PRIVREDA
Korona „uzima“ i do 650 miliona dolara u BiH
Korona kriza, uz uobičajenu političku nestabilnost, predstavlja najveći rizik u BiH, a ako se kriza produži bruto domaći proizvod BiH bi mogao pasti do 3,2 odsto u 2020. godini, što kada se preračuna čini oko 650 miliona dolara, procjena je Svjetske banke.
Naime, i Svjetska banka i Međunarodni monetarni fond, koje su bh. vlasti na svim nivoima pozvale u pomoć u suzbijanju ekonomskih posljedica korona krize, procjenjuju da će pad bh. ekonomije u narednom periodu biti značajan i neizbježan.
Svjetska banka je u četvrtak objavila izvještaj o procjeni uticaja krize na bh. ekonomiju, a očekuje se da će MMF izaći sa svojim izvještajem kada i ako Upravni odbor MMF-a odobri brze finansijske instrumente, pomoć i do 330 miliona evra za BiH u vidu povoljnih finansijskih sredstava.
Inače, kako nam je rečeno u MMF-u, u srijedu je istekao rok koji je MMF dao bh. vlastima da dođu do dogovora u vezi s raspodjelom novca koji bi BiH trebalo da bude odobren, kako bi Odbor imao dovoljno vremena da pripremi sve materijale. U četvrtak nam je rečeno da bh. vlasti i dalje vode intenzivne razgovore da pokušaju prevazići problem koji je uslijedio jer ne postoji saglasnost kako će FBiH i kantoni raspodijeliti svoj dio novca.
„Sada više ništa nije u našim rukama, sada je sve u rukama našeg odbora koji će odlučiti kada će zasjedati o BiH. Naravno, preduslov za to i dalje ostaje dogovor u BiH“, rečeno nam je u MMF-u, uz napomenu da je sjednica Odbora u utorak, 14. aprila. Naime, kako nam je rečeno, ako bi do vikenda bh. političari postigli neki dogovor, Odbor bi mogao odlučiti da napravi izuzetak i ipak ubaci temu BiH na sastanak u utorak.
Što se tiče Svjetske banke, u izvještaju ističu da korona kriza ima direktan i indirektan efekat na BiH. Što se tiče direktnog efekta, on će se odraziti u povećanom deficitu i značajnom padu bruto domaćeg proizvoda, a indirektni efekti će ovisiti od brzine oporavka unutar EU, koja je glavni ekonomski partner BiH i drugih zemalja regiona. Ako, pak, kriza ne potraje duži period, Svjetska banka procjenjuje da bi pad mogao iznositi 1,9 odsto bruto domaćeg proizvoda, za razliku od rasta od 3,4 odsto koji je bio predviđen prije izbijanja korona krize.
„Bh. vlasti uvode mjere kako bi se usmjerili na izazove koji dolaze zbog pada aktivnosti u trgovini, uslugama, transportu, proizvodnji i turizmu. Kako se situacija bude poboljšavala i program reformi bude ubrzavao, može se očekivati umjereniji rast izvoza“, ističu u izvještaju Svjetske banke, uz napomenu da će se oporavak zasnivati na rastu potrošnje, što će neminovno izazvati i povećan rast uvoza. Iako očekuju pad doznaka iz inostranstva, procjena je da bi se srednjoročno dotacije bh. građana koji žive u inostranstvu trebale stabilizovati na osam odsto bruto domaćeg proizvoda, što čini oko dvije milijarde dolara godišnje.
Poput MMF-a, i Svjetska banka procjenjuje da će monetarna politika vezivanja bh. marke za evro biti ključ za monetarnu stabilnost. Takođe, kako naglašavaju, oporavak će se osloniti na međunarodne kredite s obzirom na to da, kako ističu, BiH nema pristup međunarodnim finansijskim tržištima. Zanimljivo je, takođe, da mjere za smanjenje siromaštva, koje će neminovno uslijediti zbog korone, treba tražiti u jačanju poljoprivredne proizvodnje s obzirom na to da, kako naglašavaju, najveći broj siromašnih građana direktno ovisi o poljoprivredi.
Dodik: Vjerujem da ćemo se dogovoriti
Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je da procjene pokazuju da su gubici koje je pretrpjela Republika Srpska u mjesec dana otkako se pojavila epidemija virusa korona veći od 750 miliona KM.
„Pokušavamo da obezbijedimo donacije i grantove međunarodnih institucija i da idemo na prihvatljiv obim zaduživanja. Šteta od krize je mnogo veća od zaduživanja“, istakao je Dodik.
On je podsjetio da je Međunarodni monetarni fond odobrio BiH 330 miliona evra, te da je preostalo da bude postignut dogovor o podjeli tog novca između entiteta i kantona.
„Vjerujem da ćemo se dogovoriti, samo svi treba da budu razumni. Ovo jednako pogađa i Republiku Srpsku i FBiH i zbog toga smatramo da taj novac treba da bude podijeljen u omjeru 60 odsto za FBiH i 40 odsto za Srpsku. Hrvati su s tim saglasni, Bošnjaci nisu. Problem je i u FBiH, jer kantoni žele da dobiju dio pomoći, a ne da se to koncentriše na nivou FBiH“, kaže Dodik.
On je dodao da bi Srpska od tog iznosa dobila oko 300 miliona KM, te da bi preostalo da iz drugih izvora privuče još 200 miliona KM.
Izvor: Nezavisne novine
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE8 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI8 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca