TURIZAM
Promocija im ne pada na pamet: Ove gradove turizam je ubio
Prošle godine po prvi put u Rječnik engleskog jezika Oksforda ušla je reč „overtourism“, što bi moglo da se prevede kao “turboturizam”.
Riječ označava takav turizam zbog kojeg je broj gostiju toliko eksplodirao da uništava životnu sredinu, kulturno bogatstvo, ali i ekonomiju, infrastrukturu, društveno tkivo grada ili mjesta.
CNN travel objavio je popis mjesta koja zbog izrazito povećanog broja turista propadaju na ovaj ili onaj način.
Maču Pikču – Peru
Drevni, predivno očuvani grad Inka iz 15. vijeka na prelazu u 90-e još je važio za vrlo egzotično odredište. Ali danas… Danas ovo mjesto dnevno u proseku obiđe 4.300 ljudi koji se guraju po uličicama. 2017. godine posjetilo ga je 1,4 a prošle čak 1,6 miliona turista. Još 2010. godine dnevno je Maču Pikču obilazilo u prosjeku 2000 ljudi. Današnjih 4.300 dnevno povećanje je od 115 odsto. Sve to u arheološkom lokalitetu gradića u kojem je nekada živelo 750 Inka.
Nadležna administracija u januaru ove godine ulaznicama je ograničila trajanje na 4 sata i ukinula da ulaznice vrijede i za ponovni ulazak istog dana. To nije dovelo do ograničavanja broja turista. Možda to nisu ni nameravali, ali je dovelo do ravnomernijeg raspoređivanja poseta tokom dana i do toga da ne dolazi do zakrčenosti Maču Pikčua. U međuvremenu niko ne odustaje od gradnje novog aerodroma za putnički saobraćaj u blizini.
Amsterdam – Holandija
Prošle godine ovaj grad je posjetilo čak 18 miliona turista, a uz postojeće stope rasta, predviđali su da će ga 2030. godine posjetiti čak 42 miliona. U Amsterdamu, gradske službe čiji je resor turizam, naprosto su prestale da reklamiraju grad kao destinaciju. Otvoreno se govori o uklanjanju Amsterdama s tržišta kako ga turizam ne bi uništio. Gradske vlsti su i na Airbnb-u zabranile da se smještaj iznajmljuje na duže od 30 dana.
Venecija – Italija
U junu ove godine, uprkos svim mjerama, jedan kruzer je naletio na turistički brod u kanalu Giudecca. U jesen 2017. godine gradske vlasti Venecije uspjele su da se izbore za to da im više sudske instance ne obore odluku da zabrane ulazak brodovima težim od 100.000 tona u uže gradsko jezgro. Osim toga, u Veneciji su ograničili broj posjetilaca na mnoštvo mjesta i sve skupa zapravo vodi tome da se grad grčevito bori da smanji broj turista.
Dubrovnik – Hrvatska
Prošle godine Dubrovnik je posetilo 1,27 miliona ljudi, za što je najzaslužniji ili najgori krivac „Game of Thrones“. Jedna mera kojom Dubrovnik pokušava da se odbrani je ograničenje putnika u kruzerima na 4.000 u istom trenutku.
Početkom godine pisali su i o merama Dubrovnika, ali i o užasnom zagađenju iz kruzera. A nije Dubrovnik u Hrvatskoj jedini, tu je i Trogir koji su delimično uspeli da rasterete gradnjom mosta kopno-Čiovo. No, u špicu sezone i Trogir više nije najugodniji.
Island
140.000 ljudi u januaru ove godine, odnosno 2,3 miliona tokom cijele prošle godine, ne čini se dramatičnim ako se ne zna da je riječ o naciji od 340.000 ljudi. Još gore, svi ti ljudi se uglavnom vrte po Rejkjaviku i okolini, a taj grad ima samo 123.000 stanovnika. Island zato sada ide za tim da se organizuju posjete širom 103.000 kilometara kvadratnih površine ove divlje zemlje kako bi se rasteretilo Rejkjavik. Sve više novca uplaćuje se u Fond za zaštitu turističkih mesta, razmatra se naplaćivanje ulaska u nacionalna parkove, a vlasti pripremaju i to da za turizam zatvore kanjon Fjaðrárgljúfur (Kanjon rijeke Fjaðrá) preko cijele godine osim pet sedmica. Tačka loma bio je spot Justina Biebera snimljen upravo tu. A onda je krenula najezda…
Briž – Belgija
Grad ima 120.000 stanovnika, a u centru je postalo sasvim normalno da bude smješteno triput više turista od broja domaćih stanovnika. Gradonačelnik glavnom grada pokrajine Zapadna Flandrija bez uvijanja je rekao da neće dopustiti da grad pod zaštitom UNESCO-a „postane doslovno poput Diznilenda“. Najavio je ograničavanje broja turističkih brodova na trećinu kapaciteta luke, turistička zajednica prestala je da oglašava jednodnevne izlete…
Bali – Indonezija
Ovo ostrvo ima stanovnika koliko i Hrvatska, ali je deset puta manje površine. Pored toga u proteklih godinu dana ostrvo je zatrpalo 6,5 miliona turista, što je rast od 10 odsto. Još 2010. Bali je premašio zacrtani cilj od 2,3 miliona turista i sve od tada samo se gomila šteta. Vlasti ovog ostrva-provincije još se ne snalaze s činjenicom da je turizam tu postao užasno štetan. Zato se spominje taksa od 10 dolara po turistu, ali ne i uklanjanje smeća.
Tadž Mahal – Indija
Ovde su, međutim, jako dobro shvatili da je stanje „biti ili ne biti“. Sedam miliona posjetilaca godišnje dovelo je do toga da su vlasti Indijcima počele, umjesto dosadašnjih 50 rupija, ulaznicu da naplaćuju 250 rupija, što je užasno skupo za njihove prilike. Strancima se pak sada naplaćuje 1.100 rupija, plus 20 rupija ekstra za posetu mauzoleju.
Santorini – Grčka
2012. godine ovo ostrvce posetilo je 3,3 miliona, a 2017. čak 5,5 miliona turista. Ostrvce od samo 90 kilometara kvadratnih i 15.500 stanovnika turisti nisu masovno opsijedali ranije zbog same činjenice da je to mesto kataklizmičke erupcije vulkana koja je oko 1600. teško uzdrmala minojsku civilizaciju na Kreti, koliko zbog filma „Mamma Mia“ iz 2008. Ovde danas kruzeri uplovljavaju u zaliv koji je nekada bio grotlo tog megavulkana i zagađuju. Stihijska eksplozija turizma dovela je dotle da je Evropski parlament raspravljao o Santoriniju, odnosno ograničenju putnika s kruzera na 8000 dnevno.
Edinburg – Škotska
Najgore je u avgustu kad turisti hrle u grad zbog tamošnjih festivala. Gradsko vijeće uvelo je posebne poreze na iznajmljivanje čime će se finansirati popravljanje posljedica iza 4 miliona posjetilaca tokom godine. Mnogim građanima je već dosta svega. Organizovali su se u nenasilne aktivističke akcije kako bi obranili cijene stanova za lokalne stanovnike. Cijene, kažu, rastu za lokalce upravo zbog iznajmljivanja smještaja turistima.
Rim – Italija
U Rimu su zabranili točenje alkohola od 2 posle ponoći do 7 ujutro. Na ulici ako pijete alkohol posle 22 sata, slijedi vam brutalna kazna. Organizovanje zabava u kafićima i klubovima u Rimu je prekršaj koji vam može uništiti biznis s kafićem.
Barselona – Španija
Ovaj grad ilustruje koliku turizam čini štetu nauštrb kvalitetu života stanovnika grada, koliko tu štetu onda plaćaju upravo građani iz budžeta grada, dok zarada ide privatnim kompanijama.
Barselona je 1990. imala 115.000 turista, 2017. godine imali su 8,9 miliona gostiju, od čega čak 2,7 miliona s kruzera. Te godine tamošnja turistička zajednica iz poreza je dobila 4,5 miliona eura, da bi čak 9,6 miliona eura koštao ceh te godine na poboljšanje gradske infrastrukture i promovisanje kulture, jedno i drugo na udaru turizma.
Izvor: Investitor
TURIZAM
Wizz Air uvodi godišnju pretplatu za neograničeni broj letova
Niskotarifna avio-kompanija Wizz Air je uvela novu pretplatničku uslugu pod nazivom „all you can fly“, koja omogućava korisnicima neograničen broj letova za godišnju naknadu od 499 eura (428 funti, 549 dolara).
Iako su avio-kompanije već nudile različite pakete za više letova, koncept neograničenog broja letova je relativno nov. Ovaj program je sličan onima koje nude Frontier Airlines u SAD-u i AirAsia, kompanija sa sjedištem u Maleziji.
Wizz Air je u Velikoj Britaniji bio kritikovan zbog kvaliteta korisničke službe i kašnjenja letova. Promotivna cijena za godišnju kartu važi do 16. avgusta, nakon čega će porasti na 599 eura.
Destinacije i aerodromi
Počevši od septembra, pretplatnici će moći putovati do destinacija u Evropi, Sjevernoj Africi, Bliskom istoku i Aziji, pod uslovom da rezervišu let najmanje tri dana unaprijed i plate fiksnu naknadu od 9,99 eura.
Wizz Air je objavio da je dostupno 10.000 pretplata, raspoređenih po aerodromima sa kojih kompanija obavlja letove. Ipak, kada je BBC News provjerio njihovu web stranicu, otkriveno je da su neke opcije za „preferirani aerodrom“ već rasprodate.
Na stranici je prikazana poruka: „Ako ne možete izabrati željeni aerodrom, to znači da je kapacitet popunjen i da Wizz Air trenutno ne može ponuditi članstvo u programu ‘Wizz All You Can Fly’“.
Dokument sa uslovima korišćenja na web sajtu Wizz Air-a takođe napominje da dostupnost sjedišta nije garantovana za članove i da će zavisiti od „različitih spoljašnjih i unutrašnjih faktora“.BIZLife
TURIZAM
Počela onlajn prodaja karata za trajektnu liniju Kamenari – Lepetane
Onlajn kupovina karata za trajektnu liniju Kamenari – Lepetane počela je 16.08.2024. godine, obavijestili su iz Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom.
Kako su kazali, platforma nudi brzu, jednostavanu i pouzdanu mogućnost korisnicima da u nekoliko koraka kupe karte, čime se smanjuje potreba za čekanjem u redu i pojednostavljuje sam proces putovanja.
Karte za trajekt moguće je kupiti direktno sa računara ili mobilnog uređaja na zvaničnim web stranicama: https://trajekt.me https://ferrymontenegro.me
– Ova inicijativa u saradnji sa M&I Systems Group predstavlja jedan od značajnijih pomaka u modernizaciji i digitalizaciji naših usluga, omogućavajući brzu, jednostavnu i sigurnu kupovinu karata putem interneta. Naš cilj je da ovim korakom unaprijedimo kvalitet usluga koje pružamo i omogućimo našim korisnicima što prijatnije iskustvo prilikom korišćenja trajektne linije – saopštili su iz Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom.
VINARSTVO
Mostar preuzeo titulu „Evropskog grada vina“ – Trebinje „Najbolja održiva destinacija za vinski turizam“
Juče je na svečanom prijemu u vijećnici francuskog grada Toulousea, gradonačelnik Mostara Mario Kordić preuzeo titulu Evropskog grada vina Dionisio 2024. godine.
„Nakon što smo prošle godine preuzeli nagradu u Portugalu ove godine je, kao u ragbiju, predajemo Mostaru. Želio bih još dodati da su upravo gradovi predvodnici Evropske unije, te da su još od srednjeg vijeka na ovamo održavali veze i stvarali su evropski duh suradnje. Tako i danas na ovom događanju slavimo vino, jer vino povezuje sve ljude bez obzira na naciju“, izjavio je ovom prilikom gradonačelnik Toulousea Jean-Luc Moudenc.
Titulu Evropskog grada vina Dionisio dodjeljuje Evropska mreža vinskih gradova RECEVIN s ciljem promocije destinacija koje su uspješno povezale vinogradarstvo i turizam, podsjećaju iz Grada Mostara.
Ova titula posljednja je u nizu priznanja koje su hercegovački vinari i Hercegovina kao vinogradarska regija osvojili u proteklom periodu, uključujući članstvo Vinske ceste Hercegovine u Kulturnoj ruti Vijeća Europe Iter Vitis, nagradu „Najbolji Iter Vitis vinski grad“ za Grad Mostar, „Najbolja održiva destinacija za vinski turizam“ za Grad Trebinje, „Najbolja praksa unapređenja kulturno-povijesnog nasljeđa i vina“ za manastir Tvrdoš, te 39 medalja za hercegovačka vina na Decanter World Wine Awards 2023, najprestižnijem svjetskom ocjenjivanju vina.
„Ovo je izvanredno priznanje našem gradu i svim ljubiteljima vina u našoj regiji. Recevin Dionisio Grad Vina za 2024. godinu predstavlja iznimnu priliku za promociju Vinske ceste Hercegovine i njenih vinara te će potaknuti razvoj turizma i gospodarstva u našem gradu. Ovo je prilika da svi zajedno pokažemo što Mostar i Hercegovina mogu ponuditi svijetu“, izjavio je mostarski gradonačelnik.
Pored Grada Mostara, delegacija Bosne i Hercegovine uključuje i predstavnike Spoljnotrgovinske komore, koja u saradnji s lokalnim zajednicama rukovodi Vinskom ceste Hercegovine, te projekta USAID Turizam, koji pruža značajnu podršku njenom razvoju.
“Ponosni smo na Grad Mostar i čestitamo im na prestižnoj tituli – Europski grad vina za 2024. Ovo priznanje dodatno ističe značaj Hercegovine u svijetu vinskog turizma. Vinska cesta Hercegovine nudi jedinstveno i bogato iskustvo za ljubitelje vina, omogućujući im da uživaju u izvrsnim okusima naših lokalno proizvedenih vina dok istražuju jedinstvenu kulturnu baštinu Hercegovine. Ova prilika također predstavlja značajan korak prema promociji naših vina i vinogradara na međunarodnoj razini. Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine ostaje posvećena podršci vinogradarima i vinarijama, i nastavlja razvijati Vinsku cestu Hercegovine kao jednu od vodećih destinacija za vinski turizam”, izjavio je dopredsjednik Spoljnotrgovinske komore Vjekoslav Vuković, navodi se u saopštenju.
Od Ljubuškog i Čitluka u zapadnoj Hercegovini, preko Mostara, Čapljine i Stoca u centralnom dijelu, pa sve do Trebinja na jugoistoku, proizvođači vina Vinske ceste Hercegovine stekli su međunarodnu prepoznatljivost kroz autohtone sorte vina žilavke, blatine, vranca i trnjaka.
Vinarije su tek najvidljiviji dio Vinske ceste Hercegovine, ali ona uključuje i mnoge prirodne atrakcije, bogato kulturno naslijeđe, gastronomsku ponudu i jedinstvenu kulturu gostoprimstva.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca