Princeza Viktorija od Švedske i princ Daniel doputovali su u dvodnevnu posjetu Bosni i Hercegovini, a jutros su se sastali sa članovima Predsjedništva, nakon čega se obratila u Parlamentarnoj skupštini.

Princeza Viktorija izjavila je da je putovanje za BiH krenulo juče, ali zbog tehničke greške na avionu putovanje je odgođeno i zbog toga se tokom obraćanja u Parlamentarnoj skupštini u Sarajevu ispričala zbog kašnjenja.

„Odnosi naše zemlje su jaki, i odvijaju se na nivou dvije države, ali i između naših građana. Hvala vam za gostoprimstvo i toplinu“, kazala je princeza Viktorija.

Dodaje da tokom godina odnos između naših zemalja se razvijalo i produbljavalo, od 90-tih nekih 60.000 izbjeglica iz BiH došlo je u Švedsku, te da je većina ostala.

„Oni su svojim radom omogućili da mi napredujemo, danas imamo oko 100.000 građana BiH koji žive u Švedskoj. Mi sa svoje strane radimo aktivno da BiH postane članica EU. Danas razgovarmao o klimatskim promjenama i zaštitom okoliša. To su teme koje su aktivne, jer zagađenje zraka predstavlja jedan od glavnih uzroka smrti. Znam da BiH poduzima sve mjere da smanji zagađenje zraka i mi sa svoje strane čestitiamo i dajemo pomoć. Mi ne smijemo potcijeniti kada je u pitanju borba sa ovim izazovom. Ova konferencija je upravo o tome i ona će istražiti nove načine da se prilagodimo. Ova konfernecija je prilika i za političare, i za poslovnu zajednicu i privrednike da se sastanu i razgovaraju o novim vizijama. Nove tenhologije, nova rješenja biće sagledana, ali ono što radimo zajedno, ja i Daniel, putujemo u različite zemlje svijeta predstavljajući našu zemlju. Mi idemo sutra na Trebević da se susretnemo sa mladim ljudima s njima ćemo razgovarati o problemu mladih i zaštiti okoliša“, rekla je princeza Viktorija i dodala:

„Za njih klimatske promjene i zagađenje zraka nisu nešto što ćete birati, naše potrebe za djelovanjem su prontne, trenutne, iskreno želim da svi iskoritistie ovu mogućnost da naučite i dijelite iskustva za nova rješenja. Nadam se da će ovaj put biti mogućnost da se suočimo sa izazovima“.

Reklama

Izabela Lovin, zamjenica premijera Švedske ističe kako će zasaditi drvo trešnje kao simbol procesa zaštite okoliša.

„Problemi današnjice su klimatske krize i to je izazov i za nas i za prirodu. Ovime se moramo svi baviti zajedno. Klima i životni okoliš su od ključnog značaja. Ovdje u BiH znamo da se suočavate sa bronim izazovima, zagađenost zraka, ne samo kod vas nego u cijeloj Evropi, prošle godine smo imali ekstremne vrijednosti zagađenja zraka na Balkanu ali i u cijeloj Evropi“, kazala je Lovin, koja ističe da je sve to prijetnja globalnom zdravlju.

U Švedskoj, ističe Lovin, koja ima prilično kvalitetan zrak, godišnje umire 600 ljudi, a u svijetu 7 miliona ljudi. Istakla je djecu kao kategoriju koja je pod najvećim rizikom.

„Djeca su aktivna, veliki dio vremena provode vani, zato su izložena više“, kazala je Lovin.

Dodaje da je za sve ovo važan i javni prevoz, te da švedska Vlada daje posebne premije za električne automobile, takođe i vozila sa nižim nivoom emisija imaju bonuse.

Mirko Šarović, rekao da BiH radi projekte zaštite okoliša u vrijednosti od 10 miliona evra.

Reklama

Johan Satler, šef Delegacije EU u BiH ističe da ovdje je potrebno puno više angažmana, nego dijaloga.

„Mi smo se danas okupili ina drugu temu i imamo samo dva izbora da ne uradimo ništa i da uradimo nešto. EU prepoznaje stabilan razvoj koji će biti praćen smanjenjem emisije gasova i zaštite okoliša i to je ključno za nas sve“, poručio Satler.

BiH se, kaže obavezala na šestom samitu Zapadnog Balkana da će doprinijeti naporima EU u borbi koju sa sobom donose klimatske promjene i zaštita životnog okoliša.

„BiH se sa mnogim izazovima suočava i važno je da se judi ovdje ponašaju puno odgovornije, to nije tako velika i teško – stvar je promijeniti način ponašanja. Upravo sam se vratio iz Travnika i bio osam iznenađen kad sam vidio da judi na poljima pale plastiku, misle da čiste, a zagađuju tlo“, rekao je Satler.

Treća bitna stvar kaže Satler da grad Sarajevo, kao i cijela zemlja i svi veliki gradovi u regionu imaju problem sa kvalitetom vazduha, a to utiče na zdravlje građana, naročito djece i ostavlja dugoročne posljedice.

Planirano je da visoke delegacije Švedske i BiH zasade drvo u parku Koševo i označe projekat zaštite okoliša.

Reklama

Edita Đapo, federalna minsitrica za zaštitu okoliša najavila izradu strateških dokumenata BiH za zaštitu okoliša te poželjela dobrodošlicu gostima u BiH. Govorila je o tome kako je 70-tih u Sarajevu uvedena gasifikacija grada, te da je Sarajevo bilo i biće u projektu pametnih gradova, kao i drugi gradovi u BiH.

Ističe da borba protiv klimatskih promjena mora biti prioritet svim vladama u svim zemljama.

Potreban je novi pristup i nove tehnologije da se iznađu rješenja.

Kaže da su velik izazovi pred svima, jer moramo zaštititi prirodne resurse koje ostavljamo našem potomstvu.

Mi smo posljednja generacija koja mora nači načina da spriječi klimatske promjene.

Zahvalila se Vladi Švedske za finansiranje bitnih projekata posebno u sferi zaštite okoliša.

Reklama

Srebrenka Golić, minsitrica prostornog uređenja, građevinarstva i ekologije RS govorila je o energetskoj efikasnosti i ističe da BiH prepoznaje značaj zaštite okoliša.

„Klimatske promjene su jedan od najvećih izazova. Od 2000. godine gotovo da nismo imali godinu bez prirodnih katastrofa, prema podacima Svjetske banke BiH od 1990 godine do 2018. preživjela 23 klimatske katastrofe. Materijala šteta bila preko 800 miliona. Imali smo najvrelije ljeto i najtopliju zimu na južnoj hemsiferi“.

Napore koje BiH preduzima snažno su podržani od Vlade Kraljevine Švedske, osim direktnog dopinosa Švedske u iznosu 13,5 miliona dolara, Švedska je preužila i drugu vrstu pomoći.

Golićeva se zahvalila vladi Kraljevine Švedske na podršci u izradi velikog broja projekata i u ime Vlade RS iskoristila priliku da se obrati i u ime 230.000 stanovnika koji žive uz rijeku Unu.

„To su građani koji žive u 14 opština i apelujem na sve predstavnike zemalja koji su ovdje da pokušaju izdejstvovati da nuklearni otpad u Hrvatskoj odlažu na nekoj drugoj lokaciji, a ne u blizini prirodnog parka Una“, zaključila je Srebrenka Golić.

Reklama

Nezavisne / Mirsada Lingo Demirović