FINANSIJE
Ukupan dug BiH 11,1 milijardu KM
Dokument o vanjskom i unutrašnjem dug BiH do 30. juna ove godine trebalo bi da se nađe na dnevnom redu današnje sjednice Vijeća ministara BiH, a ekonomski analitičari se ne slažu s posljednjim podacima, koji govore da se vanjski dug BiH smanjio, jer je, kako ističu, riječ o anuitetima koji dospijevaju i plaćaju se i to onda izgleda kao da je duga manje.
Prema podacima Ministarstva finansija i trezora BiH, ukupan dug BiH 30. juna ove godine je 11,1 milijardu KM.
Od toga vanjski dug BiH iznosi 8,2 milijarde KM, od kojih je vanjski dug Federacije BiH 4,6 milijardi, a Republike Srpske 3,4 milijarde, dok na distrikt Brčko, jedinice lokalne samouprave i institucije BiH otpada oko 750.000 KM.
U informaciji koju je pripremilo Ministarstvo finansija i trezora takođe stoji da je do 30. juna ove godine vanjskih kredita realizovano u ukupnom iznosu 15,8 milijardi KM, od čega je angažovano 12,7 milijardi, do je nešto malo više od tri milijarde raspoloživo u skladu s realizacijom odobrenim projektima.
U dokumentu je vidljivo da učešće starog duga u stanju vanjske zaduženosti 30. juna 2019. godine od 12,24 posto i dalje pokazuje tendenciju smanjenja, s obzirom na to da je učešće ovog duga u prošloj godini iznosila 12,80 posto, a 2017. 14,64 posto. Stari dug čine naslijeđeni komercijalni dugovi prema Pariskom klubu kreditora, Londonskom klubu kreditora te zajmovima WBIBRD-a.
U okviru novog duga, kako stoji u dokumentu, najvišu procentualnu zastupljenost čine dugovi prema međunarodnim finansijskim institucijama.
U ukupnom stanju vanjske zaduženosti 30. juna, a po osnovu novih kredita, 59,81 posto odnosi se na kredite usmjerene na realizaciju infrastrukturnih projekata, 25,88 posto na kredite namijenjene javnom sektoru, dok je 14,31 posto angažovano za privredne djelatnosti.
U periodu od 1. januara do 30. juna ove godine angažovano je 278,54 miliona KM kreditnih sredstava, a od ukupnog iznosa povučenih sredstava 40,09 posto se odnosi na EIB, 22,78 posto na kredite WBIBRD-a, 7,78 posto na EBRD, a 7,28 posto na WBID.
U dokumentu, takođe, stoji da je ukupna vrijednost za kreditno finansiranje iz vanjskih izvora zaključno sa 20. junom ove godine 1,4 milijarde KM, od toga se na FBiH odnosi 65,26 posto, na RS 33,38 posto, a na distrikt Brčko 1,36 posto.
Od ukupne vrijednosti projekata za kreditno finansiranje na infrastrukturne projekte se odnosi 88,18 posto, na projekte u javnom sektoru 10,21 posto te na projekte za privredne djelatnosti 1,61 posto.
Prema podacima kojima raspolaže Ministarstvo finansija i trezora BiH, 30. juna ove godine unutrašnji dug BiH iznosio je nešto više od 2,9 milijardi KM i povećan je za 52,34 miliona ili 1,80 posto u odnosu na stanje 31. decembra 2018 godine.
Federacija BiH duguje oko milijardu KM, a Republika Srpska oko 1,9 milijardi.
U ukupnom iznosu unutrašnje zaduženosti 30. juna 2019. godine FBiH učestvuje sa 35,48 posto, RS 64,43 posto i distrikt Brčko 0,09 posto.
Analitičari ističu da je jedan od većih problema to što BiH uzima kredite za infrastrukturne projekte, koji su procentualno u najvećem iznosu, a novac često stoji, kamate se plaćaju i projekt čeka.
Što se tiče unutrašnjeg duga u BiH, najveći problem i najveći iznos, kažu ekonomski stručnjaci, su naplaćene tužbe radnika za nepoštivanje kolektivnog ugovora.
Mirsad Isaković, ekonomski stručnjak i univerzitetski profesor, ističe da samo Zeničko-dobojski kanton duguje tri milijarde KM za sudske tužbe koje su radnici dobili i koje stižu na naplatu, te da je slična situacija u svim kantonima u FBiH.
On ističe da su, takođe, veliki problem i zaduživanja po trezorskim zapisima i obveznicama, te da su to kratkoročna zaduženja s visokim kamatama.
Upozorava i na činjenicu da se BiH najmanje zadužuje po pitanju projekata iz privrede, te da je sektor privrede taj koji bi dugoročno mogao vraćati uložena sredstva.
Izvor: Nezavisne
Na današnjem trgovanju na Sarajevskoj berzi ostvaren je ukupan promet od 28.222.037 KM. U sklopu 66 transakcija ukupno je prometovano 19.105 vrijednosnih papira.
Danas je održana 75. aukcija trezorskih zapisa Federacije Bosne i Hercegovine s rokom dospjeća od 6 mjeseci. Metodom višestrukih cijena upisano je ukupno 2.845 trezorskih zapisa, čime je za emitenta prikupljeno ukupno 27.954.184 KM.
- Vrijednost BIFX-a je pala za 0,28 indeksnih poena na 668,44 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja pad od 0,04 %
- Vrijednost indeksa SASX-10 je porasla za 0,63 indeksna poena na 943,98 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,07 %
- Vrijednost indeksa SASX-30 je porasla za 3,58 indeksnih poena na 1.883,42 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,19 %
- Vrijednost SASE Islamskog indeksa – u saradnji sa BBI, SASX-BBI je porasla za 5,66 indeksnih poena na 10.626,51 poen, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,05 %
- Vrijednost indeksa SASX-Fundamentals, SASX-FN je porasla za 1,17 indeksnih poena na 17.334,92 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,01 %
- Na Kotaciji privrednih društava i Kotaciji obveznica nije bilo zaključenih transakcija.
Na Kotaciji fondova ostvaren je promet dionicama ZIF BOSFIN DD SARAJEVO (simbol BSNFRK2 ) u iznosu od 220,00 KM; u sklopu 1 transakcije prometovano je 500 dionica. Kurs ovog fonda iznosio je 0,44 KM.
Na Slobodnom tržištu – ST1 ostvaren je promet od 173.827,59 KM; u sklopu 15 transakcija prometovano je 5.534 dionice. Najveći dnevni promet ostvaren je dionicama emitenta RUDNICI BOKSITA JAJCE DD JAJCE (simbol RBKJRK2 ) u iznosu od 131.325,00 KM. Kurs ovog emitenta iznosio je 51,50 KM.
Na Slobodnom tržištu – ST2 ostvaren je promet dionicama emitenta IGMAN DD KONJIC (simbol IGKCRK3 ) u iznosu od 1.870,00 KM; u sklopu 1 transakcije prometovano je 11 dionica. Kurs ovog emitenta iznosio je 170,00 KM.
Na Slobodnom tržištu – ST3 i na Tržištu za emitente u stečaju nije bilo ostvarene trgovine.
Najveći dnevni porast vrijednosti zabilježile su dionice emitenta RUDNICI BOKSITA JAJCE DD JAJCE (simbol RBKJRK2) od 3,00 % i dostigle su cijenu od 51,50 KM, dok je dnevni pad registrirao ZIF BOSFIN DD SARAJEVO (simbol BSNFRK2) od 2,22 % sa cijenom od 0,44 KM.
Na vanberzanskom tržištu evidentirana je trgovina dionicama emitenta:
– BROVIS DD VISOKO (simbol: BROVRK2) u vrijednosti od 91.935,00 KM, u sklopu 33 transakcije prometovano je 10.215 dionica.
Dionice kompanije Telekom Srpske, odnosno Mtel, pale su opet danas na najnižu cijenu u posljednjih nekoliko godina.
Na današnjem trgovanju na Banjalučkoj berzi dionice ove kompanije su oslabile za 0,87 posto i zasustavile se na 1,14 KM. Ovo je najniža cijena u posljednjih nekoliko godina, izvještava BiznisInfo.ba. Prema ovoj cijeni dionice, ukupna tržišna kapitalizacija, odnosno vrijednost kompanije, je oko 560 miliona KM.
Podsjetimo da je pad vrijednosti kompanije počeo 25. maja prošle godine kada je firma izgubila oko četvrtine vrijednosti za samo dva dana.
To se desilo nakon odluke kompanije da ne isplati polovinu zarade dioničarima. Iz firme je nedugo nakon toga rečeno da je riječ o kratkoročnom padu te da će se vrijednost dionica brzo vratiti na stari nivo, ali se to nikad nije desilo, a pad vrijednosti se nastavio sve do danas. Prije toga vrijednost kompanije je bila oko 800 miliona maraka.
Poređenja radi, vrijednost dionice BH Telecoma danas je oko 12,5 KM. S obzirom da je kapital kompanije podijeljen na 63.457.358 dionica, tržišna vrijednost BH Telecoma trenutno je nešto preko 793 miliona maraka. Vrijednost BH Telecoma trenutno je, dakle, čak 40 posto veća od Mtelove.
Pritom je ovo najniža vrijednost dionice BH Telecoma od početka godine. Dionice firme su u januaru išle i do 14,5 KM, što diže vrijednost firme na čak 920 miliona KM, prema podacima BiznisInfo.ba.
Ovo pokazuje da je BH Telecom puno interesantniji investitorima uprkos činjenici da se Mtel brže širi zbog činjenice da investira mnogo više novca u akvizicije. Ulagačima se očito ne sviđa činjenica što agresivno širenje ide preko leđa dioničara.
Mtel je većinskom vlasništvu Telekoma Srbija, iza kojeg stoji država Srbija.
Najniža zagarantovana zarada (minimalac) od 1. januara 2024. u Republici Srpskoj biće 900 KM, odlučila je Vlada Republike Srpske.
Obrazlažući ovu odluku, Danijel Egić, ministar rada i biračko-invalidske zaštite Republike Srpske, kazao je nakon 51. sjednice izvršne vlasti da prema zakonu o radu, Ekononsko socijalni savjet RS trebalo da u posljednjem kvartalu predloži iznos najniže zarade, te da Vlada, bila primorana da utvrdi iznos minimalca, jer socijalni partneri u Srpskoj, odnosno predstavnici Saveza sindikata RS, Unije poslodavaca RS i upravo Vlade Srpske, nisu mogli da se dogovore o ovom pitanju, jer su, svako za sebe, imali različite prijedloge o iznosu ove zarade, a koja trenutno iznosi 700 KM.
Odgovarajući na pitanje: Kako Vlada Republike Srpske planira pomoći poslodavcima koji neće moći izdržati povećanje minimalca na 900 maraka?, Egić je kazao da ne može da kaže tačno kako.
„Uvjereni smo da će to biti jako mali poslodavaca. Prema Zakonu o radu najniža plata se isplaćuje samo ako radnik ne može svojim radom da nadomjesti tu platu. A znamo svi da svi radnici više zarađuju, a plaćeni su, bar po minimalcu. To smo znali utvrditi kad bi inspekcije išle po preduzećima. To je ta siva zona, koju moramo da iskorijenimo i očistimo„, naglasio je on.
„Nije uračunat topli obrok i prevoz u najnižu platu“ , poručio je Egić, odgovarajući na ovo pitanje.
Podsjećamo, prvo je predsjednik Srpske Milorad Dodik iznio ideju da minimalac bude 1.050 maraka, nakon čega je krenulo licitiranje.
Poslodavci su smatrali da je realno da bude 750 KM sa svima davanjima, što je za sindikalce bilo potpuno neprihvatljivo.
Pominjali su iznos od minimalno 950 KM, ali i uz poruku da prihvataju i Dodikovu ideju.
On je rekao da će od januara 2024. biti uveden jedinstven borački dodatak od tri KM za sve boračke kategorije, od prve do sedme.
To se, podsjetimo, odnosi na sve borce koji su bili u zoni borbenih dejstava, minimalno mjesec dana.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE8 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI8 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca