PRIVREDA
Radovi na mostu kod Gradiške počinju u avgustu?
Predstavnici „Hrvatskih cesta“ i Ministarstva transporta i komunikacija BiH potpisaće danas u Zagrebu ugovor s izvođačima radova o početku izgradnje mosta na Savi kod Gradiške.
Zajednicu privrednih subjekata, kao izvođače radova, čine „Integral inženjering“ a.d, „Đuro Đaković montaža“ d.o.o. i „Zagreb-montaža“ d.o.o, a ukupna vrijednost posla će iznositi oko 19,5 miliona evra bez poreza na dodatnu vrijednost (PDV).
Prema riječima Igora Pejića, generalnog sekretara Ministarstva transporta i komunikacija BiH, iako će most biti finansiran tako što će polovinu troškova snositi Hrvatska, a polovinu BiH, za most će biti izdata jedna građevinska dozvola od strane nadležnog tijela Hrvatske, ali uz saglasnost nadležnog tijela u BiH.
„BiH je osigurala potrebna financijska sredstva za gradnju mosta iz vlastitih izvora, a putem Investicionog fonda za zapadni Balkan odobrena su i grant sredstva u iznosu od 6,8 milijuna eura iz 2015. godine. Naporima bh. strane, grant sredstva u iznosu od 6,8 milijuna eura stavljena su na zajednički fond, u praktičnom smislu očuvana do rješenja pitanja financiranja hrvatske strane, što je riješeno odlukom Vlade Republike Hrvatske“, rekao je Pejić za „Nezavisne“.
Neđo Trninić, ministar saobraćaja i veza RS, rekao je da je zadovoljan što je konačno došlo do faze potpisivanja ugovora te da je jedna od odabranih firmi iz RS. On je izrazio očekivanje da će radovi na mostu početi već u avgustu, a dodao je da se 27. jula završava i postupak u vezi s nadzornim organom.
„Nadamo se da neće biti žalbi ili nekih nepredviđenih događaja i da će sve početi još u toku ove građevinske sezone. Kako smo obaviješteni iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH, oni će na dan polaganja kamena temeljca za most pustiti u funkciju novi, najsavremeniji u regionu granični prelaz za teretni saobraćaj, čime će se značajno rasteretiti postojeći granični prelaz u Gradiškoj“, rekao je Trninić.
Kako je rekao, most kod Gradiške je neophodan kako bi se mreža autoputeva u RS, koja je planirana da se izgradi do 2030. godine, preko Hrvatske spojila sa zapadnom Evropom.
Inače, kako nam je rečeno, ukupna širina mosta kod Gradiške iznosi 22,6 metara, a težina nosive čelične konstrukcije iznosi 4.650 tona. Vrijednost projekta, s hrvatske strane, koji uključuje most i pristupnu cestu Gradiška – Okučani je 64,5 miliona evra.
Što se tiče ostalih autoputeva kroz RS, Trninić je rekao da je prva faza koridora 5c kroz RS već započeta, a da je danas na sjednici Narodne skupštine RS rasprava o odobrenju zaduženja od 150 miliona evra za drugu fazu na tom projektu, što bi podrazumijevalo izgradnju obilaznice oko Doboja.
U perspektivi su, kako je naglasio, nastavci radova na autoputu ka Beogradu do Rače, obilaznica oko Banjaluke na autoputu ka Mliništu, ali i, kako je istakao, izgradnja puteva i brzih cesta u istočnom dijelu RS, posebno nova cesta od Foče ka Šćepan Polju, za šta se pregovara s Evropskom bankom za obnovu i razvoj.
Svilaj
Govoreći o mostu na Savi kod Svilaja, Igor Pejić, generalni sekretar Ministarstva transporta i komunikacija BiH, rekao je da su „Hrvatske autoceste“, njegovo ministarstvo i kompanija „Hering“ održali sastanak, a konstatovano je da su završeni svi radovi na izgradnji donjeg dijela mosta.
„Trenutno traju radovi na izvedbi armiranobetonske ploče, a izvedeno je 49 od ukupno 102 takve ploče“, rekao je on.
Izvor: Nezavisne
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca