PRIVREDA
Vidović: Neće biti novih nameta stanovništvu i privredi
Ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović izjavila je da Srpska neće uvoditi namete stanovništvu i privredi zbog pandemije virusa korona, te da sve subvencije i podsticaji ostaju i biće redovno isplaćivani.
Vidovićeva je naglasila da će podršku direktno iz budžeta dobiti oko 90.000 zaposlenih, te dodala da će rebalans budžeta Srpske najvjerovatnije biti do kraja maja.
Govoreći o smanjenjeu budžetskih prihoda, Vidovićena kaže da su oni očekivano smanjeni i navela da je ukupni pad prihoda zaključno sa aprilom 104 miliona KM.
„Zbog poremećaja u ravnoteži između prihoda i rashoda, neophodan je rebalans budžeta, koji bi trebalo da bude završen do kraja mjeseca. Srezaćemo trošenja javne uprave, nepotrebne izdatke, odgodićemo i neke investicije, a započete nastavljamo, jer se nivo privredne aktivnosti i razvoja mora održavati. Sve obaveze redovno ćemo izmirivati, zahvaljujući ranijem suficitu od 77 miliona KM“, rekla je Vodovićeva za „Glas Srpske“.
Ona je istakla da je rano za procjene o tome kako bi Srpska mogla završiti ovu finansijsku godinu, dodavši da se može očekivati da će pad prihoda i povećana trošenja na saniranje posljedica privrednog zastoja dovesti do deficita.
„To, ipak, ne znači da će on biti nekontrolisan i dugotrajan, jer će mjere za oporavak privrede podstaći oporavak ekonomije“, rekla je Vidovićeva.
Vidovićeva je navela da subvencije i podsticaji nisu i neće biti ukidani, a za to je od početka godine izdvojeno 25,7 miliona KM.
„Sve isplaćujemo u roku, a subvencije su omogućene čak i onim poljoprivrednicima kojima su ranije bile blokirane, jer su imali neizmirene obaveze. Neće biti novih nameta stanovništvu ni privredi. Fond solidarnosti se puni od dobrovoljnih donacija, kredita i drugih sredstava. Biće pomognuto, prije svega, zdravstvu i privredi“, istakla je ona.
Vidovićeva je rekla da je zaduživanje za većinu zemalja, pa tako i Srpsku, neizbježno, dodavši da je sa međunarodnim finansijskim institucijama postignuta dobra saradnja.
„Od aranžmana sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) pripada nam više od 240 miliona KM. Taj novac je za potrebe zdravstva i privrednika, a u toku je i realizacija kredita vrijednog 25 miliona KM sa Svjetskom bankom, koji će biti usmjeren u zdravstvo. EU je odobrila paket od tri milijarde evra, a BiH bi trebalo da dobije 250 miliona evra“, rekla je ministar finansija Srpske.
Vidovićeva je dodala da su u toku pregovori i sa EBRD-om, te da je posljednjom emisijom hartija od vrijednosti ostvareno zaduženje od 137,5 miliona KM.
„Ako pandemija ubrzo bude okončana, ti iznosi će biti dovoljni za oporavak privrede“, pojasnila je ona.
Kada je riječ o procjenama štete koju će pretrpjeti Srpska zbog virusa korona, Vidovićeva navodi da, ako se sve smiri i ekonomija oživi do juna, preliminarne su procjene da bi gubitak iznosio do 3,5 odsto BDP-a.
Prema njenim riječima, uplate doprinosa za mart za oko 40.000 radnika su u toku i za njih je izdvojeno više od 18 miliona KM.
Ona je navela da će za april biti isplaćena neto plata od 520 KM plus doprinosi i time će biti obuhvaćeno oko 70.000 radnika.
„Kada tome dodamo zdravstvene radnike, policajce, inspektore i ostale koji dobijaju jednokratnu pomoć od 1.000 KM, to je oko 90.000 zaposlenih koji će dobiti podršku direktno iz budžeta“, istakla je Vidovićeva.
Vidovićeva je naglasila da u Srpskoj postoje određene pozitivne promjene i u ovoj nevolji i istakla da je akcenat više nego ranije stavljen na domaću proizvodnju.
Ona je rekla da Vlada planira da mjere pomoći, u skladu sa potrebama, nastavi i za maj, te dodala da je ona potrebna svim djelatnostima i preduzećima koja su sada u ozbiljnim problemima, a koja će nakon okončanja krize moći održivo poslovati.
Preuzeto: Nezavisne novine
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca