BIZNIS
Kokainskim novcem opremali federalne specijalce
Najmanje deset miliona maraka narko kartela zvanog “Tito and Dino” oprano je preko Bosne i Hercegovine. U pitanju je novac stečen prebacivanjem velikih količina kokaina iz Južne Amerike na područje Evrope. Žurnal je u posjedu brojnih dokumenata koji dokazuju kako je ova kriminalna grupa prala novac preko privatnih firmi iz Sarajeva, koje su, uglavnom, bile registrovane za marketinške djelatnosti.
Vođa ovog klana, Edin Gačanin, koji se trenutno nalazi u Dubaiju, imao je brojne saradnike u policijskim agencijama u BiH koji su se brinuli o njegovoj sigurnosti kada bi on boravio na teritoriji naše države. Prije tri godine obezbijedio je novac kojim je, preko posrednika, donirao opremu za Specijalnu jedinicu Federalne uprave policije. Među Gačaninovim partnerima su i kompanije koje posluju sa državnim institucijama u BiH.
“On je moj poznanik. Viđao sam se s njim”, potvrdio je za Žurnal Gordan Memija, vlasnik sarajevske kompanije „Foto Art“ koja se bavi marketingom.
Memiju je posljednjih godina Državna agencija za istrage i zaštitu prijavljivala zbog pranja novca, ali su predmeti ostali duboko u ladicama pravosudnih institucija. U razgovoru za Žurnal on priznaje da je naročito blizak sa majkom Edina Gačanina – Brigitom, te da se sa vođom ovog narko kartela viđao i u BiH i u inostranstvu. Prema dokumentima više policijskih agencija koje su uključene u međunarodnu istragu kojom koordinira holandski tužilac iz Brede, Memijin „Foto Art“ navedena je kao jedna firmi koja je služila za pranje novca putem pozajmica.
“Jesam davao pozajmice raznim partnerima, ali se ne sjećam svih faktura. Nema tu ništa nezakonito”, kazao je Memija, čije firme, inače, godinama posluju sa budžetskim institucijama Kantona Sarajevo, naročito sa onima kojima upravljaju kadrovi Naroda i pravde njegovog prijatelja Elmedina Konakovića.
Gordan Memija i Elmedin Konaković
Potvrdio je Memija da je imao i poslovne odnose sa Alemom Hodovićem, još jednim sarajevskim “biznismenom” čije je ime navedeno u dokumentima koji su u posjedu Žurnala. Preko nekoliko Hodovićevih kompanija članovi kokainskog kartela Edina Gačanina prali su novac. Tako je 2013. godine Hodović osnovao kompaniju „IN MEDIA d.o.o.“ Sarajevo u kojoj je bio zaposlen samo jedan radnik. Prema finansijskim izvještajima, već naredne, 2014. godine, ova firma je, sa samo jednim zaposlenikom, imala promet u iznosu od 2,7 miliona, a 2015. godine promet je bio 1,2 miliona maraka. Poslovi su, uglavnom, obavljani preko Sberbanke i Nove banke iz Banjaluke.
Za iste poslove služila je kompanija “OFFICE AND MEDIA SERVICE”, u kojoj je ovlašeno lice takođe bio Alem Hodović. Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje ova Hodovićeva kompanija utajila je porez, zbog čega je u januaru 2018. godine za njim tragala i Grupa za prinudnu naplatu. Kompanija OMS takođe je poslovala preko Sberbanke, te Addiko i Intesa Saopaolo banke u kojima je račune imao otvorene i Mirza Gačanin, rođak Edina Gačanina preko kojeg je ovaj narko kartel takođe oprao nekoliko miliona maraka stečenih trgovinom kokainom. Direktna veza između Mirze Gačanina i Alema Hodovića uspostavljena je preko kompanije „E.S. Tech d.o.o.“ Sarajevo koja je registrovana u Avaz Twist Toweru. Osim toga, dio novca opran je i preko kompanije „SISTEM MI d.o.o.“ Sarajevo koja se, kasnije, u holandskom gradu Breda pojavljivala i kao kupac nekretnine vrijedne milion evra.
U dokumentima policijskih i pravosudnih agencija se, takođe, pojavljuje i ime “biznismena” Adnana Harbinje kojeg je SIPA još ranije prijavljivala zbog pranja novca. Harbinja je kum Alema Hodovića, a i njega, odnosno njegovu firmu „Valter“ Uprava za indirektno oporezivanje registrirala kao “utajivača poreza” Uglavnom, ove kompanije su poslovale putem pozajmica koje su fizička i pravna lica uplaćivala na njihove račune, a koje su kasnije otpisivane.
Tako je, recimo, zabilježeno da je A.K., državljanka BiH, uplatila 100 hiljada evra beskamatne pozajmice na račun kompanije „SISTEM MI“. Ona je istražiteljima priznala da je novac dobila od Mirnesa Rotića, odnosno firme “Invest IKS”. Višemilionske pozajmice primane su iz Holandije, ali i Dubaija u kojem se trenutno nalazi vođa ove kriminalne skupine Edin Gačanin.
Prema dokumentima koji su u posjedu Žurnala, ovaj narko kartel je uvozio kokain iz Peruua u Evropu, a dio grupe u Sarajevu uglavnom je služio za pranje novca, jer je droga išla za zapadnoevropsko tržište. Ranije je, u okviru međunarodne istrage, u Peruu uhapšen Sarajlija Smail Šikalo, a tada je zaplijenjeno oko tonu i po kokaina. Upravo je Šikalo bio dio grupe “Dino and Tito” koja, prema navodima holandskog tužioca, “kupuje brojne nekretnine” “novcem koji potiče od trgovine opojnim drogama, prvenstveno kokainom iz Južne Amerike”. Vođa klana, Edin Gačanin, nerijetko je boravio u BiH gdje je sa svojim bratom Ervinom i Mirzom Gačaninom tražio partnere za pranje novca. Među njima su, kako smo već naveli, Alem Hodović, Adnan Harbinja, Gordan Memija i drugi. No, ono što je posebno interesantno jesu njegove veze sa policijskim službenicima.
Tako su, prema informacijama iz istrage, Edina Gačanina svaki put kada je dolazio u Sarajevo pratili pripadnici Specijalne jedinice Federalne uprave policije koji su se brinuli o njegovoj sigurnosti. Istragom je utvrđeno da je najmanje pet specijalaca imalo kontakte s njim, a jedan od njegovih najodanijih pratilaca je specijalac Dženis Kadrić, koji je u međuvremenu napustio policiju te preselio u Dubai. S obzirom na dobre odnose sa federalnim specijalcima narko boss Edin Gačanin je odlučio donirati i 75 kompleta opreme za Specijalnu jedinicu Federalne uprave policije. U ljeto 2017. godine Gačanin je, prema policijskim informacijama, angažovao osobu od povjerenja koja je iz holandskog grada Breda donijela novac kojim je trebala biti kupljena oprema za FUP. Kako kupovina nije mogla biti obavljena gotovinskim plaćanjem nađena je privatna kompanija koja je obavila transakcije. Tako se u julu 2017. godine firma „RHEA Expres“ Sarajevo pojavljuje kao donator opreme za specijalnu policiju, a donaciju je primio federalni ministar unutrašnjih poslova Aljoša Čampara. Oprema nabavljena u Kanadi kasnije je prebačena Federalnoj upravi policije kojom je tada rukovodio Dragan Lukač, nakon čega je raspoređena Specijalnoj jedinici FUP-a čiji su pripadnici bili odani pratioci Edina Gačanina, vođe narko kartela “Tito and Dino”.
Izvor: Žurnal.info
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
BIZNIS
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.
“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.
„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.
Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.
Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.
„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“
Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.
Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.
Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.
“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca