Connect with us

PRIVREDA

Veće plate, ali i cijene porasle: U džepove dobili, na tezgi izgubili

Objavljeno

 


prazna korpa cijene supermarket potrošačkakorpa

Iako su dobrom dijelu radnika od 1. januara povećane plate, što se, recimo, odnosi na one s najnižim primanjima, nije sve tako optimistično, jer su i cijene pojedine robe porasle.

Naime, cigarete su skuplje do 30 feninga po paklici, a u dijelu prodavnica počela je i naplata plastičnih kesa, tako da one koštaju po pet feninga.

Osim toga, jedino u Crnoj Gori i u BiH nije došlo do pojeftinjenja rominga, dok se to desilo u ostalim zemljama zapadnog Balkana, gdje su cijene snižene od devet do 35 odsto.

Kada su cigarete u pitanju, formiranje njihovih maloprodajnih cijena je slobodno, što znači da proizvođači i distributeri po svom nahođenju „kroje“ cjenovnike, s tim što u njih moraju biti ukalkulisane važeće obaveze po osnovu akciza i PDV-a.

Za duvan za pušenje akcize su povećane sa 114,40 KM na 121,60 KM/kg, dok kod cigareta nije bilo korekcija kada je riječ o nametima, ali su to učinili pojedini distributeri. Stoga su na snazi nove maloprodajne cijene nekih vrsta cigareta, koje sada koštaju od 10 do 30 feninga više u odnosu na prošli mjesec. Pušačima je to donijelo novi udar na džepove, a trgovcima dodatni posao.

„Pored cigareta i duhana za pušenje, poreski obveznici su dužni popisati i količine akciznih markica za označavanje cigareta i duhana za pušenje koje su preuzete u UIO, a nisu iskorištene za obilježavanje ovih akciznih proizvoda do kraja 2019. godine, obračunati razliku akcize za uplatu, te popisne liste dostaviti u Upravu za indirektno oporezivanje do 7. januara 2020. godine“, naveo je Ratko Kovačević, načelnik Odjeljenja za komunikacije i međunarodnu saradnju UIO BiH.

Reklama

Nije samo pušače dočekalo iznenađenje na kasama, već i ostale potrošače koji za kupovinu nisu ponijeli torbu ili ceger.

„Išao sam da kupim nekoliko namirnica u trgovinu i tamo mi je rečeno da se kesa naplaćuje pet feninga. Kasnije sam čuo da je to od 1. januara praksa u brojnim većim trgovačkim lancima. Pet feninga, kad obavite veću kupovinu i trebate desetak kesa, nije mali iznos. Ali, potpuno podržavam ovu odluku čija je pozadina, kako sam čuo, ekologija. Nedavno sam bio u nekoliko evropskih država i svi u kupovinu nose cegere ili torbe“, rekao je za „Nezavisne“ jedan Banjalučanin.

Ipak, dobar dio građana će od Nove godine imati povećane iznose na tekućim računima.

Naime, Duško Milunović, ministar rada i boračko-invalidske zaštite RS, rekao je prije nekoliko dana da će najniža plata za ovu godinu u Republici Srpskoj iznositi 520 KM.

„Najniža plata u 2019. godini iznosila je 450 KM, tako da je u 2020. za 70 maraka veća“, napomenuo je Milunović.

Uz one koji su na minimalcu, ova godina donosi i više novca za radnike koji su na budžetu. Govoreći o budžetskim rashodima, Zora Vidović, ministarka finansija RS, rekla je da su najznačajnija povećanja planirana za lična primanja, koja će iznositi 844,9 miliona KM i u odnosu na 2019. godinu biće povećana za 81,7 miliona KM.

Reklama

„Plate budžetskim korisnicima biće veće u rasponu od pet do 20 odsto u zavisnosti od platnog koeficijenta. S obzirom na to da zaposlenima koji se finansiraju iz budžeta plate još nisu dostigle nivo iz 2008. godine i da smo imali pozitivna makroekonomska kretanja i dobro punjenje budžeta, odlučili smo da idemo s povećanjima za javni sektor. Očekujemo da nas prati i privreda, posebno ukoliko se uzmu u obzir rasterećenja i primjena Zakona o podsticajima u privredi“, kaže Vidovićeva.

 

Nezavsne / Dejan Sladojević

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu