Connect with us

PRIVREDA

Njemačkoj će do 2030. nedostajati šest miliona radnika, slobodnih radnih mjesta trenutno 1,4 miliona

Objavljeno

 


njemacka 1

Broj slobodnih radnih mjesta u Njemačkoj je 1,4 miliona. Dojče vele javlja da će toj zemlji do 2030. godine nedostajati šest milion radnika.

Državljani Crne Gore trenutno čekaju tri do četiri mjeseca na radnu vizu.

Zainteresovanost građana Crne Gore, ali i Balkana da zaposlenje pronađu u Njemčkoj raste. Šansu građani sa ovih prostora vide i u činjenici da će u Njemačkoj od 1.marta 2020. stupiti na snagu novi zakon, koji se odnosi na useljavanje stručne radne snage van zemalja Evropske unije, prema kojem se više neće primjenjivati pravilo po kojem prednost pri zapošljavanju ima državljanin Njemačke ili neke druge zemlje Evropske unije. Ukida se i lista tzv. deficitarnih zanimanja tako da će se sve grupe zaposlenih tretirati na isti način.

Dobre zarade su glavni razlog da građani van EU, i ne samo izvan EU, biraju Njemačku kao buduću destinaciju za rad.

Njemački poslovni portal Gehalt.de objavio je nedavno najnovije podatke o najvišim i najnižim platama u Njemačkoj u 2019. godini.

Najveće plaće u zemlji imaju iskusniji doktori koji godišnje zarađuju oko 115.320 eura bruto, stručnjaci za prodaju ili akvizicije sa zaradom od 99.635 eura bruto, zatim direktori fondova 83.640 eura i doktori specijalisti sa 80.720 eura bruto godišnje.

Reklama

Među najplaćenijima su još i financijsko-računovodstveni menadžeri, regionalni menadžeri prodaje i statističari.

S druge strane, najslabije su plaćeni radnici u kuhinji čija godišnja bruto plaća iznosi oko 21.907 eura, frizeri 23.202 eura, konobari ili konobarice 23.620, radnici u call centru 25.200 i recepcioneri s godišnjom zaradom od 25.370 eura, prenio je Index.hr.

Među najslabije plaćenim radnicima u Njemačkoj nalaze se još blagajnici, kuvari, zubarski asistenti, njegovateljice i vozači.

Prema podacima portala Gehalt.de, radnici na jugu Njemačke primaju znatno veće plate od ostatka zemlje, a najveće plate su ove godine zabilježene u pokrajini Hesse.

Kada je riječ o nedostajučoj radnog snazi, Dojče vele, piše da je razlog što će ovoj zemlji nedostajati toliki broj radnika to što, s jedne strane, Njemačka stari, odnosno sve je više starije populacije. Osim toga, zanatski poslovi su za mlade u ovoj zemlji sve manje atraktivni i loše plaćeni. Pored toga, njemačka izvozna ekonomija cvjeta i nalazi se u ekspanziji. Tako se potiho, činjenicama, okončava borba kultura u Njemačkoj, koja je oduvijek imala apsurdne momente.

Zakonom o useljavanju stručne radne snage, koji stupa na snagu 1. marta 2020. Njemačka stvara mogućnost za zapošljavanje građana iz država van Evropske unije, pa i Crne Gore, prvenstveno za kvalifikovanu stručnu radnu snagu. Stručnim radnicima mora prvo biti priznata kvalifikacija u Njemačkoj, a nakon toga apliciraju za vizu.

Reklama

“Zakon o useljavalju stručne radne snage će, po pojedinačnim tačkama, proširiti postojeće mogućnosti useljavanja stručne radne snage u Njemačkoj, a koje su sadržane u Zakonu o prebivalištu. Između ostalog, biće omogućeno useljavanje kvalifikovane stručne radne snage. Pod stručnim licem podrazumijeva se osoba sa najmanje dvije godine stručne spreme, koja je u Njemačkoj prepoznata kao ekvivalentna. Ukida se ograničenje na zanimanja koja su deficitarna. Takođe se ukida tzv. ispit prednosti, što podrazumijeva da prije svakog zapošljavanja stručnjaka iz treće zemlje više nije potrebno utvrđivati da li na raspolaganju stoji domaći ili evropski kadar”, saopšteno je CdM-u iz Ambasade Njemačke u Podgorici.

Napominju da mnogobrojna preduzeća traže kvalifikovanu radnu snagu, prije svega u oblasti zdravstva, njege i tzv. MINT zanimanjima (matematika, informatika, prirodne nauke i tehnika).

“S obzirom na to da je tražnja za IT stručnjacima naročito izražena, za njih važe posebna pravila”, ističu u njemačkoj Ambasadi za CdM.

PRIVREDA

Zaduženost Republike Srpske gotovo dvostruko veća od FBiH

Objavljeno

 

Od

Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.

Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.

Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.

Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.

Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.

Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.

Reklama

Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.

To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.

Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.

Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.

BHRT

Reklama
Nastavite čitati

PRIVREDA

Odobrena akvizicija: Britanci vlasnici Mtel-ove firme „Sky Towers Infrastucture“

Objavljeno

 

Od

Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.

Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.

Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.

Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.

Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.

Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.

Reklama

Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.

Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.

BiznisInfo.ba

Nastavite čitati

PRIVREDA

Nakon 44 godine gasi se proizvodnja u Prevent FAD-u

Objavljeno

 

Od

Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.

Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.

Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.

Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.

Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.

Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.

Reklama

Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.

Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.

eKapija

Nastavite čitati

U trendu