PRIVREDA
Hrvatska ukida kvote, stranim radnicima širom otvorena vrata
Godišnje kvote za uvoz stranih radnika koje je do sada određivala Vlada Hrvatske odlaze u prošlost.
Poslodavci iz Republike Hrvatske ubuduće će strane radnike zapošljavati na temelju testa tržišta rada koji će sprovoditi Hrvatski zavod za zapošljavanje.
Kako piše Večernji list, ovo proizilazi iz nacrta novog Zakona o strancima, koji je u javnom savjetovanju od prošle nedjelje. Provjere vrši Hrvatski zavod za zapošljavanje Prema novom zakonu, poslodavac koji želi da zaposli stranog radnika obratiće se regionalnoj službi HZZ-a koja će provjeriti da li u svojim evidencijama ima nezaposlenih osoba koje zadovoljavaju zahtjeve poslodavca.
Ako ih ima, HZZ će posredovati u zapošljavanju, a u suprotnom će izdati mišljenje na temelju koga će MUP izdati radne dozvole za strance. Test tržišta se, međutim, neće primijenjivati za sezonske radnike u poljoprivredi, ali ni za ona zanimanja za koja Upravno vijeće „na temelju stanja na nacionalnom, regionalnom i lokalnom tržištu rada u pogledu broja i strukture nezaposlenih osoba, kao i potreba pojedinih privrednih delatnosti“ zaključi da on nije nužan.
Zabrana poslodavcima koji ne isplaćuju plate
U nacrtu se precizira i da se to odnosi na zanimanja koja nedostaju na lokalnom i regionalnom tržištu rada, a ne mogu se nadomjestiti migracijama u zemlji, te implementaciju strateških i investicionih projekata i druge okolnosti važne za privredni rast i održivi razvoj.
Zakon previđa i izuzetke, odnosno poslodavce kojima se neće odobriti zapošljavanje stranaca. Radnu snagu tako neće moći uvoziti poslodavci protiv kojih se vodi postupak zbog neisplate plata, oni koji su u likvidaciji ili im je račun blokiran duže od 30 dana, koji ne plaćaju poreze ili nemaju zaposlenih. Izričito se propisuje i da udio stranaca u ukupnom broju zaposlenih kod jednog poslodavca ne smije biti veći od jedne trećine.
Budući da je za primjenu novog modela potrebno prilagođavanje, prije svega u HZZ-u, neslužbeno se može čuti kako će se za prve mjesece iduće godine odobriti privremena kvota za zapošljavanje stranih radnika. U Hrvatskom udruženju poslodavaca se za 2020. godinu predlaže privremena kvota od 81.600 radnika.
U HUP-u upozoravaju na to da će uz potpuno otvaranje austrijskog tržišta poslodavcima od iduće godine biti još teže da zadrže domaće radnike, ali i strane sezonce, zbog čega ukidanje kvota smatraju razumnom mjerom.
Nova administrativna opterećenja Šef HUP-a Davor Majetić pritom ističe da je potrebno pripremiti model zapošljavanja koji će biti konkurentniji od zemalja u okruženju, ali i naglašava da takav model mora biti funkcionalan, što zahtjeva kvalitetnu pripremu sistema.
„Zbog toga podržavamo što je Vlada prihvatila našu inicijativu da se zakon o strancima predstavi kroz redovnu proceduru kako bi se pravovremeno sproveo proces prilagođavanja sistema“, poručuje Majetić.
Upozorava, međutim, da bi provjera poslodavaca kako bi im se odobrio uvoz stranih radnika mogla donijeti nova administrativna opterećenja, budući da se od poslodavca do sada tražio isključivo dokaz o registraciji trgovačkog društva.
Hrvatski sindikati protiv Protiv liberalizacije uvoza strane radne snage su, očekivano, sindikati, koji se boje da bi novi zakon mogao zaustaviti rast plata. Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever tumači da su i dosadašnje kvote za strance poslodavcima omogućavale da grade konkurentnost na obespravljenim i potplaćenim radnicima, umjesto na ulaganju u nove tehnologije i proizvodne procese.
„Takvu politiku odobravale su sve vlade, jer se dugoročno računalo na radnike iz susjednih zemalja. Ali taj je bazen sada presušio pa nove radnike koji će raditi za nisku platu tražimo u Ukrajini i Bangladešu dok se niko više ne pita zbog čega u tim zanimanjima nema dovoljno radnika“, kaže Sever.
Novi zakon o strancima Sever doživljava kao krajnju liberalizaciju tržišta rada, koja će pospješiti odlazak domaćih, a kasnije i uvezenih radnika.
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca