PRIVREDA
Arapi se slade bh. medom, korona pojačala domaću prodaju
U BiH su prošle godine uvezene 334 tone meda, dok je izvoz iznosio tek 23 tone. Ovo pokazuje da BiH nema ozbiljnu proizvodnju meda, ali kako kažu pčelari, domaći med ima izuzetan kvalitet po kojem bi trebalo da budemo poznati.
„Najviše meda u prava četiri mjeseca ove godine BiH je izvezla u Saudijsku Arabiju, zatim u Kuvajt, Ujedinjene Arapske Emirate“, kazali su iz Spoljnotrgovinske komore BiH, iz koje dodaju da je kod meda prošle godine zabilježen deficit od 2,2 miliona KM.
„Na jedan kilogram meda izvezenog iz Bosne i Hercegovine uvezemo 15 kilograma meda. Ipak, uvozni med zadovoljava manje od 10 odsto domaće potrošnje“, dodaju iz Spoljnotrgovinske komore BiH.
Za izvozni med postignuta je prosječna cijena od 16,29 KM, dok je za kilogram uvoznog meda trebalo u prosjeku platiti 7,69 KM.
„Najniža zabilježena cijena uvoznog meda iznosila je svega 4,73 KM/kg, što dovodi u pitanje kvalitet tog meda“, pojasnili su iz STK.
Goran Mirjanić, profesor na Poljoprivednom fakultetu u Banjaluci, ističe da nema dovoljno primarne proizvodnje u pčelarstvu koja može pokriti vlastito tržište.
„Jedan od razloga za puno veći uvoz nego izvoz je što veliki broj naših pčelara tradicionalno pčelari sa primitivnim košnicima i zastarjelim tehnikama“, kazao je Mirjanić, ističući da je bh. tržište jako interesantno.
„Tržište BiH je zanimljivo i za zemlje u okruženju. Na njemu imamo veoma visoke cijene u odnosu na cijene meda u okolini i svi koji se bave plasmanom meda i pčelinjih proizvoda iz susjedstva nastoje maksimalno da opterete naše tržište“, kazao je Mirjanić.
Upozorio je da stanovnici BiH ne znaju prepoznati da li je med lažan ili pravi, te da kupovinom meda po nižoj cijeni kupuju sigurno med sumnjivog kvaliteta.
Ističe da je od pojave virusa korona prodaja pčelinjih proizvoda jako porasla.
„Ova dva mjeseca, koliko vlada pandemija, mi smo bili na izmaku snage kolike su bile potrebe stanovnika“, istakao je Mirjanić.
To, smatra on, pokazuje da građani pčelinje proizvode koriste samo onda kada se razbole i kada dođe do pojave gripa.
I Damir Barašin, predsjednik Saveza udruženja pčelara RS, kaže da je virus korona sigurno doprinio većoj potražnji za medom, ali i da se na prostor BiH i dalje uvoze velike količine ove namirnice.
„Ljudi više kupuju domaći med, ali problem je i što naši pčelari imaju jako male prinose i proizvode malo meda, nedovoljno za naše tržište“, rekao je Barašin, te dodao da su u ovom savezu odlučili da pored standardnih podsticaja koje dobijaju od nadležnog ministarstva rade više na unapređenju pčelinjaka.
„Pčelari proizvode malo meda jer mali broj pčelara seli košnice i posao im se sveo na hobi, pa košnice stalno stoje na jednoj lokaciji“, kazao je Barašin.
Istakao je da pčelari koji ne sele svoje košnice u godinama kao što je ova, kada je maj kišan, često ostanu bez prinosa.
„Pokušavamo da animiramo pčelare da svoje pčelinjake stave na točkove, da budu mobilni i idu za pašama, da bi obezbijedili dovoljne količine meda, jer svaki kupac će uvijek radije kupiti domaći med“, naveo je Barašin.
Sejo Deljo, predsjednik Saveza pčelara FBiH, rekao je da zahvaljujući dobroj saradnji sa Savezom udruženja pčelara RS, kao i sa kriznim štabovima, pčelari, za razliku od drugih poljoprivrednika, gotovo ništa nisu izgubili u periodu krize izazvane virusom korona.
„Mobilni pčelari sa prostora FBiH su nosili košnice na pašu u RS i obratno. Tako smo uspjeli kroz ovaj period proći bez velikih gubitaka, bez obzira na to što vremenski uslovi nisu bili najpovoljniji“, rekao je Deljo.
Dodao je da pčelarstvo može biti unosan posao, te da će u narednom periodu raditi na stvaranju krovnog saveza pčelara na nivou BiH.
„Takođe uskoro bi trebalo da napravimo i raspored pčelinje paše, da pčelari znaju gdje mogu da nose košnice na pašu, da se smanje njihovi gubici i da im posao bude profitabilniji“, kazao je Deljo.
Istakao je da, iako BiH nema ozbiljnu proizvodnju meda, bh. med ima izuzetan kvalitet po kojem bi trebalo da budemo poznati.
Izvor: Nezavisne novine
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca