Connect with us

VIJESTI

Kako optimizam i pesimizam utiču na naše zdravlje?

Objavljeno

 


Ljudi sa pozitivnim pogledom na svijet vjerovatno će se ređe nego pesimisti suočiti sa srčanim ili moždanim udarom, a vjerovatno će i duže živjeti, pokazala je nedavna analiza.

U analizi koja se temelji na postojećim istraživanjima, naučnici su istražili podatke iz 15 studija u koje je bilo uključeno nešto manje od 230.000 ljudi, a praćeni su prosječno 14 godina.

Tokom tog vremena, najoptimističnije osobe imale su 35 odsto manje šanse od najpesimističnijih za srčani ili moždani udar, a 14 posto manje izgleda da umru iz nekog drugog razloga, objavila je JAMA Network Open.

„Ti rezultati sugerišu da pozitivno i negativno razmišljanje ne samo da utiču na kvalitet života, nego mogu biti povezani i sa zdravljem“, rekao je Alan Rozanski, vodeći autor studije i naučnik na Medicinskoj školi Ajkan (Icahn School of Medicine) u Njujorku.

Optimisti imaju pozitivnije zdravstvene navike koje im pomažu da žive duže, rekao je Rozanski.

Oni bolje jedu, više vježbaju i manje puše od pesimista, a imaju i bolje načine nošenja sa problemima koji im pomažu da budu proaktivni na polju svog zdravlja i da prolaze kroz teška vremena ne menjajući navike u nezdrave.

Reklama

Pesimizam, suprotno tome, može podstaknuti češće upale i učiniti ljude podložnijima razvoju metaboličkih poremećaja koji mogu skratiti život, kazao je Rozanski.

Dok su mnoge studije kroz prošlih nekoliko decenija povezale stres i promene raspoloženja sa povećanim rizikom od srčanih bolesti, ovi rezultati nude sveže dokaze da gledanje na život može uticati na zdravlje srca.

„Optimizam se dugo povezuje sa boljim rezultatima u školi i na poslovima poput prodaje, sporta, politike i u društvenim odnosima, ali on je i važno zdravstveno pitanje koje dosad nije dovoljno istraženo“, rekao je Rozanski.

 

B92

Reklama

NOVOSTI

Natalija Trivić podnijela ostavku – Pogledajte ko je najozbiljniji kandidat za novog direktora Aerodroma RS

Objavljeno

 

Direktor Aerodroma Republike Srpske, Natalija Trivić, podnijela je ostavku na tu funkiju, saznaje Srpskainfo.

Trivićeva je ostavku podnijela Nadzornom odboru preduzeća, svjesna da će biti smijenjena s tog mjesta zbog pritisaka iz Ujedinjene Srpske koja traži da joj ova pozicija bude vraćena nakon što je Trivićeva nedavno napustila stranku, tvrde izvori ovog portala.

Navode da je smjena Trivićeve bila spremna za sutrašnju sjednicu Nadzornog odbora Aerodroma RS.

Ona je za direktora je imenovana u septembru prošle godine, na mandat od četiri godine, a prije toga je bila v.d. direktora.

Ove informacije potvrdila je Natalija Trivić za Srpskanfo. Kako kaže, ostavka stupa na snagu zaključno sa 1. avgustom.

Na pitanje novinara Srpskeinfo šta dalje, kratko je odgovorila: „Ne mogu sad to reći, ali naravno da idem dalje“.

Reklama

Aleksandar Trninić dolazi na čelo Aerodroma RS

Aleksandar Trninić, šef Kluba poslanika Ujedinjene Srpske u Narodnoj skupštini Republike Srpske direktora Aerodroma RS, otkriva Capital.

Trninić je za ovaj portal potvrdio vijest koju je objavila Srpskainfo da je bivša funkcionerka US Natalija Trivić podnijela ostavku na mjesto direktora Aerodroma RS. Potvrdio je i da je on jedan od kandidata za tu funkciju.

Prema koalicionom sporazumu mjesto direktora Aerodroma RS pripada Ujedinjenoj Srpskoj, a prema unustarstranačkom dogovoru na tu funkciju će biti imenovan neko od stranačkih kadrova iz izborne jedinice dva iz koje dolazim. Ja lično nemam ambicije da idem na tu funkciju, ali konačna odluka o novom direktoru biće donesena u dogovoru sa predsjednikom stranke Nenadom Stevandićem – kaže Trninić.

Vlada Republike Srpske prošlog četvrtka je razmatrala Informaciju o poslovanju i finansijskom stanju u preduzeću Aerodromi RS. Prema saznanjima Capitala, to je bila priprema terena za smjenu Natalije Trivić koja je trebala da uslijedi na sutrašnjoj sjednici Vlade RS.

eKapija

Reklama
Nastavite čitati

NOVOSTI

Uništena arhiva – Elektroprivreda RS zbog izgorjele dokumentacije obustavljaju sve sporove

Objavljeno

 

Zbog požara, koji se nedavno desio u Elektrokrajini u Banjaluci uništena je cjelokupna arhiva i dokumentacija predmeta za koje su u toku parnični postupci pred sudovima.

Ovo se navodi u dopisu Elektroprivrede Republike Srpske, odnosno Direkcije za javno snabdijevanje električnom energijom kupaca kancelarija Banjaluka, koji je u posjedu BN.

Molimo sve postupajuće sudove da, uzimajući u obzir nastale okolnosti, odobre prekid svih parničnih postupaka pokrenutih od strane Direkcije za snabdijevsnje električnom energijom kupaca, kao tužioca, kao i da do daljnjeg obustave zakazivanje ročišta, određivanje novih rokova za postupanje i dostavljanje sudskih pismena do uspostavljanja procesa rada u novim prostrijama o čemu ćete blagovremeno biti obaviješteni – kaže se u dopisu.

Ovakvi dopisi stigli su u osnovne sudove u Banjaluci, Prijedoru, Gradiški, Kotor Varoši, Mrkonjić Gradu, Prnjavoru, Novom Gradu, Kozarskoj Dubici, kao i okružnim sudovima u Banjaluci i Prijedoru.

Podsjećanja radi, v.d. direktora Elektrokrajine Dragan Čavić je, nakon požara u tom preduzeću, rekao da je skoro sva dokumentacija sačuvana, piše BN TV.

Šta je bio uzrok požara zvanično nije saopšteno. Navodno još uvijek traje istraga.

Reklama

eKapija

Nastavite čitati

VIJESTI

Međunarodni praznik rada – šta predstavlja i od kad se obilježava u BiH

Objavljeno

 

Međunarodni praznik rada – Prvi maj obilježava se na dan kada su radnici u Čikagu davne 1886. štrajkom i protestima počeli da se bore za osmosatno radno vrijeme, a ovaj praznik predstavlja dan solidarnosti radnih ljudi cijelog svijeta.

Još od 1890. godine se slavi i to nakon što je donesena odluka na 1. Kongresu II Internacionale u Parizu, jula 1889. godine. Povod toj odluci bio je krvlju ugušen štrajk 40 hiljada čikaških radnika, 1. maja 1886. godine.

Tada su radnici tražili 8 sati rada, 8 sati odmora i 8 sati za kulturno uzdizanje. Kongres je odlučio da svake godine 1. maja radnička klasa manifestira demonstracijama svoju solidarnost u borbi za osmosatni radni dan. 1890. i narednih godina 1. maj se proslavljao masovnih mitinzima i demonstracijama proleterijata, kao i sukobima s policijom.

Prve demonstracije u BiH su se dogodile 1906. godine.

Nastavite čitati

U trendu