Connect with us

INVESTICIJE

Zapadni Balkan bilježi porast stranih investicija, Srbija i S. Makedonija prednjače

Objavljeno

 


Investicije u Makedoniji

Zapadni Balkan je zabilježio porast direktnih stranih investicija (SDI) u protekloj godini, prema podacima Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije (wiiw), što je bilo u suprotnosti sa trendom opadanja SDI kako globalno, tako i u širem regionu jugoistočne i istočne Evrope (CESEE).

Prilivi u CESEE region u cjelini su opali 2018. godine na 70,5 milijardi eura sa 81,6 milijardi eura u prethodnoj godini. Međutim, kako ističe wiiw, pad u 23 zemlje regiona je uglavnom posljedica pada SDI u Rusiji sa 23,0 milijardi eura na 11,3 milijarde eura, dok je priliv u ostatku regiona bio ravan obimu godinu ranije ili je povećan.

Prilivi stranih direktnih investicija u šest zemalja članica zapadnog Balkana, koji je i dalje najmanji u regionu, porasli su sa 4,9 milijardi eura na 6,2 milijarde eura između 2017. i 2018. godine. To je povećanje za 28 posto sa posebnim porastom interesa investitora u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji, navodi se u izvještaju wiiw-a.

Ekonomisti wiiw upozoravaju na „faktor nadoknade“ jer ekonomije zapadnog Balkana i dalje zaostaju za onima iz centralne i zapadne Evrope, kako u pogledu ukupne veličine ekonomije, tako i u pogledu SDI.
Države u regionu takođe doživljavaju uspon stranih direktnih investicija dok se približavaju pristupu EU, a što je sličan proces viđen u slučaju zemalja CEE i država članica EU jugoistočne Evrope još u ranim 2000-im.

„Srbija se pominje sa Crnom Gorom kao jedna od dvije zemlje koja bi bar u teoriji mogla da se pridruži EU do 2025. godine“, rekao je Mario Holzner, izvršni direktor wiiw-a, dodajući, međutim, da „niko u to zaista ne vjeruje“.

Srbija ima koristi od svog geografskog položaja, graniči sa članicama EU, Bugarskom, Hrvatskom, Mađarskom i Rumunijom. „Što ste bliže velikim investitorima, to vam je bolje. Srbija je zaista na granici EU, a preskakanje granice za preduzeća nije veliki problem, posebno kada je infrastruktura tu“, rekao je Gabor Hunya, viši ekonomista na wiiw-u.
Sjeverna regija Vojvodine je nedavno doživjela niz SDI ulaganja.

Reklama

S druge strane, investicije u regionu su podložne političkoj nestabilnosti. Sjeverna Makedonija je slučaj iz udžbenika. Već je bila privlačna za investitore prije nego što je riješen ‘spor oko imena’ s Grčkom koji je blokirao njeno pristupanje EU i NATO-u, ali ‘tada je došla politička kriza i to je bio veliki udarac za FDI. Nije uvijek lako unaprijed reći kako politika može imati efekat [na ekonomiju], ali u Makedoniji je to bilo vrlo precizno. Ekonomski rast je zaustavljen, SDI su prepolovljene“, rekao je Hunya.

Od završetka političke krize, FDI i ekonomski rast su oživjeli, a postoje i nade za daljnji poticaj nakon promjene imena.
Povećanje SDI na zapadnom Balkanu dolazi u kontekstu globalnog pada SDI koji se očekuje da će se pogoršati sa nastavkom međunarodnih trgovinskih ratova.

U ovom okruženju, trendove SDI je teško predvidjeti, premda u bečkom institutu prognoziraju „niže prilive u 2019. godini širom CESEE-a, zbog pada globalnih apetita za investicijama i slabijeg poslovnog raspoloženja“.

Međutim, CESEE regija je u određenoj mjeri zaštićena od posljedica međunarodnog razvoja: „CEESE zemlje su različite, toliko su ukorijenjene u evropske vrijednosne lance, prilivi ovdje se uglavnom odnose na ovu oblast, a ne direktno na globalne trend“, rekao je Hunya, dodajući da je „u CEE opšte okruženje za investiranje prilično dobro“.

 

Izvor: Indikator.ba

Reklama

FINANSIJE

Ulaganja u fondove i postupanje u vrijeme pada tržišta

Objavljeno

 

Od

Ulaganje u investicione fondove postalo je popularan način štednje i ostvarivanja prinosa za mnoge ulagače. Međutim, kao i svako ulaganje, i ono nosi određeni nivo rizika, naročito kada su u pitanju fondovi koji ulažu u akcije svjetskih kompanija.

U posljednje vrijeme svjedočimo padu vrijednosti na svjetskim berzama, što se direktno odrazilo i na vrijednost udjela u fondovima koji ulažu u akcije. Investitori koji su svoj novac uložili u ove fondove mogu trenutno vidjeti negativne prinose, što često izaziva zabrinutost i razmišljanje o povlačenju sredstava. Ipak, važno je razumjeti da su ovakve situacije sastavni dio tržišnih ciklusa.

Za razliku od fondova koji ulažu u akcije, obveznički fondovi ili alternativni fondovi, poput onih koji se bave davanjem zajmova nisu značajno pogođeni trenutnim tržišnim kretanjima. Njihovi prinosi su stabilniji jer se zasnivaju na prihodima od kamata i otplata zajmova, što ih čini manje volatilnim u ovakvim situacijama.

Šta učiniti kada tržište pada?

U ovakvim trenucima, najvažnije je ostati pribran i ne donositi ishitrene odluke. Tržišta imaju prirodan tok – nakon pada uglavnom slijedi oporavak, a istorija je više puta pokazala da su strpljivi investitori na kraju često nagrađeni.

Jedan od načina za ublažavanje rizika jeste diverzifikacija – odnosno raspodjela sredstava na više vrsta fondova, uključujući akcijske, obvezničke, mješovite i alternativne fondove. Na taj način se smanjuje zavisnost od jednog tržišta ili sektora, a portfelj postaje otporniji na negativne oscilacije.

Reklama

Zaključak

Pad tržišta, iako može djelovati zabrinjavajuće, prirodan je dio investicionog procesa. Ulaganje treba posmatrati kao dugoročan cilj, a ne kao sredstvo za brzu zaradu. Ključ uspjeha leži u diverzifikaciji i strpljenju – dvije najvažnije strategije koje pomažu investitorima da izdrže turbulentna vremena i ostvare pozitivne rezultate na duže staze.

Nastavite čitati

EKONOMIJA

“Fundamental” u Banjaluci: Narodne obveznice prilika za sigurno ulaganje

Objavljeno

 

Od

Odluka Vlade Republike Srpske o prvoj emisiji narodnih obveznica predstavlja kvalitetno i sigurno ulaganje, te priliku za privlačenje novih investitora na tržište kapitala, poruka je panelista i učesnika današnje investicione konferencije “Fundamental” u Banjaluci.

Predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti Srbije Marko Janković ocijenio je da narodne obveznice znače i sigurno ulaganje kada se rangiraju različiti rizici u investiranjima.

Janković je istakao da i Srbija razmišlja o narodnim obveznicama, kao i da Ministarstvo finansija analizira mogućnosti da se takve obveznice pojave na tržištu Srbije.

Vidimo da su zemlje regiona već emitovale te vrste obveznica sa dobrim rezultatima”, rekao je Janković novinarima u Banjaluci.

On je naveo da Srbija ima usklađenu regulativu sa evropskim direktivama, kao i da se kontinuirano radi na inovacijama, kako bi tržište kapitala bilo u rangu sa evropskim.

Predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti Republike Srpske Ognjen Mihajlović naglasio je da su sve dosadašnje emisije obveznica bile prikazane na transparentan način, kao i da su građani koji su više upućeni i do sada kupovali obveznice.

Reklama

Prema njegovim riječima, emisija narodnih obveznica je usmjerena na fizička lica, odnosno običnog građanina.

Ovaj pilot projekat treba ljudima da približi i da im pokaže šta su štedne obveznice. Vjerujem da će ovaj projekat biti uspješan”, smatra Mihajlović.

On je naveo da će na današnjoj investicionoj konferenciji biti prezentovani određeni podaci o tržištu, te regulatorni okvir.

Preživjeli smo transformaciju investicionih fondova, mijenjali smo zakone, omogućili nove proizvode i vjerujem da ćemo iduće godine usvojiti nove zakone koji bi u potpunosti bili usklađeni sa evropskim direktivama, te bi stvorili jednu investicionu situaciju koja obavezuje ovlaštene učesnike kako bi nadzor bio efikasniji”, pojasnio je Mihajlović.

On je rekao da je u planu novi zakon o tržištu kapitala, kao i priprema zakona o alternativnim fondovima.

Investiciona konferenciju “Fundamental” okupila je u Banjaluci oko 200 je učesnika iz Srbije, Hrvatske i BiH.

Reklama

Svečanom otvaranju konferencije prisustvovali su srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović i ministar finansija i trezora u Savjetu ministara Srđan Amidžić.

Investicionu konferenciju “Fundamental”, čiji je cilj promocija investiranja, organizuje Udruženje društava za upravljanje investicionim fondovima pri Privrednoj komori Republike Srpske.

Cvijanović: U institucijama Srpske uvijek ćete imati pouzdanog partnera

Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović istakla je na svečanom otvaranju investicione konferencije “Fundamental” u Banjaluci da je ovaj događaj snažan podsticaj za ekonomski napredak, inovacije i jačanje saradnje, te da će u institucijama Republike Srpske uvijek imati partnera.

Cvijanovićeva je izrazila nadu da će diskusije u okviru konferencije donijeti korisne zaključke koji će imati potencijal da doprinesu daljem razvoju tržišta kapitala i privrede u Republici Srpskoj.

U institucijama naše Republike, koje su u u potpunosti posvećene realizaciji navedenih ciljeva, uvijek ćete imati iskrenog i pouzdanog partnera”, naglasila je Cvijanovićeva u obraćanju.

Reklama

Ona je ocijenila da ovaj događaj nije samo prilika za razmjenu znanja i iskustava, već istovremeno i snažan podsticaj za ekonomski napredak, inovacije i jačanje saradnje u ovom dinamičnom i izazovnom okruženju.

Uvijek sam srećna kada su Banjaluka i Republika Srpska domaćini ovako značajnih i dobro organizovanih manifestacija regionalnog karaktera, kao što je konferencija `Fundamental`”, zaključila je Cvijanovićeva.

Vučenović: Konkretno o investiranju i tržištu kapitala

Investiciona konferencija “Fundamental”, koja je danas otvorena u Banjaluci, daće mnoge odgovore na pitanja investiranja i tržišta kapitala u Republici Srpskoj, izjavio je izvršni direktor Društva za upravljanje investicionim fondovima Zoran Vučenović.

Ovo je prva konferencija tržišta kapitala u Republici Srpskoj i očekujemo da će ona biti prvi korak u širem razvoju ovog tržišta”, rekao je Vučenović novinarima.

SRNA

Reklama
Nastavite čitati

INVESTICIJE

Eksproprijacija zemljišta za aerodrom u Trebinju biće završena 2025. godine

Objavljeno

 

Od

Eksproprijacija zemljišta za potrebe izgradnje aerodroma u Trebinju, biće završena 2025. godine, saopšteno je nakon sjednice Vlade Republike Srpske koja je održana u Banjaluci.

Vlada je na sjednici utvrdila Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o posebnom postupku eksproprijacije radi izgradnje aerodroma u Trebinju, po hitnom postupku, a zakon će, kako je navedeno, biti donesen iz razloga što postupci eksproprijacije u 2020. godini nisu ni mogli biti započeti zbog pandemije virusa korona.

Odnosno, bili su usporeni zbog pandemije izazvane virusom kovid 19, te će se oni okončati u 2025. godini, a sve s ciljem izgradnje aerodroma i realizacije jednog ovakvog složenog projekta koji je od opšteg interesa za Republiku Srpsku – naglašeno je iz vladinog kabineta za odnose s javnošću.

eKapija

Nastavite čitati

U trendu