TEHNOLOGIJA
Trebaju li kompanije koristiti “AI” kod biranja kandidata za posao?
Zapošljavanje uz korištenje umjetne inteligencije (AI tehnologije) zvuči pomalo zastrašujuće, no u današnje vrijeme je sve više moguće. U današnje vrijeme mnogo je težeg pronaći talentovane i kvalitetne zaposlene koji su kompanijama potrebni, piše Harvard Business Review.
Digitalni intervjui pružaju pravednije iskustvo provedenog intervjua kandidatima
Stoga, ako bismo kako bi pronalazak talenata bio što učinkovitiji – i više meriokratski – važno je gledati i iznad postojećih metoda, posebno ako nam tehnološke inovacije omogućuju da predvidimo, razumijemo i rangiramo ljude po njihovoj sposobnosti.
Jedan od glavnih problema trenutnog načina intervjuisanja kandidata za posao jest taj da je cijeli taj proces uvelike nestrukturiran, ostavljajući prostora postavljanju hirovitih i nevažnih pitanja od strane poslodavca. Osim što je ovakav način neučinkovit on nerijetko dovodi i do pristranog donošenja odluke ovisno o preferencijama ispitivača.
Ovdje, zato, mogu pomoći video i digitalni intervjui jer mogu gotovo u potpunosti ukloniti takva ograničenja. Koristeći tehnologiju za stvaranje visoko strukturiranog i standardiziranog iskustva intervjuiranja, svakom kandidatu mogu biti postavljena ista pitanja i tako im dati istu priliku da izraze svoj talent, što u konačnici poboljšava prediktivnost videa.
Dok digitalni intervjui pružaju pravednije iskustvo provedenog intervjua kandidatima i organizacijama omogucavaju pristup raznolikijim talentima, ipak kada dođemo do pregleda tih intervjua, nailazimo na iste probleme – pristrani ljudi i dalje donose odluke o zapošljavanju.
Šta ako bi umjetna inteligenija i algoritmi za mašinsko učenje bili zaduženi za prikupljanje podataka iz tih videozapisa kako bi se identifikovale pouzdane veze između onoga što ljudi rade i govore tijekom intervjua te njihove osobnosti, sposobnosti ili izvedbe posla. U slučaju digitalnih intervjua, algoritmi inteligentnog intelektualnog djelovanja mogu upotrijebiti izraze lica i govor tijela, uključujući i ono što kažu i kako to kažu.
Praćenje svih tih podataka može otkriti puno o talentu kandidata i ukazati na to kako bi mogli raditi na poslu. Iako su znanstvena istraživanja na ovom području još uvijek u začetcima, već postoje neki zanimljivi i obećavajući zaključci. Na primjer, istraživači su postavili algoritme koji rukuju raznim karakteristikama glasa pojedinca (tj. visine glasa, glasnoće i intenziteta); pokreti tijela (npr. gestikulacije ruku, držanje tijela itd.), ili izrazi lica (tj. sreća, iznenađenje, ljutnja, itd.) za točno predviđanje profila osobnosti, za koje znamo da je jedan od vodećih prediktora uspješnosti posla.
Nadalje, istraživači su izradili slične signale za predviđanje ponašanja i kvaliteta koje su kritične za izvedbu poput komunikacijskih vještina, uvjerljivost, tolerancije na stres, sposobnost zapošljavanja i vodstvo.
AI ima potencijal da značajno poboljša način na koji identificiramo talente
Otkrivajući koliko je ova tehnologija doista pronicljiva, tim istraživača koristio je gore spomenute tehnologije za kvantificiranje emocionalnosti CEO-a dok su govorili na konferencijskim razgovorima kako bi točno predvidjeli buduće financijske rezultate tvrtke.
AI ima potencijal da značajno poboljša način na koji identifikujemo talente jer može smanjiti troškove preciznog predviđanja o vlastitom potencijalu, dok u isto vrijeme uklanja pristranost koja tako često zamagljuje ljudsku prosudbu.
Činjenica da AI algoritmi mogu otkriti i izmjeriti latentne ili naizgled nematerijalne ljudske kvalitete može dovesti do toga da neki budu skeptični prema gore navedenim nalazima, ali vrijedi napomenuti da postoji mnogo znanstvenih studija koje pokazuju da ljudi mogu točno identificirati osobnost i intelekt iz kratkog verbalnog i neverbalnog ponašanja. AI algoritmi jednostavno koriste iste znakove kao i ljudi.
Međutim, razlika između ljudi i umjetne inteligencije je u tome što se AI može mjeriti i automatizirati te AI nema ego kojim treba upravljati.
Trenutno, mnoge organizacije koje koriste digitalne intervjue ne koriste ove vrste moćnih analitičkih AI-a, jer njihovi regruteri često ne žele prihvatiti preporuke algoritma i nastavljaju se oslanjati na vlastitu prosudbu. Nažalost, ovo neznanje šteti i kandidatu i organizaciji. Odjeli za ljudske resurse koji shvaćaju da znanost i podaci, a ne intuicija ili instinkt, trebaju biti osnova za donošenje odluka, privući će i zadržati najbolje talente.
Naravno, to ne znači da sve odluke o zapošljavanju donose sustav AI, uvijek mora postojati ljudski nadzor. No, vjerujemo da se ljudske odluke mogu značajno poboljšati ako postoje točni i valjani podaci za informisanje i oblikovanje naših prosudbi.Naravno, neophodno je razmotriti pravne i etičke posljedice korištenja ovih inovativnih tehnoloških alata, baš kao što se to čini kada razmotrimo korištenje tradicionalnih metoda procjene.
Kompanije moraju obratiti pažnju na to kako su ti sistemi postavljeni te ih redovno provjeravati radi potencijalne pristranosti. Također, jasno je da sada postoji razlika između onoga što možemo znati o ljudima i onoga što trebamo znati o njima s mogućnostima koje nadilaze zakonske i etičke granice.
Ipak, u isto vrijeme, još uvijek je moguće primijeniti inovacije poput onih koje ovdje opisujemo dok se radi unutar ograničenja dobrih kodeksa ponašanja.
Kandidati se mogu u potpunosti informisati o tehnologijama koje se koriste za njihovo vrednovanje te bi organizacije trebale u potpunosti zaštititi sve osjetljive podatke i cijeli bi proces trebao biti transparentan.
Zapravo, čak je moguće (i preporučljivo) da kandidati posjeduju svoje podatke i rezultate, koje mogu dobrovoljno podijeliti i s odabranim regruterima i poslodavcima – ili ne.
Iako se ovaj scenarij može činiti utopijalnijim od gore opisanih novih tehnologija, možda bi ga regruteri i poslodavci ipak mogli uzeti u obzir. Uostalom, nema ničeg lošeg u dobrom razumijevanju kandidata kojeg bismo zaposlili i pomoći da bolje razumiju sebe.
Naime, organizacije – i pojedinci – imali bi velike koristi kada bi nove tehnologije mogle povećati njihovu sposobnost odabiranja prave osobe za pravi posao.
Izvor: Poslovnipuls
TEHNOLOGIJA
Univerzitetu u Banjaluci predata projektna dokumentacija za izgradnju Naučno-tehnološkog parka
Projekat koji je najavljen još sredinom prošle godine i čija je gradnja bila najavljena za proljeće ove, konačno je počeo i da se realizuje, istina sa procjenom troškova koji su od juna 2023. godine malo i porasli. Naime, juče je, kako prenosi RTRS, predstavnicima Univerziteta u Banjaluci i Ministarstva za naučno-tehnološki razvoj i visoko obrazovanje predata projektna dokumentacija za izgradnju i opremanje Naučno-tehnološkog parka Republike Srpske koji će biti izgrađen u kampusu Univerziteta u Banjaluci.
Kako je u julu 2023. saopšteno, izgradnja ovog objekta bi trebalo da košta više od 10 mil EUR, potom je u septembru iste godine okvirna vrijednost procijenjena na 15 mil EUR, a juče je, sudeći po ovoj vijesti RTRS-a, rečeno da je ukupna vrijednost investicije oko 19 mil EUR.
Podsjećamo, rektor Univerziteta u Banjaluci prof. dr Radoslav Gajanin i ministar za naučno-tehnološki razvoj Republike Srpske Željko Budimir prošle godine su, 13. septembra, potpisali ugovor o osnivanju Naučno-tehnološkog parka (NTP) Republike Srpske. Kako je tada navedeno, riječ je o prvom naučno-tehnološkom parku u Republici Srpskoj, čiji su osnivači Vlada RS i Univerzitet u Banjaluci, a za njegovog direktora imenovan je Nikola Dragović.
Vlada Republike Srpske, kako je tada saopšteno, obezbijedila je sredstva za prvi period rada, a za početak, kancelarije NTP-a biće u novom objektu Arhitektonsko-građevinsko-geodetskog fakulteta i Šumarskog fakulteta, u krugu Univerzitetskog grada. Inače, lokacija je u neposrednoj blizini budućeg objekta NTP, za koji je izrada projektno-tehničke dokumentacije tada bila u toku. Tada je i rečeno da se na proljeće 2024. godine planira polaganje kamena temeljca za izgradnju ovog objekta ukupne površine 7,5 hiljada kvadratnih metara, sa planiranim rokom od 24 mjeseca, a tada je procijenjeno da će okvirna vrijednost objekta, sa neophodnom opremom i laboratorijom, iznositi 15 mil EUR.
eKapija je ranije pisala da je Saudijski fond za razvoj odobrio sredstva za dva projekta u Srpskoj – jedan je izgradnja Studentskog centra u Foči, a drugi izgradnja Naučno-tehnološkog parka u Banjaluci.
Što se tiče projektne dokumentacije koja je juče predata predstavnicima Univerziteta i Ministarstva za naučno-tehnološki razvoj, ona je, kako je prenio RTRS, finansirana kroz Italijanski fond za inovativne projekte, preko Razvojne banke Savjeta Evrope.
Inače, nadležni kažu da će budući Naučno-tehnološki park biti centralno mjesto gdje se rađaju inovativne ideje i tehnološki napredak Srpske.
– Siguran sam da će izgradnjom NTP imati ogromnu korist prije svega UNIBL i studenti UNIBL, odnosno naši nastavnici i saradnici kroz angažman u kompanijama koje budu smještene u NTP – istakao je Radoslav Gajanin, rektor Univerziteta u Banjaluci, prenosi RTRS.
Nikola Dragović, direktor Naučno-tehnološkog parka Republike Srpske, najavio je, kako navodi RTRS, još neke novine.
– Јedan od prvih programa koji će NTP uskoro početi sprovoditi jeste program kampa za koji intenzivno traje kampanja jedinstveni startap program za mlade od 18 do 35 godina – rekao je Dragović.
Vlada Srpske je prošle godine usvojila informaciju o osnivanju prvog NTP u Srpskoj čiji je cilj ubrzan tehnološki razvoj.
– Za razvoj preduzetništva i inovativnosti kod mladih ljudi, to je cilj ovog projekta – poručio je Zoran Bjelajac, pomoćnik ministra za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje Republike Srpske.
Kompanija Ananas stigla je i na bosanskohercegovačko tržište sa svojom online prodajnom platformom.
– Proteklih mjeseci smo dokazali da živimo svoju priču, teško a jako! Danas smo završili vrlo važan korak i otvorili dva nova tržišta! Ananas sada posluje i u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini – objavio je Ananas E-commerce na svom LinkedIn profilu.
„Regionalni Amazon“, kako su ga mediji prozvali, sjedište je najprije osnovao u Sarajevu, gdje je registrovana firma Ananas doo, a 7. juna je osnovana i podružnica u Banjaluci, sa sjedištem u Bulevaru Stepe Stepanovića br. 171 E.
Direktor preduzeća, ujedno i banjalučke podružnice, jeste Erol Ferović.
Direktni osnivač sarajevskog društva je Ananas E-Commerce Beograd. Vlasnik platforme Ananas je Delta holding, a kako je ranije saopšteno iz kompanije, platforma je u prošloj godini otvorila svoje kancelarije i u Sjevernoj Makedoniji.
Ananas je, inače, u prošloj godini zabilježio izuzetno veliki rast, potvrđujući da bude regionalni lider u domenu online trgovine. Na 94% poštanskih brojeva isporučeno je dva ili više Ananas paketa, a broj partnera porastao je više od tri i po puta u odnosu na 2022. godinu.
– Cilj je da u 2024. godini broj trgovaca poraste na preko 2.000, i da ukupan promet preko sajta bude preko 70 mil EUR – saopšteno je na konferenciji u januaru.
Nakon što je portal Capital otkrio da je Vlada Republike Srpske sa kineskom kompanijom ELINC u tajnosti potpisala 57 mil KM vrijedan ugovor za nabavku softvera za digitalnu zaštitu, stigla je i potvrda iz Agencije za informaciono-komunikacione tehnologije Republike Srpske.
Oni su naveli da su u proteklih godinu dana izvršili detaljnu analizu stanja informacione bezbjednosti u javnoj upravi i kritičnim infrastrukturama, izradili smjernice razvoja informacione bezbjednosti i izvršili projektovanje novog nacionalnog sistema zaštite.
Navode da on po obimu, resursima i složenosti predstavlja najveći IKT projekat u Srpskoj.
– Projekat je samoodrživ i ima za cilj punu zaštitu sajber prostora Republike Srpske – istakli su iz Agencije.
U skladu sa predviđenom dinamikom, iz Agencije su naglasili da se do kraja avgusta očekuje početak implementacije projekta.
– Implementacija je predviđena u dvije paralelne faze. Omogućava potpunu integraciju državnih organa, akademskog i privatnog sektora u upravljanju incidentima. Funkcije zaštite u odnosu na korisnike se ogledaju u zaštiti tri grupe korisnika: javne uprave i kritičnih infrastruktura, zaštiti djece i zaštiti mikro, malih i srednjih preduzeća – istaknuto je u saopštenju.
Iz Agencije su istakli da će sistem štititi javnu upravu i kritične infrastrukture koje čini 780 institucija republičkog nivoa.
– Za partnera je, u skladu sa smjernicama Vlade za upravljanje krizom lanaca snabdijevanja i politički motivisanih ne-UN sankcija, izabrana kompanija ELINC, specijalizovani proizvođač opreme iz domena nacionalnih sistema informacione bezbjednosti – navedeno je u saopštenju.
Capital podsjeća da je ugovor sa Kinezima potpisan početkom juna ove godine, a nakon toga je na njega stavljena oznaka tajnosti, da bi se od javnosti sakrilo još jedno trošenje desetina miliona maraka na softver, kao i njegova namjena.
Planirano je da se ovaj softver implementira u sve institucije u Srpskoj na rok od deset godina, a ELINC je, kako piše Capital, posao dobio na osnovu prethodnog dogovora iza zatvorenih vrata, bez tendera.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca