PRIVREDA
LRC dodijelio bonitetne ocjene bh. kompanijama
Znanje je postalo ključni ekonomski resurs i dominantni, ako ne i jedini, izvor konkurentne prednosti. To su još prije 20 godina shvatili stručnjaci bonitetne kompanije LRC d.o.o. iz Sarajeva i kreirali tada prvi elektronski sistem pružanja poslovnih informacija u jugoistočnoj Evropi.
Kontinuirani rad na prikupljanju, obradi i distribuciji poslovnih informacija, prije svega finansijskih pokazatelja poslovanja domaćih i kompanija u regiji, doveo je do evolucije ove platforme u jedinstveni Business Intelligence System (BIS), čime su finansijske informacije o poslovanju kompanija u BiH dobile sasvim novu vrijednost.
Informacije o finansijskom poslovanju, poslovnim analizama i rizicima ključni su za donošenje kvalitetnih odluka kompanija, ali i jasan pokazatelj ekonomske stabilnosti jedne zemlje. Upravo zbog toga ih je važno pravilno staviti u kontekst, kategorizirati, obraditi i pretvoriti u informacije.
„Kada na te informacije primijenimo iskustvo, intuiciju i transformiramo ih – dobijemo znanje. S pravom možemo reći da posljednjih 20 godina kreiramo znanje za naše klijente. Posjedujemo najveću bazu podataka, nabolje analitičke alate, najpouzdaniju platformu. O značaju Business Intelligence Systema govori i činjenica da čak 95% finansijskog sektora u BiH koristi ove podatke za svoje operativne aktivnosti“, rekao je Ermin Cero, direktor razvoja LRC-a.
I upravo kroz LRC Business Intelligence System omogućeno je kreiranje sveobuhvatne i detaljne analize industrije, regija, kompanija i tržišta, koje su kroz projekte „Poslovnih novina“ dobile jednu novu dimenziju, te na domaćem i regionalnom tržištu identificirale kompanije koje bilježe natprosječne poslovne rezultate.
Ove informacije su temelj i projekta „Pouzdanost 2019“, koji već petu godinu zaredom najveća bonitetna kuća u Bosni i Hercegovini LRC realizira u saradnji s „Poslovnim novinama“, jer predstavljaju objektivan, stručan i nezavisan okvir za formiranje bonitetnih ocjena.
Certifikat bonitetne pouzdanosti LRC, kao prva i vodeća bonitetna kuća u Bosni i Hercegovini, dodjeljuje samo onim pravnim licima koja ostvaruju natprosječne pokazatelje uspješnosti i zadovoljavaju jasno i precizno definirane kriterije uspostavljene po uzoru na iste najvećih globalnih agencija, a koji se sastoje iz nekoliko grupa finansijskih pokazatelja. Certifikat pouzdanosti nosiocima osigurava konkurentnu prednost i ugled u odnosu na ostatak industrije i na taj način u velikoj mjeri olakšava poslovanje. Vrlo je bitna činjenica da u samom procesu ne postoji mogućnost proizvoljnog definiranja ocjena jer se one izračunavaju automatski po unosu finansijskih izvještaja i drugih poslovnih informacija, u potpuno kontroliranom okruženju, bez mogućnosti bilo kakve manipulacije podacima. Na taj način se osigurava puna objektivnost, relevantnost, neovisnost i, što je možda i najbitnije, pouzdanost dobijene ocjene na koju se poslovni partneri u potpunosti mogu osloniti.
Ovogodišnjom analizom 33.097 završnih računa iz 2018, koje su u roku predali privredni subjekti nadležnim državnim agencijama APIF i FIA, došlo se do preliminarnih podatka da je broj bonitetno pouzdanih kompanija porastao za 16%. Prošle godine ih je bilo 4.512, dok je ove godine taj broj porastao na 5.214.
Ovi lideri izvrsnosti moraju imati posebno mjesto u poslovnom svijetu, jer biti bonitetno pouzdana kompanija znači biti stabilan oslonac svojim kupcima, dobavljačima i partnerima. Poslovna konferencija, koja se svake godine održava u Sarajevu u novembru, namijenjena je upravo njima. LRC i „Poslovne novine“ je organiziraju s ciljem isticanja važnosti sinergije između najboljih praksi iz oblasti rukovođenja i najboljih poslovnih rješenja. To je mjesto na kojem se govori o važnosti liderstva i razgovara o biznisu, mjesto gdje se nude ideje kako biti još uspješniji, kroz primjere najboljih praksi lidera u Bosni i Hercegovini, regiji i svijetu, i mjesto gdje se najboljima uručuju certifikati i zvijezde bonitetne pouzdanosti.
Izvor: Atv
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca