ANALIZE
Infografika: ko više vrijedi – države ili kompanije?
Tržište američke berze ove godine bilježi velike dobitke, sa istaknutim tržišnim kapitalizacijama pojedinih kompanija. U ovoj infografici se porede ukupne vrijednosti tih kompanija sa BDP-om država svijeta. Tako je udruženi BDP pet balkanskih država manji od trenutne vrijednosti Netflix kompanije.
Najvrijednije kompanije se uglavnom bave tehnološkim ili finansijskim djelatnostima. Microsoft jedini prevazilazi vrijednost od bilion dolara.
Visoka tržišna kapitalizacija ovakvih kompanija dolazi još više do izražaja u poređenju sa BDP-om zemalja u razvoju, naročito istočne Evrope, Afrike i Latino Amerike. Međutim, pojedine kapitalizacije su vrijednije i u poređenju sa dosta većim državama, kao što su Argentina i Rusija.
U prilogu možete pogledati kako izgleda infografika. Roze krugovi predstavljaju kompanije, a sivi države ili regije sa sličnim BDP-om. Što je veća vrijednost, veći je i krug. Sve vrijednosti su izražene u dolarima (USD valuta).
Najvrijednija kompanija na svijetu je Microsoft, sa tržišnom kapitalizacijom od 1,05 biliona dolara. Microsoft je poznat po dominaciji u industriji kompjutera, sa čuvenim proizvodima kao što su Windows i Office koji se koriste na kompjuterima širom svijeta. Vrijednost Microsofta je veća od udruženog BDP-a čak devet država istočne Evrope: Estonije (30.312 milijardi dolara), Litvanije (53.323 milijarde dolara), Latvije (34.881 milijardi dolara), Bjelorusije (59.64 milijarde dolara), Poljske (586.015 milijardi dolara), Ukrajine (124.603 milijarde dolara), Moldavije (11.404 milijarde dolara) i Slovačke (106.585 milijarde dolara).
Netflix, jedan od najpoznatijih servisa za strimovanje u svijetu, ukupno vrijedi 166.384 milijarde dolara. Tržišna kapitalizacija Netflixa vrijedi više od udruženog BDP-a pet balkanskih država: Srbije (50.651 milijardi dolara), Bosne i Hercegovine (19.881 milijardi dolara), Crne Gore (5.402 milijardi dolara), Sjeverne Makedonije (12.669 milijardi dolara) i Hrvatske (60.688 milijardi dolara). Objedinjeni BDP ovih pet država ukupno iznosi 149.291 milijardu dolara.
Bank of America, sa ukupnom vrijednošću od 278.21 milijarde, vrijedi nešto više od BDP-a pet država centralne Azije zajedno: Kazakstana (170.539 milijarde dolara), Uzbekistan (41.241 milijarde dolara), Turkmenistan (44.114 milijardi dolara), Kirgistana (8.093 milijarde dolara) i Tadžikistana (7.52 milijarde dolara). Ukupna vrijednost BDP ovih država iznosi 271.507 milijardi dolara.
Alphabet, roditeljska firma kompanije Google i njenih podružnica, obuhvata širok spektar proizvoda i usluga uključujući i pretraživače, Android operativni sistem, servisne kompanije kao G Suite.
Ukupna tržišna kapitalizacija Alphabet iznosi 786.092 milijarde dolara, što je više od ujedinjenog BDP-a 38 Afričkih država. Te države čine više od 70 odsto država Afričkog kontinenta, uglavnom pozicioniranih u pod Saharaskoj regiji. Neke od tih država su: Lesoto (2.762 milijarde dolara), Eswatini (4.679 milijardi dolara), Bocvana (18.998 milijardi dolara), Namibija (13.824 milijarde dolara), Zimbabve (26.127 milijardi dolara), Malavi (6.925 milijardi dolara), Madagascar (12.093 milijardi dolara).
Facebook, prva veća socijalna mreža, ostaje vodeći učesnik u tehnološkom prostoru. U prethodnim godinama, Facebook se razvijao kroz akvizicije sa drugim platformama socijalnih medija kao što su WhatsApp i Instagram. Trenutna tržišna kapitalizacija Facebook-a iznosi 560.622 milijarde dolara, nešto više od BDP-a Argentine (518.092 milijarde dolara), koja je na drugom mjestu u Južnoj Americi odmah iza Brazila.
Amazon, vodeća kompanija u internet maloprodajnoj industriji, ukupno vrijedi 956.557 milijardi dolara.
Vrijednost Amazona je gotovo ista kao vrijednost udruženog BDP-a devet zemalja Latino Amerike: Kolumbije (333.114 milijarde dolara), Urugvaja (60.18 milijardi dolara), Paragvaja (41.604 milijarde dolara), Bolivije (41.41 milijarde dolara), Perua (225.203 milijarde dolara), Ekvadora (107.511 milijarde dolara), Venecuele (98.486 milijarde dolara), Gvajane (3.636 milijarde dolara) i Surinama (3.437 milijarde dolara). Ukupan iznos BDP-a ovih devet zemalja zajedno iznosi 914.553 milijarde dolara.
Visa, jedna od vodećih firmi za finansijske servise u svijetu, ima tržišnu kapitalizaciju u iznosu od 398.008 milijardi dolara, više od BDP-a devet zemalja centralne Amerike (Kosta Rika – 59.006 milijardi dolara, Panama – 65.206 milijardi dolara, Nikaragva – 13.258 milijarde, Honduras – 23.778 milijarde, El Salvador – 26.057 milijarde, Guatemala – 78.979 milijarde, Beliz – 1.925 milijarde, Jamajka – 15.422 milijarde i Dominikanska Republika – 80.94 milijarde dolara.
Ukupna tržišna kapitalizacija kompanije Apple iznosi 939.678 milijardi dolara, nešto više od pola BDP Rusije (815.3295 milijardi dolara). Rusija ima 12. najveći BDP na svijetu.
*Tržišna kapitalizacija neke kompanije jednaka je proizvodu njene tržišne cijene i ukupnog broja emitovanih akcija.
www.howmuch.net
ANALIZE
Egzodus doktora iz Republike Srpske: Male plate i loši uslovi rada ih tjeraju u inostranstvo
Na mogući egzodus zdravstvenih radnika upozoravalo se nekoliko godina unazad. Na birou za zapošljavanje u Republici Srpskoj doktora više nema. Iscrpljenost kadra zavladala je u bolnicama i domovima zdravlja. O zadržavanju radnika povećanjem plate i boljim uslovima rada, niko ne priča. Jedine brojke koje se spominju su one odlazećih radnika.
NEMA DOKTORA NI NA BIROU
Dom zdravlja Banjaluka raspisao je konkurs za prijem nekoliko zdravstvenih radnika. Na posljednji, niko se nije javio. Šta je razlog, pitali smo rukovodstvo.
„Mislim kada bismo doktorima ponudili bolje uslove rada, bolju platu u terenskim ambulantama posebno da bi možda bio i veći odaziv i veća zainteresovanost za taj posao. Nema ni na birou doktora, a nema ni kandidata koji žele da rade“, istakla je Vedrana Antonić Kovljenović, pomoćnica direktora Doma zdravlja Banjaluka i specijalistkinja porodične medicine.
No, na birou ih ipak ima. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje nekoliko stotina medicinkog kadra, nezaposleno je. Pa se postavlja pitanje – gdje su u stvarnosti?
„Rade i kao konobari, rade i u kuhinjama, rade u supermarketima. Vrsni profesionalci odlaze da rade u parfimerije, odlaze da rade neke druge poslove manje složenosti u drugim strukama, ali nažalost za duplo veću platu i onda na taj način osiguravaju egzistenciju svoje porodice“, pojasnio je Mirko Šerbedžija iz Strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara RS.
MALE PLATE
Osim trbuhom za kruhom u inostranstvo, brojni odlaze u privatne ustanove zbog boljih uslova rada. Takvih je više od 20 u posljednjih nekoliko godina u bolnici Srbija u Istočnom Sarajevu. Iako su plate medicinarima u Kantonu Sarajevo zbog kojih su do nedavno željeli u generalni štrajk, male i takve za radnike zdravstva u RS – nedostižne.
„Najgora situacija je trenutno u bolnici u Istočnom Sarajevu gdje doktori masovno prelaze u bolnice u KS kako privatne tako i državne, specijalista u KS ima bukvalno duplo veću platu nego specijalista u RS. Uglavnom je plata glavni razlog odlaska ljekara ili u inostranstvo ili privatne ustanove“, naglasio je Jovica Mišić, opšti hirurg u bolnici Doboj.
Da je nešto bolja situacija u banjalučkoj bolnici, ne potvrđuju. Nedostaje čak – 700 radnika. U Domu zdravlja u naredne dvije godine, skoro 40 doktora će se penzionisati. Pa se postavlja pitanje – ko će ih zamijeniti?
„U zadnjih nekoliko godina je bilo više desetina doktora na birou , molbii u domovima zdravlja za posao, kako doktora porodične medicine, tako i medicinskih tehničara, ali sada nema nijednog, evo mi smo nakon pola godine uspjeli zaposliti jednog mladog doktora. Što se tiče timova hitne pomoći, bilo bi poželjno da ih ima deset timova, ali mi to nemamo sada, imamo tri mobilna tima“, navela je Nada Banjac, načelnica Službe Hitne medicinske pomoći u Banjaluci.
No, to nisu jedini problemi zdravstva u RS. Da povećanja plata neće biti, poručeno im je iz resornog ministarstva. Trenutno, oni koji su ostali, nadaju se barem redovnim isplatama. S obzirom na to da je ove godine zabilježeno nekoliko kašnjenja plata i doprinosa zdravstvenim radnicima. Pa zbog svega i strah od neizvjesnosti – tjera na pakovanje kofera.
ANALIZE
Republika Srpska povećava kvotu radnih dozvola za strance na 2.000
Upravni odbor Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske donio je odluku o izmjeni odluke o utvrđivanju kvota radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj, a do izmjena, odnosno povećanja kvota došlo je na zahtjev Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske.
Kako su za „Nezavisne novine“ objasnili iz Zavoda za zapošljavanje Srpske, odlukom je utvrđena kvota radnih dozvola za 2024. godinu za zapošljavanje 2.000 stranih državljana i lica bez državljanstva.
„Kvota se odnosi na 500 produženih ranije izdatih radnih dozvola i 1.500 za novo zapošljavanje. Pomenuta kvota je važeća do 31.12.2024. godine„, istakli su oni.
Da podsjetimo, prošle godine donesena je odluka za zapošljavanje 1.400 stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj i to 1.000 za novo zapošljavanje stranih državljana i osoba bez državljanstva i 400 za produženje ranije izdatih radnih dozvola.
Saša Aćić, direktor Unije poslodavaca Republike Srpske, istakao je za „Nezavisne novine“ da je, imajući u vidu trendove, realno očekivati da će nova kvota biti dovoljna do kraja godine.
„S obzirom na to da ima veći broj poništenih radnih dozvola u periodu do sada i s obzirom na to da smo podigli kvotu na 2.000, mislimo da će taj broj biti dovoljan do kraja godine uz obećanje da ćemo, ukoliko bude nedostatak dozvola na kraju godine, korigovati odluku i povećati za potreban iznos„, kaže Aćić.
Prema njegovim riječima, stranih radnika je potrebno u svim oblastima, ali najviše ih ima u građevinarstvu, poljoprivredi i prerađivačkoj industriji.
„U svim deficitarnim granama, što se tiče radne snage, potrebni su radnici, međutim ova tri sektora trebaju najviše ljudi iz inostranstva„, navodi on.
Takođe, na sjednici Upravnog odbora koja je održana krajem jula ove godine utvrđena je i kvota radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj za 2025. godinu.
„Kvota se odnosi na 2.000 radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana, a ista je važeća do jula 2025. godine. Od ukupnog broja radnih dozvola, 500 će se odnositi na produžene, a 1.500 za novo zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva“, objasnili su za „Nezavisne novine“ u Zavodu za zapošljavanje Srpske.
Kada je riječ o kvotama za prvu polovinu naredne godine, Aćić ističe da će, s obzirom na trendove iz okruženja, vrlo vjerovatno doći i do korekcija te odluke.
BIZNIS
Đorđe Đoković širi biznis u Srpskoj
Banjalučka agencija „Legacy international“ u vlasništvu Đorđa Đokovića, mlađeg brata Novaka Đokovića, dobila je posao promocije Olimpijskog centra (OC) „Jahorina“ vrijedan oko 84.000 KM.
Kako se navodi u odluci o izboru najpovoljnije ponude, bila je ovo jedina ponuda koja je stigla na tender, javlja Akta.ba.
Procijenjena vrijednost ponude bez PDV-a je bila 72.200 KM, a Đoković je ponudio promociju za 72.180 KM bez PDV-a.
Agencija „Legacy international“ osnovana je u novembru prošle godine. Do sada nije imala dobijenih tendera, ali je bila zadužena za poslove oko organizacije teniskog ATP turnira „Srpska open“.
U banjalučku podružnicu registrovanu uplatio je kapital od 9.779,15 KM, a osnovna i pretežna djelatnost je rad sportskih objekata. Đoković je direktor i vlasnik beogradske firme istog imena, koja se bavi organizovanjem teniskih turnira u Srbiji.
Đorđe Đoković je najmlađi je od trojice braće Đokovića koji se nakon profesionalnog tenisa posvetio biznisu, a do sada je realizovao nekoliko sportskih projekata.
Osnovna i pretežna djelatnost je rad sportskih objekata.
Inače, Đokoviću su česti gosti na Jahorini koja ima staze nazvane po Novaku Đokoviću.
Nakon mnogobrojnih posjeta porodice najboljeg tenisera, Novaka Đokovića, olimpijskoj planini prošle godine je postignut dogovor i o investicijama koje će ova porodica realizovati na Jahorini.
„Imamo tu čast da su naši česti gosti članovi porodice Đoković koji su sami po sebi svjetski poznat brend. Nakon privilegije koju smo dobili imenovanjem jahorinskih ski staza po imenu najpoznatijeg srpskog tenisera Novaka Đokovića sada Jahorina dobija i hotel u neposrednoj blizini upravo ovih staza. Naša vizija je da privučemo što više ovakvih investitora te da Jahorina u budućnosti ide rame uz rame sa najuspješnijima jer joj svim prethodno realizovanim taj status i pripada. Prije par dana na jednom kongresu sam saznao da je moj tim na koji sam beskrajno ponosan tim koji je sagradio najviše žičara na svijetu“, izjavio je tada Ljevnaić.
Dodao je da veliku zahvalnost duguje prije svega Srđanu Đokoviću sa kojim je kako kaže zadovoljstvo sarađivati i realizovati vizije koje su prije svega usmjerene na budućnost i naslijeđe za naredne generacije.
Sa ovom dogovorenom promocijom, čini se da se poslovna saradnja širi.
Akta.ba
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca