FINANSIJE
Centralna banka BiH u ovom trenutku raspolaže sa oko tri tone zlata, a da li će pojačavati zlatne rezerve kao i centralne banke širom svijeta, s obzirom na to da se za sljedeću godinu najavljuje poskupljenje zlata, ne otkrivaju za javnost. U ovoj banci su kazali da javno ne komentarišu svoje investicione politike i strateške odluke. „Na dan 10. decembar 2019. godine Centralna banka BiH raspolaže sa 96.000 unci (oko tri tone) zlata, čija tržišna vrijednost na navedeni datum iznosi 247,81 miliona KM“, kazali su za „Nezavisne“ u ovoj banci. Na naše pitanje da li planiraju kupovinu zlata, kao što je objavljeno u stranim medijima da to čine mnoge centralne banke širom svijeta, u Centralnoj banci BiH (CB BiH) su kazali da su odluke ove banke u domenu ulaganja deviznih rezervi u zlato zasnovane na odgovarajućim ograničenjima i smjernicama koje se utvrđuju zakonskim i drugim propisima. „Pored toga, investicione odluke o kupovini i prodaji zlata se baziraju na dostupnim analizama, očekivanjima i strateškom opredjeljenju CB BiH. CB BiH, kao i druge centralne banke širom svijeta, ne objavljuje, niti javno komentariše svoje investicione politike i strateške odluke“, naglasili su u ovoj banci. A kako su izjavili u Wall Streetu, bankarskoj grupaciji „Goldman Sachs“, centralne banke širom svijeta kupuju ogromne količine zlata, s obzirom na to da će, kako se predviđa, cijena zlata porasti na 1.600 dolara po uncu (oko 30 grama) u toku naredne godine. „Dedolarizacija u centralnim bankama, odnosno potražnja centralnih banaka za zlatom sada je najveća još od Niksonove ere i iznosi 20 odsto globalne ponude“, izjavio je za „Bloomberg“ Džef Kari, šef globalnog istraživanja robe u „Goldmanu“. On ističe da je zlato jedno od najsigurnijih ulaganja jer vrijednost američkog dolara i obveznica ne može dugoročno rasti. Zlato se trenutno prodaje za 1.463,30 dolara po uncu, dok u kupovini plemenitog metala prednjače centralne banke Rusije, Turske, Kine i Poljske. Igor Gavran, ekonomski analitičar, kazao je da bi Centralna banka BiH trebalo odgovorno i efikasno da upravlja rezervama, što, kako kaže, podrazumijeva i kontinuiranu optimizaciju njihove strukture. „Centralna banka BiH bi trebalo u kontinuitetu da prati stanje na relevantnim tržištima i upravlja rezervama na optimalan način, uključujući i transakcije s monetarnim zlatom, ali uvijek prioritet da da stabilnosti i sigurnosti rezervi u odnosu na moguću kratkoročnu dobit“, pojasnio je Gavran. Iako se nagovještava da će trend poskupljenja zlata biti dugoročan, niko, smatra Gavran, ne može pouzdano predviđati budućnost, te stoga treba biti oprezan prilikom donošenja odluka o promjeni strukture rezervi, kako pri kupovini, tako i pri prodaji bilo kojeg njihovog dijela, uključujući i monetarno zlato. „Rezerve monetarnog zlata su veoma značajne i vjerujem da bi trebalo da čine značajniji dio ukupnih rezervi nego je sada slučaj, ali optimalan miks mora utvrditi sama Centralna banka BiH na osnovu odgovarajućih analiza“, naglašava Gavran. A kako su mediji ranije pisali, Srbija ima najveće rezerve zlata na Balkanu, pa je objavljeno da su ljetos u njihovoj centralnoj banci povećane rezerve na oko 21 tonu.
Centralna banka BiH u ovom trenutku raspolaže sa oko tri tone zlata, a da li će pojačavati zlatne rezerve kao i centralne banke širom svijeta, s obzirom na to da se za sljedeću godinu najavljuje poskupljenje zlata, ne otkrivaju za javnost.
U ovoj banci su kazali da javno ne komentarišu svoje investicione politike i strateške odluke.
„Na dan 10. decembar 2019. godine Centralna banka BiH raspolaže sa 96.000 unci (oko tri tone) zlata, čija tržišna vrijednost na navedeni datum iznosi 247,81 miliona KM“, kazali su za „Nezavisne“ u ovoj banci.
Na naše pitanje da li planiraju kupovinu zlata, kao što je objavljeno u stranim medijima da to čine mnoge centralne banke širom svijeta, u Centralnoj banci BiH (CB BiH) su kazali da su odluke ove banke u domenu ulaganja deviznih rezervi u zlato zasnovane na odgovarajućim ograničenjima i smjernicama koje se utvrđuju zakonskim i drugim propisima.
„Pored toga, investicione odluke o kupovini i prodaji zlata se baziraju na dostupnim analizama, očekivanjima i strateškom opredjeljenju CB BiH. CB BiH, kao i druge centralne banke širom svijeta, ne objavljuje, niti javno komentariše svoje investicione politike i strateške odluke“, naglasili su u ovoj banci.
A kako su izjavili u Wall Streetu, bankarskoj grupaciji „Goldman Sachs“, centralne banke širom svijeta kupuju ogromne količine zlata, s obzirom na to da će, kako se predviđa, cijena zlata porasti na 1.600 dolara po uncu (oko 30 grama) u toku naredne godine.
„Dedolarizacija u centralnim bankama, odnosno potražnja centralnih banaka za zlatom sada je najveća još od Niksonove ere i iznosi 20 odsto globalne ponude“, izjavio je za „Bloomberg“ Džef Kari, šef globalnog istraživanja robe u „Goldmanu“.
On ističe da je zlato jedno od najsigurnijih ulaganja jer vrijednost američkog dolara i obveznica ne može dugoročno rasti.
Zlato se trenutno prodaje za 1.463,30 dolara po uncu, dok u kupovini plemenitog metala prednjače centralne banke Rusije, Turske, Kine i Poljske.
Igor Gavran, ekonomski analitičar, kazao je da bi Centralna banka BiH trebalo odgovorno i efikasno da upravlja rezervama, što, kako kaže, podrazumijeva i kontinuiranu optimizaciju njihove strukture.
„Centralna banka BiH bi trebalo u kontinuitetu da prati stanje na relevantnim tržištima i upravlja rezervama na optimalan način, uključujući i transakcije s monetarnim zlatom, ali uvijek prioritet da da stabilnosti i sigurnosti rezervi u odnosu na moguću kratkoročnu dobit“, pojasnio je Gavran.
Iako se nagovještava da će trend poskupljenja zlata biti dugoročan, niko, smatra Gavran, ne može pouzdano predviđati budućnost, te stoga treba biti oprezan prilikom donošenja odluka o promjeni strukture rezervi, kako pri kupovini, tako i pri prodaji bilo kojeg njihovog dijela, uključujući i monetarno zlato.
„Rezerve monetarnog zlata su veoma značajne i vjerujem da bi trebalo da čine značajniji dio ukupnih rezervi nego je sada slučaj, ali optimalan miks mora utvrditi sama Centralna banka BiH na osnovu odgovarajućih analiza“, naglašava Gavran.
A kako su mediji ranije pisali, Srbija ima najveće rezerve zlata na Balkanu, pa je objavljeno da su ljetos u njihovoj centralnoj banci povećane rezerve na oko 21 tonu.
Na današnjem trgovanju na Sarajevskoj berzi ostvaren je ukupan promet od 28.222.037 KM. U sklopu 66 transakcija ukupno je prometovano 19.105 vrijednosnih papira.
Danas je održana 75. aukcija trezorskih zapisa Federacije Bosne i Hercegovine s rokom dospjeća od 6 mjeseci. Metodom višestrukih cijena upisano je ukupno 2.845 trezorskih zapisa, čime je za emitenta prikupljeno ukupno 27.954.184 KM.
- Vrijednost BIFX-a je pala za 0,28 indeksnih poena na 668,44 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja pad od 0,04 %
- Vrijednost indeksa SASX-10 je porasla za 0,63 indeksna poena na 943,98 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,07 %
- Vrijednost indeksa SASX-30 je porasla za 3,58 indeksnih poena na 1.883,42 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,19 %
- Vrijednost SASE Islamskog indeksa – u saradnji sa BBI, SASX-BBI je porasla za 5,66 indeksnih poena na 10.626,51 poen, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,05 %
- Vrijednost indeksa SASX-Fundamentals, SASX-FN je porasla za 1,17 indeksnih poena na 17.334,92 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,01 %
- Na Kotaciji privrednih društava i Kotaciji obveznica nije bilo zaključenih transakcija.
Na Kotaciji fondova ostvaren je promet dionicama ZIF BOSFIN DD SARAJEVO (simbol BSNFRK2 ) u iznosu od 220,00 KM; u sklopu 1 transakcije prometovano je 500 dionica. Kurs ovog fonda iznosio je 0,44 KM.
Na Slobodnom tržištu – ST1 ostvaren je promet od 173.827,59 KM; u sklopu 15 transakcija prometovano je 5.534 dionice. Najveći dnevni promet ostvaren je dionicama emitenta RUDNICI BOKSITA JAJCE DD JAJCE (simbol RBKJRK2 ) u iznosu od 131.325,00 KM. Kurs ovog emitenta iznosio je 51,50 KM.
Na Slobodnom tržištu – ST2 ostvaren je promet dionicama emitenta IGMAN DD KONJIC (simbol IGKCRK3 ) u iznosu od 1.870,00 KM; u sklopu 1 transakcije prometovano je 11 dionica. Kurs ovog emitenta iznosio je 170,00 KM.
Na Slobodnom tržištu – ST3 i na Tržištu za emitente u stečaju nije bilo ostvarene trgovine.
Najveći dnevni porast vrijednosti zabilježile su dionice emitenta RUDNICI BOKSITA JAJCE DD JAJCE (simbol RBKJRK2) od 3,00 % i dostigle su cijenu od 51,50 KM, dok je dnevni pad registrirao ZIF BOSFIN DD SARAJEVO (simbol BSNFRK2) od 2,22 % sa cijenom od 0,44 KM.
Na vanberzanskom tržištu evidentirana je trgovina dionicama emitenta:
– BROVIS DD VISOKO (simbol: BROVRK2) u vrijednosti od 91.935,00 KM, u sklopu 33 transakcije prometovano je 10.215 dionica.
Dionice kompanije Telekom Srpske, odnosno Mtel, pale su opet danas na najnižu cijenu u posljednjih nekoliko godina.
Na današnjem trgovanju na Banjalučkoj berzi dionice ove kompanije su oslabile za 0,87 posto i zasustavile se na 1,14 KM. Ovo je najniža cijena u posljednjih nekoliko godina, izvještava BiznisInfo.ba. Prema ovoj cijeni dionice, ukupna tržišna kapitalizacija, odnosno vrijednost kompanije, je oko 560 miliona KM.
Podsjetimo da je pad vrijednosti kompanije počeo 25. maja prošle godine kada je firma izgubila oko četvrtine vrijednosti za samo dva dana.
To se desilo nakon odluke kompanije da ne isplati polovinu zarade dioničarima. Iz firme je nedugo nakon toga rečeno da je riječ o kratkoročnom padu te da će se vrijednost dionica brzo vratiti na stari nivo, ali se to nikad nije desilo, a pad vrijednosti se nastavio sve do danas. Prije toga vrijednost kompanije je bila oko 800 miliona maraka.
Poređenja radi, vrijednost dionice BH Telecoma danas je oko 12,5 KM. S obzirom da je kapital kompanije podijeljen na 63.457.358 dionica, tržišna vrijednost BH Telecoma trenutno je nešto preko 793 miliona maraka. Vrijednost BH Telecoma trenutno je, dakle, čak 40 posto veća od Mtelove.
Pritom je ovo najniža vrijednost dionice BH Telecoma od početka godine. Dionice firme su u januaru išle i do 14,5 KM, što diže vrijednost firme na čak 920 miliona KM, prema podacima BiznisInfo.ba.
Ovo pokazuje da je BH Telecom puno interesantniji investitorima uprkos činjenici da se Mtel brže širi zbog činjenice da investira mnogo više novca u akvizicije. Ulagačima se očito ne sviđa činjenica što agresivno širenje ide preko leđa dioničara.
Mtel je većinskom vlasništvu Telekoma Srbija, iza kojeg stoji država Srbija.
Najniža zagarantovana zarada (minimalac) od 1. januara 2024. u Republici Srpskoj biće 900 KM, odlučila je Vlada Republike Srpske.
Obrazlažući ovu odluku, Danijel Egić, ministar rada i biračko-invalidske zaštite Republike Srpske, kazao je nakon 51. sjednice izvršne vlasti da prema zakonu o radu, Ekononsko socijalni savjet RS trebalo da u posljednjem kvartalu predloži iznos najniže zarade, te da Vlada, bila primorana da utvrdi iznos minimalca, jer socijalni partneri u Srpskoj, odnosno predstavnici Saveza sindikata RS, Unije poslodavaca RS i upravo Vlade Srpske, nisu mogli da se dogovore o ovom pitanju, jer su, svako za sebe, imali različite prijedloge o iznosu ove zarade, a koja trenutno iznosi 700 KM.
Odgovarajući na pitanje: Kako Vlada Republike Srpske planira pomoći poslodavcima koji neće moći izdržati povećanje minimalca na 900 maraka?, Egić je kazao da ne može da kaže tačno kako.
„Uvjereni smo da će to biti jako mali poslodavaca. Prema Zakonu o radu najniža plata se isplaćuje samo ako radnik ne može svojim radom da nadomjesti tu platu. A znamo svi da svi radnici više zarađuju, a plaćeni su, bar po minimalcu. To smo znali utvrditi kad bi inspekcije išle po preduzećima. To je ta siva zona, koju moramo da iskorijenimo i očistimo„, naglasio je on.
„Nije uračunat topli obrok i prevoz u najnižu platu“ , poručio je Egić, odgovarajući na ovo pitanje.
Podsjećamo, prvo je predsjednik Srpske Milorad Dodik iznio ideju da minimalac bude 1.050 maraka, nakon čega je krenulo licitiranje.
Poslodavci su smatrali da je realno da bude 750 KM sa svima davanjima, što je za sindikalce bilo potpuno neprihvatljivo.
Pominjali su iznos od minimalno 950 KM, ali i uz poruku da prihvataju i Dodikovu ideju.
On je rekao da će od januara 2024. biti uveden jedinstven borački dodatak od tri KM za sve boračke kategorije, od prve do sedme.
To se, podsjetimo, odnosi na sve borce koji su bili u zoni borbenih dejstava, minimalno mjesec dana.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE8 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI8 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca