PRIVREDA
Akumuliranjem sredstava značajno uvećane penzije članovima EPF-a: Prosječna isplata porasla za 50 odsto
Penzije iz Evropskog dobrovoljnog penzijskog fonda (EPF) legle su na račune nekoliko desetina članova, a prosječna isplata iznosi nešto više od 625 maraka.
Istakla je to za “Glas Srpske” izvršna direktorica Društva za upravljanje Evropskim dobrovoljnim penzijskim fondom Gordana Drobnjak, naglasivši da je najveći do sada isplaćeni iznos dva puta veći od prosječnog.
– Protekom vremena, iznosi akumuliranih sredstava se značajno povećavaju, tako da je prosječna isplata u odnosu na kraj 2019. godine porasla za više od 50 odsto kao i broj izvršenih isplata – pojasnila je Drobnjakova.
Podsjetila je da korisnici stariji od 58 godina mogu raspolagati sredstvima iz fonda.
– Osim članovima, isplaćivali smo i akumulirana sredstva nasljednicima preminulih članova – pojasnila je Drobnjakova i dodala da se zahtjevi za isplatu najčešće podudaraju sa odlaskom članova u redovnu penziju, jer tada prestaju da budu članovi penzijskog plana kod poslodavaca.
Drobnjakova navodi da iznos koji je akumuliran zavisi od perioda uplate u Evropski dobrovoljni penzijski fond, visine mjesečnog penzijskog doprinosa, kao i prinosa fonda.
– Kako vrijeme bude proticalo, iznos i broj isplata će biti sve veći, budući da broj članova fonda kontinuirano raste, kao i njihova akumulirana sredstva. Imali smo slučajeve isplate članova fonda koji su imali samo jednu uplatu u EPF, ali su otišli u starosnu penziju i prestali da budu zaposleni kod poslodavca koji im je vršio uplate – istakla je Drobnjakova.
Naglašava da su značajno veći iznosi isplata kod članova EPF-a koji su već nekoliko godina akumulirali sredstva i kod koji je iznos uplate na mjesečnom nivou bio 100 KM, bez obzira da li je ta sredstva uplaćivao poslodavac, sam zaposleni ili, što je najčešći slučaj u praksi, kao kombinacija uplate poslodavca i sufinansiranje uplate od strane zaposlenog, u skladu sa neoporezivim iznosom uplate.
– Sprovođenje Odluke Vlade RS o organizovanju penzijskog plana, na unaprijed definisan način u planiranim vremenskim okvirima, je značajno uticalo na povećanje broja članova Evropskog penzijskog fonda, i bilo jasan indikator podizanju svijesti o značaju dobrovoljne penzijske štednje stanovništvu – rekla je Drobnjakova i dodala da je uprkos svim poteškoćama izazvanim pandemijom virusa korona EPF poslovao stabilno u prvim mjesecima ove godine, te da je bio apsolutno likvidan prema svojim članovima i da nije zabilježio gubitke na ulaganjima.
Planovi
Gordana Drobnjak kaže da iako su, kao i svi, u određenoj mjeri morali da redukuju svoje aktivnosti i planove u prvim mjesecima 2020. godine, upravo oni pokazatelj koliko je važno dugoročno razmišljati i planirati za situacije kada ne budemo u mogućnosti da imamo druge izvore prihoda, te koliko je značajno ulagati u svoju dobrovoljnu penzijsku štednju.
Pored sada već aktivne promocije EPF-a prema postojećim članovima, dodala je, cilj im je da i dalje rade na podizanju svijesti o penzijskoj štednji i na podizanju prosječne uplate u EPF.
Izvor: Glas Srpske
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE8 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI8 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca