INVESTICIJE
Zapadni Balkan bilježi porast stranih investicija, Srbija i S. Makedonija prednjače

Zapadni Balkan je zabilježio porast direktnih stranih investicija (SDI) u protekloj godini, prema podacima Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije (wiiw), što je bilo u suprotnosti sa trendom opadanja SDI kako globalno, tako i u širem regionu jugoistočne i istočne Evrope (CESEE).
Prilivi u CESEE region u cjelini su opali 2018. godine na 70,5 milijardi eura sa 81,6 milijardi eura u prethodnoj godini. Međutim, kako ističe wiiw, pad u 23 zemlje regiona je uglavnom posljedica pada SDI u Rusiji sa 23,0 milijardi eura na 11,3 milijarde eura, dok je priliv u ostatku regiona bio ravan obimu godinu ranije ili je povećan.
Prilivi stranih direktnih investicija u šest zemalja članica zapadnog Balkana, koji je i dalje najmanji u regionu, porasli su sa 4,9 milijardi eura na 6,2 milijarde eura između 2017. i 2018. godine. To je povećanje za 28 posto sa posebnim porastom interesa investitora u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji, navodi se u izvještaju wiiw-a.
Ekonomisti wiiw upozoravaju na „faktor nadoknade“ jer ekonomije zapadnog Balkana i dalje zaostaju za onima iz centralne i zapadne Evrope, kako u pogledu ukupne veličine ekonomije, tako i u pogledu SDI.
Države u regionu takođe doživljavaju uspon stranih direktnih investicija dok se približavaju pristupu EU, a što je sličan proces viđen u slučaju zemalja CEE i država članica EU jugoistočne Evrope još u ranim 2000-im.
„Srbija se pominje sa Crnom Gorom kao jedna od dvije zemlje koja bi bar u teoriji mogla da se pridruži EU do 2025. godine“, rekao je Mario Holzner, izvršni direktor wiiw-a, dodajući, međutim, da „niko u to zaista ne vjeruje“.
Srbija ima koristi od svog geografskog položaja, graniči sa članicama EU, Bugarskom, Hrvatskom, Mađarskom i Rumunijom. „Što ste bliže velikim investitorima, to vam je bolje. Srbija je zaista na granici EU, a preskakanje granice za preduzeća nije veliki problem, posebno kada je infrastruktura tu“, rekao je Gabor Hunya, viši ekonomista na wiiw-u.
Sjeverna regija Vojvodine je nedavno doživjela niz SDI ulaganja.
S druge strane, investicije u regionu su podložne političkoj nestabilnosti. Sjeverna Makedonija je slučaj iz udžbenika. Već je bila privlačna za investitore prije nego što je riješen ‘spor oko imena’ s Grčkom koji je blokirao njeno pristupanje EU i NATO-u, ali ‘tada je došla politička kriza i to je bio veliki udarac za FDI. Nije uvijek lako unaprijed reći kako politika može imati efekat [na ekonomiju], ali u Makedoniji je to bilo vrlo precizno. Ekonomski rast je zaustavljen, SDI su prepolovljene“, rekao je Hunya.
Od završetka političke krize, FDI i ekonomski rast su oživjeli, a postoje i nade za daljnji poticaj nakon promjene imena.
Povećanje SDI na zapadnom Balkanu dolazi u kontekstu globalnog pada SDI koji se očekuje da će se pogoršati sa nastavkom međunarodnih trgovinskih ratova.
U ovom okruženju, trendove SDI je teško predvidjeti, premda u bečkom institutu prognoziraju „niže prilive u 2019. godini širom CESEE-a, zbog pada globalnih apetita za investicijama i slabijeg poslovnog raspoloženja“.
Međutim, CESEE regija je u određenoj mjeri zaštićena od posljedica međunarodnog razvoja: „CEESE zemlje su različite, toliko su ukorijenjene u evropske vrijednosne lance, prilivi ovdje se uglavnom odnose na ovu oblast, a ne direktno na globalne trend“, rekao je Hunya, dodajući da je „u CEE opšte okruženje za investiranje prilično dobro“.
Izvor: Indikator.ba
EKONOMIJA
“Fundamental” u Banjaluci: Narodne obveznice prilika za sigurno ulaganje

Odluka Vlade Republike Srpske o prvoj emisiji narodnih obveznica predstavlja kvalitetno i sigurno ulaganje, te priliku za privlačenje novih investitora na tržište kapitala, poruka je panelista i učesnika današnje investicione konferencije “Fundamental” u Banjaluci.
Predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti Srbije Marko Janković ocijenio je da narodne obveznice znače i sigurno ulaganje kada se rangiraju različiti rizici u investiranjima.
Janković je istakao da i Srbija razmišlja o narodnim obveznicama, kao i da Ministarstvo finansija analizira mogućnosti da se takve obveznice pojave na tržištu Srbije.
“Vidimo da su zemlje regiona već emitovale te vrste obveznica sa dobrim rezultatima”, rekao je Janković novinarima u Banjaluci.
On je naveo da Srbija ima usklađenu regulativu sa evropskim direktivama, kao i da se kontinuirano radi na inovacijama, kako bi tržište kapitala bilo u rangu sa evropskim.
Predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti Republike Srpske Ognjen Mihajlović naglasio je da su sve dosadašnje emisije obveznica bile prikazane na transparentan način, kao i da su građani koji su više upućeni i do sada kupovali obveznice.
Prema njegovim riječima, emisija narodnih obveznica je usmjerena na fizička lica, odnosno običnog građanina.
“Ovaj pilot projekat treba ljudima da približi i da im pokaže šta su štedne obveznice. Vjerujem da će ovaj projekat biti uspješan”, smatra Mihajlović.
On je naveo da će na današnjoj investicionoj konferenciji biti prezentovani određeni podaci o tržištu, te regulatorni okvir.
“Preživjeli smo transformaciju investicionih fondova, mijenjali smo zakone, omogućili nove proizvode i vjerujem da ćemo iduće godine usvojiti nove zakone koji bi u potpunosti bili usklađeni sa evropskim direktivama, te bi stvorili jednu investicionu situaciju koja obavezuje ovlaštene učesnike kako bi nadzor bio efikasniji”, pojasnio je Mihajlović.
On je rekao da je u planu novi zakon o tržištu kapitala, kao i priprema zakona o alternativnim fondovima.
Investiciona konferenciju “Fundamental” okupila je u Banjaluci oko 200 je učesnika iz Srbije, Hrvatske i BiH.
Svečanom otvaranju konferencije prisustvovali su srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović i ministar finansija i trezora u Savjetu ministara Srđan Amidžić.
Investicionu konferenciju “Fundamental”, čiji je cilj promocija investiranja, organizuje Udruženje društava za upravljanje investicionim fondovima pri Privrednoj komori Republike Srpske.
Cvijanović: U institucijama Srpske uvijek ćete imati pouzdanog partnera
Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović istakla je na svečanom otvaranju investicione konferencije “Fundamental” u Banjaluci da je ovaj događaj snažan podsticaj za ekonomski napredak, inovacije i jačanje saradnje, te da će u institucijama Republike Srpske uvijek imati partnera.
Cvijanovićeva je izrazila nadu da će diskusije u okviru konferencije donijeti korisne zaključke koji će imati potencijal da doprinesu daljem razvoju tržišta kapitala i privrede u Republici Srpskoj.
“U institucijama naše Republike, koje su u u potpunosti posvećene realizaciji navedenih ciljeva, uvijek ćete imati iskrenog i pouzdanog partnera”, naglasila je Cvijanovićeva u obraćanju.
Ona je ocijenila da ovaj događaj nije samo prilika za razmjenu znanja i iskustava, već istovremeno i snažan podsticaj za ekonomski napredak, inovacije i jačanje saradnje u ovom dinamičnom i izazovnom okruženju.
“Uvijek sam srećna kada su Banjaluka i Republika Srpska domaćini ovako značajnih i dobro organizovanih manifestacija regionalnog karaktera, kao što je konferencija `Fundamental`”, zaključila je Cvijanovićeva.
Vučenović: Konkretno o investiranju i tržištu kapitala
Investiciona konferencija “Fundamental”, koja je danas otvorena u Banjaluci, daće mnoge odgovore na pitanja investiranja i tržišta kapitala u Republici Srpskoj, izjavio je izvršni direktor Društva za upravljanje investicionim fondovima Zoran Vučenović.
“Ovo je prva konferencija tržišta kapitala u Republici Srpskoj i očekujemo da će ona biti prvi korak u širem razvoju ovog tržišta”, rekao je Vučenović novinarima.
SRNA
INVESTICIJE
Eksproprijacija zemljišta za aerodrom u Trebinju biće završena 2025. godine

Eksproprijacija zemljišta za potrebe izgradnje aerodroma u Trebinju, biće završena 2025. godine, saopšteno je nakon sjednice Vlade Republike Srpske koja je održana u Banjaluci.
Vlada je na sjednici utvrdila Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o posebnom postupku eksproprijacije radi izgradnje aerodroma u Trebinju, po hitnom postupku, a zakon će, kako je navedeno, biti donesen iz razloga što postupci eksproprijacije u 2020. godini nisu ni mogli biti započeti zbog pandemije virusa korona.
– Odnosno, bili su usporeni zbog pandemije izazvane virusom kovid 19, te će se oni okončati u 2025. godini, a sve s ciljem izgradnje aerodroma i realizacije jednog ovakvog složenog projekta koji je od opšteg interesa za Republiku Srpsku – naglašeno je iz vladinog kabineta za odnose s javnošću.
INVESTICIJE
Napreduje gradnja bolnice u Trebinju – završetak krajem sljedeće godine

Nova bolnica u Trebinju je najveći zdravstveni projekat u istočnoj Hercegovini koji je od velikog značaja za ovaj grad i cijelu regiju, a plan je da do početka aprila naredne godine budu završeni građevinski radovi, izjavio je Srni direktor Bolnice Trebinje Nedeljko Lambeta.
Lambeta je istakao da će nakon završetka građevinskih radova početi opremanje nove bolnice, te da očekuje da će krajem sljedeće godine nova bolnica biti završena i početi sa radom.
„Vrijednost projekta je 128 miliona KM, nova bolnica će imati 223 kreveta, prostiraće se na 17.500 kvadrata, imaće sve što do sad Trebinje i Hercegovina nisu imali, od najsavremenijeg magneta, dijagnostike, šest operacionih sala, angio-sale“, rekao je Lambeta.
On je izrazio zadovoljstvo dinamikom izvođenja radova, napominjući da je počela da se radi fekalna i kanalizaciona mreža, a krajem ove ili početkom sljedeće godine počeće se sa rješavanjem elektro-instalacija.
Lambeta je objasnio da se na objektu nove bolnice sada stavlja fasada, koja će biti završena do kraja septembra ili u prvoj polovini oktobra, a u unutrašnjosti, odnosno prizemlju, već se došlo do finih radova.
POZITIVNO POSLOVANJE BOLNICE TREBINJE
Lambeta je naglasio da je u protekle tri godine Bolnica u Trebinju pozitivno poslovala i da je nakon petnaestak godina napravljen kontinuitet uspjeha.
„Polugodišnji izvještaj za 2024. godinu pokazao je da je Bolnica pozitivno poslovala, a taj trend će biti do kraja godine„, rekao je Lambeta.
On je naveo da se plate zaposlenima uredno isplaćuju, te napomenuo da je mnogo uloženo u opremu, između ostalog, u nabavku sanitetskih vozila, CT i aparata za ultrazvuk.
„Dug prema dobavljačima je u prethodne tri godine smanjen za 70 odsto, a plan je da se do ulaska u novu bolnicu, taj dug svede na nulu. Očekujem da ćemo četvrtu godinu zaredom uspješno da poslujemo„, rekao je Lambeta.
NASTAVLJA SE ULAGANJE U KADAR – SVI ZAINTERESOVANI LJEKARI DA SE JAVE BOLNICI
Lambeta je rekao da je Bolnica u Trebinju u nepune četiri godine raspisala 43 specijalizacije, a da u ovoj zdravstvenoj ustanovi radi 46 ljekara specijalista i tri ljekara koji još nisu dobili specijalizaciju.
On je istakao da je plan po novoj sistematizaciji da broj ljekara bude između 110 i 120.
Lambeta je rekao da u ovoj godini imaju otvorenih 11 specijalizacija, te da Bolnica ima i oko 30 spoljnih saradnika iz Beograda i Banjaluke koji rade kompleksnije zahvate.
„Nastavićemo ulaganje u kadar, pozivam sve ljekare koji su u potrazi za specijalizacijom i poslom da se jave“, dodao je Lambeta.
On je naveo da su konkurski raspisivani i za medicinske sestre, te da će potrebe za ovim kadrom biti povećane prelaskom u novu bolnicu.
Lambeta je ukazao da su „gorući problem“ babice, odnosno akušeri kojih nedostaje, te da se radi na rješavanju tog problema.
„Srednji medicinski kadar će u narednom periodu ići na edukacije u Univerzitetsko klinički centar Republike Srpske, Beograd i inostranstvo zbog nabavke nove opreme da bi mogli da se pripreme za rad„, rekao je Lambeta.

Prema njegovim riječima, broj poroda u trebinjskoj Bolnici u protekle dvije godine je povećan, ljekarski kadar na ginekologiji je podmlađen, a realizuje se i usluga epidurala.
„Zajedno sa gradom, Udruženjem porodica sa problemom steriliteta `Bebe` i energetskim sektorom privodimo kraju projekat nabavku tripl-dabl testa za trudnice. Mislim da će u ovaj projekat biti uključen i Kabinet predsjednika Republike„, rekao je Lambeta.
On je izrazio očekivanje da će u oktobru nabaviti taj aparat i staviti ga u funkciju, tako da trudnice više neće morati tu uslugu da traže van Trebinja.
-
NEKRETNINE1 godina prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
NOVOSTI8 meseci prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE1 godina prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
EKOLOGIJA1 godina prije
Hoće li rudnik litijuma ugroziti stanovnike Tuzle?
-
FINANSIJE1 godina prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca
-
BIZNIS1 godina prije
Ekonomski stručnjaci: Koje su najisplativije investicije u 2024.
-
BIZNIS1 godina prije
Telekom Srpske ili BH Telecom: Ko trenutno vrijedi više!?
-
BIZNIS1 godina prije
Vlada Srpske će sutra saopštiti iznos najniže plate