PRIVREDA
Strani kapital ne trpi politička prepucavanja
Direktne strane investicije u BiH lani su iznosile 971,2 miliona KM i veće su za 250 miliona maraka u odnosu na godinu ranije, a na domaće tržište najviše su ulagale kompanije iz Švajcarske.
Prema podacima Centralne banke BiH, na tržištu BiH iz Švajcarske su realizovane investicije teške 210,8 miliona KM, na drugom mjestu je Turska sa 147 miliona, a na trećem Velika Britanija koja je uložila 126,1 milion maraka u investicije u BiH.
Posmatrano po djelatnostima, najviše novca uloženo je u trgovinu na malo i to 172,9 miliona, zatim u proizvodnju gotovih metalnih proizvoda 114,1 milion, dok se u proizvodnju baznih metala slilo 102,7 miliona KM.
– Trend rasta reinvestirane zarade preduzeća sa stranim investicijama iz 2020. godine se nastavio i lani – kazali su u Centralnoj banci.
Direktorica Agencije za unapređenje stranih investicija (FIPA) u BiH Milica Marković kazala je “Glasu Srpske” da BiH bilježi priliv stranih investicija te podsjetila da je 2020. bila loša o tom pitanju zbog pandemije virusa korona.
– Kada se pogleda struktura investicija, vidimo da se najveći rast odnosi na reinvestiranje, što znači da su postojeći investitori povećali proizvodnju ili pak usluge, u zavisnosti od toga čime se bave, što znači da su oni proširili djelatnost. To je pozitivan trend – naglasila je Markovićeva.
Međutim, ističe da izvještaji nevladinih organizacija pri Ujedinjenim nacijama BiH svrstavaju na dno ljestvice zemalja regiona po interesantnosti iz ugla stranih investicija.
– To nam, u stvari, govori da se na planu stranih investicija mora još mnogo raditi. Ta ulaganja zavise od ukupnog ekonomskog i političkog ambijenta u zemlji. Upravo ti izvještaji iz UN govore da je taj ambijent kod nas loš i da BiH nije interesantna stranim ulagačima. Od svih zemalja regiona Srbija se nalazi na vrhu te ljestvice i u 2021. godini imala je strane investicije od čak 4,5 milijardi američkih dolara, a BiH je bila na 590 miliona. To govori da je Srbija stranim investitorima najinteresantnija zemlja u regionu – podvukla je Markovićeva.
Ona je naglasila da vlasti u BiH treba da nastave da rade na poboljšanju političkog i ekonomskog ambijenta za privlačenje stranih investicija.
– To je faktor broj jedan na osnovu kojeg se kompanije odlučuju da li da dođu ili ne u BiH – podvukla je Markovićeva.
Naglasila je da je trenutna politička i ekonomska situacija u BiH nestabilna te da kao takva odbija kompanije da ulažu na domaće tržište.
– Takav ambijent investitorima nije siguran da investiraju u BiH pa traže sigurnija područja u regionu, dakle oko BiH. Oni kada plasiraju svoj kapital, koji se mjeri u milionima evra, odmjeravaju politički i ekonomski prostor jer ne žele da za pola godine traže novi prostor za ulaganje – zaključila je Markovićeva.
Austrija
Prema podacima centralne banke BiH, na kraju 2021. godine ukupne direktne strane investicije iznosile su 16,28 milijardi KM. Od tog iznosa najviše se i dalje odnosi na Austriju i to 2,88 milijardi KM ili 17,7 odsto ukupnog stanja investicija.
Glas Srpske
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE6 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca