PRIVREDA
Bruto domaći proizvod u BiH tokom 13 godina skoro uduplan
Bruto domaći proizvod u BiH od 2005. godine, kada je iznosio 17.650 miliona KM, gotovo je uduplan u 2018. godini, kada je dosegao 33.408 miliona KM, podaci su Agencije za statistiku BiH.
„Bruto domaći proizvod po stanovniku u BiH 2005. godine je bio 4.983 KM, a u 2017. godini iznosio je 9.556 KM“, podaci su ove agencije.
Iako bi se na prvi pogled na osnovu ovih podataka moglo pomisliti da su stanovnici u BiH duplo bogatiji nego što su to bili 2005. godine, stručnjaci kažu da napretka jedva da je i bilo.
BDP je od 2005. godine kontinuirano rastao, osim 2008. na 2009. godinu, kada je doživio pad, te 2011. na 2012. godinu.
Prema statističkim podacima, BDP za Federaciju BiH 2005. godine iznosio je 11.506 miliona KM, a 2018. godine 33.408 miliona KM, dok je za RS BDP uduplan, te je 2005. godine iznosio 5.695 miliona KM, a 2018. godine 10.682 miliona KM. Za Brčko distrikt BDP je 2005. godine iznosio 448,8 miliona KM, a u 2018. godini 781 milion KM.
Podaci Agencije pokazuju da je u prošloj godini FBiH u ukupnom BDP-u učestvovala sa 65,69 odsto, RS sa 31,97%, a Brčko distrikt sa 2,34%.
Igor Gavran, ekonomski analitičar, kaže da, ako se uporede dva broja, 17.650 miliona KM i 33.408 miliona KM, čini se da je ostvaren ogroman napredak, jer je druga cifra daleko veća od prethodne.
„Ako pogledamo koliko godina je proteklo, kolike smo imali stope inflacije u određenom periodu, ako svaki građanin samo vidi šta je mogao da kupi za isti novac 2005. godine i danas, te ostale troškove života, jasno je da ta razlika nije tako velika kao što se čini, te da je BiH morala ostvariti mnogo više. Iako je broj veći, u tom periodu napretka jedva da je bilo“, pojasnio je Gavran.
Kada je u pitanju BDP po glavi stanovnika, kaže da je pitanje koliko su ti podaci mjerodavni, jer u BiH niko nije siguran ni koliko ima stanovnika, jer 2005. nije bilo nigdje blizu popisa, a rezultate popisa 2013. malo ko i priznaje.
„Ako pogledamo kakav je taj rast drugih država i kakva je osnovica bila 2005. godine, onda vidimo da to nije bilo dovoljno i da ne treba da se zavaravamo tim razlikama da smo negdje napredovali“, kaže Gavran.
Dodaje da je BDP u FBiH veći od RS, jer su u FBiH daleko veći privredni kapaciteti, industrijski centri, potrošnja i slično, ali da je i u FBiH i u RS u suštini loš i nedovoljan, te tako niko nema razloga da se time pohvali.
Saša Stevanović, autor knjige „Ekonomski život Republike, 20 godina rizika i nagrada“, kaže da je BDP svakako mogao biti veći, ali da je mogao biti i niži, te ističe da nam, kako bismo dostigli evropske zemlje po BDP-u, treba oko jednog vijeka.
„Bitno je uporediti paritet kupovne moći, odnosno koliko su građani mogli da kupe 2005. godine, a koliko mogu ove. Trebala nam je brža stopa rasta, ali očigledno da se mogla postići, postigli bismo je“, rekao je Stevanović.
On je pojasnio da svaka ekonomija ima gubitke i dobitke, te da bi trebalo da imamo veću stopu ekonomskih aktivnosti i da se moraju pronaći načini kako je uvećati.
„Lično sam zadovoljan kako je rasla ekonomija od 2005. godine, te da nije bilo poplava i ekonomske krize, ove stope bi bilo još veće“, rekao je Stevanović.
Nezavisne / Goran Lajić
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE1 mesec prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE6 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca