PRIVREDA
Pozitivan primjer u BiH: U jeku krize firma iz Orašja zapošljava nove radnike
U jeku krize izazvane pandemijom koronavirusa koja se odrazila i na privredu, turska kompanija Temax BiH, sa sjedištem u Orašju, nastavila je s trendom novih zapošljavanja te najavila otvaranje dodatnih radnih mjesta.
Generalni direktor kompanije Ismail Onur Disli podsjetio je u razgovoru za Anadoliju da je firma Temax BH doo osnovana krajem 2013. godine u Orašju, a svoju prvu uspješnu narudžbu je proizvela i plasirala početkom 2015. godine.
Vrijedna investicija
Osnovna djelatnost firme, koja pored BiH, posluje u Turskoj, Sjedinjenim Američkim Državama i Belgiji, je proizvodnja ambalaže od plastičnih masa, koja se pretežno koristi u transportu lijekova, hrane i hemikalija.
„Tržište firme je isključivo Evropska unija. Blizina EU i dobra cestovna povezanost s tržištem pokazali su se kao presudan faktor prilikom izbora lokacije za našu fabriku“, pojasnio je Disli i dodao:
„Nakon ostvarenog početnog uspjeha firma proširuje svoj proizvodni asortiman na termo izolacione materijale u građevinarstvu te pokrećemo proizvodnju stirpora (EPS) i filca (EPE foam), a krajem 2019. godine pokrećemo i prvu proizvodnju ekspandiranog polistirena (XPS) u Bosni i Hercegovini, na što smo posebno ponosni“.
Sve proizvode na tržište plasiraju u vlastitoj režiji, podsjetio je Disli te kazao da se „za to brine naša flota od deset najnovijih ‘eko friendly’ teretnih kamiona“.
Podsjetio je da je firma do sada u BiH investirala više od deset miliona eura. Međutim, važnim smatra i usmjeravanje dobiti u daljnje investicije na prostoru Bosne i Hercegovine koja, kako je rekao, pored kvalifikovane radne snage i strateškog položaja uz samu granicu EU, nudi i niz drugih pogodnosti.
Novih više od 20 radnika
Disli je govoreći o situaciji u vezi s pandemijom koronavirusa koja je na globalnom nivou već uzrokovala krizu, kazao kako firma na čijem je čelu ne prati trend otpuštanja radnika, naprotiv.
„Prije ove krize smo imali 60 uposlenih, što nam je bilo i dovoljno. Međutim, od početka krize uposlili smo dodatnih više od 20 radnika, tako da je ukupan broj sada blizu 90. Vidjeli smo da se firme koje znamo zatvaraju, vidjeli smo da naše komšije ostaju bez poslova i prihoda. Pored svih poslovnih razloga, zapošljavanje ljudi je naša društvena odgovornost, u jeku krize to je naša svojevrsna dužnost prema drugim ljudima“, kazao je Disli i dodao da je ovo vrijeme „vrijeme pružanja podrške ljudima“.
Kako je kazao, firma nije umanjila poslovne aktivnosti, proizvodni pogoni te vozila na terenu su i dalje aktivni.
Govoreći o životu u BiH, ovaj turski privrednik je kazao kako se u ovoj zemlji ne osjeća strancem, jer Turska i Bosna i Hercegovina imaju zajednički historiju i tradiciju.
Bosna i Hercegovina je izuzetno povoljna destinacija za investiranje, smatra Disli, pojašnjavajući kako u domenu industrijske proizvodnje institucije BiH pružaju podršku investitorima istovremeno ih držeći pod strogim nadzorom.
„To je posve normalno, važno je da svaki investitor uradi kvalitetne pripremne korake u smislu analiza potrebnih prije samog početka poslovanja u nekoj državi“, rekao je Disli i dodao da u BiH sarađuju sa Ziraat bankom te sa još nekim turskim firmama u zajedničkim projektima.
Pozvao je investitore da dođu u Bosni i Hercegovinu.
„Budućim investitorima želim poručiti da dođu ovamo, BiH vas treba“, rekao je.
Na pomolu nove investicije
Što se tiče planova za budućnost, firma Temax je već uložila preko milion maraka u nabavku opreme za punionicu vode pod vlastitim brendom „Vivit“.
„Pored punionice vode, trenutno smo u fazi odabira izvođača građevinskih radova na našem novom objektu ‘Skladište prehrambenih i neprehrambenih proizovoda’, čiji je osnovni cilj prikupljanje i ambalaža voća i povrća od lokalnih uzgajivača, te usluge skladištenja robe iz Male Azije i Jugoistočne Europe, čime bi se ova dva tržišta bolje povezala s tržištem Europske unije“, rekao je.
Važnim smatra napomenuti da je osnivački kapital te većina mašina i repromaterijala koji trenutno koriste upravo iz Republike Turske.
Firma danas zapošljava preko 90 radnika te se realizacijom započetih projekata nadaju se da će se broj uposlenih udvostručiti.
Anadolija
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE8 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI8 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca