PRIVREDA
Na prodaju akcije 57 kompanija, najvredniji paket banjalučke „Boske“
Investiciono-razvojna banka Republike Srpske i Društvo za upravljanje Penzijskim rezervnim fondom RS (PREF) organizuju zajedničku prodaju paketa akcija 57 emitenata u vrijednosti od 9.161.064 KM.
Najveću ukupnu vrijednost među ponuđenim akcijama ima Robna kuća „Boska“ a.d. Banjaluka, u iznosu od 1.116.379 KM, a potom i Akcionarsko društvo za investicije, upravljanje i nekretnine „Matex“ iz Banjaluka, čija je vrijednost akcija 669.564 KM.
Među kompanijama na listi najveću početnu cijenu po akciji od 1,73 KM ima „Autokomerc“ a.d. Doboj.
Među preduzećima čije se akcije prodaju na Banjalučkoj berzi su „Sana Linea“ iz Kostajnice, „Jelšingrad Livar Livnica čelika“ iz Banjaluke i „Swisslion industrija alata“ Trebinje.
Kako je u razgovoru za „Nezavisne novine“ rekao Miloš Grujić, direktor Društva za upravljanje Penzijskim rezervnim fondom RS (PREF), ukupna vrijednost paketa je 9.161.064 KM.
„Od toga, vrijednost paketa Fonda za restituciju je 3.108.451 KM, a vrijednost paketa PREF-a je 6.052.613 KM“, kazao je Grujić.
Dodao je da je PREF manjinski akcionar, te da, kako nemaju kapitalni rast od povećanja cijena niti od dividende, odlučili su da prodaju akcije zajedno sa IRB RS.
Dodao je da svi mogu biti kupci ovih akcija, zbog toga se i prodaja paketa akcija vrši transparentno.
„Dajemo oglas u novine, prodaja stoji i na sajtu Banjalučke berze, pokušavamo da postignemo što veću vidljivost i transparentnost, da bi šira javnost mogla da vidi naše uslove i da ima priliku da se uključi u ponudu“, naveo je Grujić.
Dražen Vrhovac, direktor Investiciono-razvojne banke RS (IRB RS), rekao je da IRB RS ima odluku uprave da pokušaju portfolio kojim upravljaju akcijama da zamijene kvalitetnijim akcijama. „Sve akcije koje nam nisu davale prinos u protekle dvije do tri godine mi iznosimo na berzu i nudimo na prodaju“, rekao je Vrhovac.
Dodao je da je ponuda diverzifikovana, te da je osnovni kriterijum bio prinos koji IRB RS može da ostvari putem učešća preko akcija u određenim firmama.
„Bez obzira na to koje su namjene bile firme i u kom dijelu Srpske se one nalazile, prinos koji možemo da ostvarimo bio je jedini kriterijum“, kazao je Vrhovac, dodajući da se vrijednost akcija stalno mijenja. Istakao je da je namjera da ove akcije prodaju da bi došli do novih, kvalitetnijih akcija.
„Koliki će prinos biti, teško je reći. Mi imamo cijenu akcija koje se nalaze na berzi i po tim cijenama ih i iznosimo. Imamo mogućnost da shodno našim pravilima u narednom izlaženju na berzu umanjimo cijenu do 10 odsto“, naveo je Vrhovac za „Nezavisne novine“.
Prodaja paketa akcija će se održati na Banjalučkoj berzi unošenjem grupnih naloga „sve ili ništa“ u trajanju od 30. novembra 2021. do realizacije prodajnog naloga, a najkasnije do 13. decembra 2021. godine.
Veći prinosi na stranim tržištima
Kada je riječ o relokacijama imovine u inostranstvo, Miloš Grujić, direktor PREF-a, naveo je da na stranim tržištima u prosjeku imaju višestruko veći prinos nego na domaćem tržištu.
„Nama je u cilju da ostanemo ovdje akcionar, ali da imamo povećanje vrijednosti imovine pod upravljanjem kroz rast cijena ili isplatu dividende. Alternativa je da uložimo na strana tržišta“, kazao je Grujić.
Nezavisne novine
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE1 mesec prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE6 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca