PRIVREDA
Borba za „Kraš“: Zašto akcionari odbijaju Šaranovića?
Ko je omađijao male akcionare „Kraša“ kada ne žele da prodaju akcije srpskom biznismenu Nebojši Šaranoviću po dva i po puta višoj cijeni od tržišne?
Na ovo pitanje ni u Hrvatskoj niko nema odgovor, pogotovo što su isti dioničari prije gotovo godinu dana gledali kako vlasnici većinskog paketa, Mesna industrija „Braća Pivac“, uspijevaju da uz pomoć uprave „Kraša“ emisijom novih akcija svoj udio uvećaju sa 25 na 30,7 odsto.
Sada po istom principu pokušavaju da lansiraju novu emisiju dionica i da se popnu još koji procenat gore, a sve to bi da urade kako bi iz priče o dodatnoj dokapitalizaciji eliminisali Šaranovićevu „Kapa star grupu“.
Uprava „Kraša“ i braća Pivac, u strahu od „Kapa stara“, koji se, prema zvaničnim podacima Zagrebačke berze, krajem protekle nedjelje popeo na 24,59 odsto vlasništva, već najavljuju da neće dozvoliti Šaranoviću da učestvuje u kupovini novoemitovanih akcija. Sve to ne bi bilo čudno da radnici akcije, koje su vrijedele 400 kuna, sada neće da prodaju za 1.050 kuna po komadu.
Inače, odlukom Skupštine akcionara od 31. avgusta 2018, izvršena je emisija 125.000 novih akcija u iznosu od 50 miliona kuna, po cijeni od 400 kuna za dionicu. Od tog broja akcija, Mesna industrija „Braća Pivac“ upisala je 117.284 akcije, što čini čak 93,8 odsto od ukupno emitovanih dionica, čime je svoj vlasnički udio u „Krašu“ povećala sa 25 na 30,7 odsto, prenose „Večernje novosti“.
Pomenute akcije MI „Braća Pivac“ platila je 46,9 miliona kuna. Nepunih godinu dana kasnije, 117.284 akcije po cijeni od 1.050 kuna na Zagrebačkoj berzi vrijede 123,1 milion kuna. Iz toga proizlazi da je MI „Braća Pivac“ za deset mjeseci ostvarila profit od nevjerovatnih 76,2 miliona kuna (10,2 miliona evra), samo na osnovu emisije novih dionica iz 2018.
Postavlja se veliko pitanje zašto ostali dioničari, a među njima je i veliki broj radnika, nisu upisali dionice po ovoj izuzetno povoljnoj cijeni i ostvarili profit od 650 kuna po akciji.
Možda se razlog krije u tome da se već danima u hrvatskim medijima spekuliše o pomenutoj novoj emisiji dionica, iz koje bi na bazi člana 8. stav 5. Statuta „Kraša“ mogla biti isključena „Kapa star grupa“.
Imajući u vidu da se nova emisija dionica može obaviti na osnovu prijedloga uprave „Kraša“, a uz saglasnost Nadzornog odbora, postavlja se pitanje ko i zašto MI „Braća Pivac“ omogućava ovakve pogodnosti, a diskriminiše ostale deoničare.
Iako je zastupnica „Kraša“ Marica Vidaković za „Novosti“ demantovala da je sredinom oktobra održan zbor radnika, kojima je naloženo da Pivcima prodaju akcije po nižoj cijeni, a da će ih oni obeštetiti, redakcija „Novosti“ je došla u posjed fotografije iz „Kraša“ koja to opovrgava.
Na slici je poziv na zbor u ponedjeljak, 21. oktobra, u 13.30, u „Krašovom“ restoranu „Bombona“.
O čemu se razgovaralo i da li je napravljen neki scenario u kojem ima elemenata kršenja zakona, u ovom trenutku ostaje samo da nagađamo.
Nezavisne
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE6 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca