Tokom prvih 11 mjeseci prošle godine u BiH je uvezeno skoro 20 puta više alkohola nego što je izvezeno, te sudeći prema ovim podacima uvezli smo oko 44 litra alkohola po stanovniku, ako u obzir uzmemo broj stanovnika po posljednjem popisu u BiH.

Kako pokazuju podaci Uprave za indirektno oprezivanje BiH, u prvih 11 mjeseci 2019. godine uvezeno je 156.617.538,1 litar alkohola u vrijednosti od 174.874.691,92 KM, dok je u istom periodu izvezeno ukupno 7.967.851,29 litara alkohola u vrijednosti od 22.534.697.89 KM.

Prema podacima UIO BiH, u istom periodu 2018. godine uvezeno je 154.740.184,7 litara u vrijednosti od 182.338.862,2 KM, što je za 1.877.353,4 litra manje nego u prošloj godini.

Sudeći prema podacima UIO BiH, u 2019. godini najviše je uvezeno piva – 140.300.362,52 litra u vrijednosti od 102.663.628,31 KM.

Igor Gavran, ekonomski analitičar, kaže da je očekivano da je toliko veći uvoz alkohola u BiH od izvoza, ali da je to nepovoljna situacija, jer je činjenica da se i pored tolikih domaćih proizvođača uvozi tolika količina određenih brendiranih pića visokih kategorija, viskija ili konjaka.

„Mi imamo vrhunska vina, koja nažalost budu ignorisana. S vinom nemamo dovoljne kapacitete da pokrijemo tržište, te se mora ulagati u vinograde. S pivom je još tragičnija situacija s obzirom na to da imamo piva za izvoz, imamo kapacitete koji bez problema mogu pokriti tržište u BiH, ali nažalost imamo prekomjeran uvoz i nelojalnu konkurenciju“, kaže Gavran za „Nezavisne“.

Reklama

On je rekao da su se domaći pivari pokušali izboriti protiv toga zakonskim rješenjima, tražili su zaštitu od države od prekomjernog uvoza, ali nisu dobili podršku koja im je potrebna, pa je rezultat ovakav.

Dodao je da bi država trebalo da pruži podršku kada je riječ o poreskim i drugim olakšicama, podsticajima, na primjer razvoj vinograda, boljom kontrolom uvoza.

Kako je istakao Gavran, mi jesmo nacija koja puno pije, a alkohol je nezaobilazan faktor na svim mogućim proslavama i slavljima, jer je to naša tradicija.

Sociolog Ivan Šijaković kaže da naši ljudi dosta konzumiraju alkohol ako se govori o RS, a da su po njegovom iskustvu u FBiH Bošnjaci s konzumacijom smanjili iz vjerskih razloga.

„Svaki susret, svaka svečanost, pa čak i na drugim događajima, kao što su smrtni slučajevi, sve počinje i završava se alkoholom. On je neka vrsta i pomoćnog instrumenta za razgovor, za susrete, doček, to je naprosto tradicija, kao što je nekim narodima tradicija da ispijaju čaj, kafu ili nešto treće“, kaže Šijaković za „Nezavisne“.

On kaže da je alkohol prisustan u svakodnevnom životu i da se ne može zamisliti susret ljudi kod nas, bilo poslovni ili privatni, bez alkohola.

Reklama

„To je postala jedna vrsta poštapalice, kada je čovjek u teškoj situaciji kaže ‘daj jednu rakiju’ ili neku vrstu alkohola, i sa druge strane kad je čovjek radostan kaže ‘daj da u to ime popijemo čašicu’“, rekao je Šijaković.ž

Nezavisne / Goran Lajić