Dragutin Škrebić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS, kaže kako je poslovna zajednica na ovo upozoravala još prije tri godine, ali da nisu bili ozbiljno shvaćeni. Ipak, dodaje, izlaz postoji.
„Rješenja ima i ne slažem se da je situacija bezizlazna. Ako budemo radili u zajedničkom interesu i ako su nam namjere dobre, rješenje uvijek postoji. Moramo učiniti sve da se nastavi rast plata, a novi prostor je otvoren kroz usvajanje Zakona o podsticajima u privredi. S njim dolazi do smanjenja poreza i doprinosa, a sredstva fondova se neće umanjivati“, kazao je Škrebić.
Stevo Pucar, profesor na Ekonomskom fakultetu u Banjaluci, kaže kako se negativni trendovi ne mogu zaustaviti, već samo usporiti te da je u pitanju problem s kojim se suočavaju i druge zemlje na periferiji Evrope.
„Ono što bi bilo dobro uraditi u ovakvoj situaciji je pokušati obezbijediti da se radna mjesta zbog kojih naši ljudi odlaze, prenesu u naše zemlje i da veliki evropski proizvođači svoje pogone iz Njemačke i drugih zemalja preseljavaju kod nas. Sa druge strane, neophodno je stimulisanje privrede koja je još nedovoljno razvijena, a gdje bi ona pravila bolje proizvode s većom dodatom vrijednošću, što bi obezbijedilo i veće plate“, kazao je Pucar.
Saša Trivić, zamjenik direktora u kompaniji „Krajina klas“ iz Banjaluke, kaže kako nedostatak radne snage pokušavaju nadomjestiti automatizacijom procesa.
„Zato smo se upustili u investiciju od 12 miliona maraka u nove tehnologije, iako nismo planirali. Zaustavili smo širenje jer nemamo garanciju da ćemo u budućnosti imati radnike“, kazao je on.
Boris Tolimir, zamjenik direktora u preduzeću „Exclusive Lingerie“, kaže kako je automatizaciju puno teže sprovesti u industriji tekstila, kože i obuće.
„Sa Gradskom upravom Banjaluka smo krenuli u projekte opremanja kabineta u školama kako bi đaci na završetku školovanja stekli što bolje kompetencije i lakše ušli u proizvodni proces“, kazao je Tolimir.
Na jučerašnjem skupu pod nazivom „Tržište rada, stanje i izazovi“ se diskutovalo i o održivosti i finansiranju sistema socijalne zaštite, poreskoj disciplini, drugom penzijskom stubu, formalizaciji sive zone.
Izvor: Nezavisne.com
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE8 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI8 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca