PRIVREDA
U Bratuncu počela berba maline: „Crveno zlato“ neće koštati ispod tri KM
Otkupna cijena maline ove godine neće biti ispod tri marke, potvrdio je za „Nezavisne“ Petko Rankić, vlasnik hladnjače za skladištenje voća „Agro-dr“ iz Bratunca, opštine u kojoj je berba ovog voća već počela.
On ističe da je njegova hladnjača najveća na tom području, te da joj je kapacitet 2.000 tona.
„Po mom mišljenju, ja sam bitan faktor za ovu regiju što se tiče cijene. Zadnjih pet godina ja je diktiram. Cijena ispod tri marke neće biti. To je nešto što vam mogu reći, a koliko će biti više, to ćemo vidjeti. Zavisi od tržišta“, kazao je Rankić, dodajući da je to više za pola marke u odnosu na prethodne godine.
S druge strane, iz Udruženja malinara Bratunca, Srebrenice i Milića „Vilamet“ rekli su da uzgajivače maline u Srpskoj ohrabruje saznanje da su u susjednoj Srbiji neki otkupljivači saopštili cijenu maline od 250 dinara za kilogram, što premašuje četiri KM. Rankić, međutim, tvrdi da to nije tačno.
„Koliko ja znam, u najvećoj hladnjači u Ljuboviji, u Srbiji, izašli su sa cijenom od 180 dinara“, rekao je Rankić.
Berba i isporuka maline hladnjačama počela je na području opštine Bratunac, koja je najveći proizvođač „crvenog zlata“ u Republici Srpskoj.
Ivan Stojanović, predsjednik Upravnog odbora Udruženja malinara Bratunca, Srebrenice i Milića „Vilamet“, rekao je da su prema zakonskim pravilima otkupljivači dužni da istaknu akontativnu otkupnu cijenu maline na početku otkupne sezone, ali to, kako tvrdi, nije učinjeno.
„Cijena maline u Mačvi je od 200 do 250 dinara za kilogram, zavisno od kvaliteta, i ta cijena je i za nas prihvatljiva“, rekao je Stojanović, a prenosi Srna.
Stojanović je istakao da je ove godine slabiji rod maline i da će prinos biti manji za oko 30 odsto u odnosu na prošlu godinu.
Prema Stojanovićevoj tvrdnji, slična situacija je i u Poljskoj, Srbiji, Čileu i drugim zemljama velikim proizvođačima ovog voća što podiže cijenu, jer je velika potražnja za malinom na svjetskom tržištu.
Stojanović ukazuje da malinari iz Udruženja „Vilamet“ traže da se cijena maline u Srpskoj uskladi sa otkupnom cijenom u Srbiji jer se malina sa ovog područja plasira na isto tržište i po istoj cijeni.
Zbog vremenskih uslova ove godine berba maline počela je desetak dana kasnije u odnosu na prethodne godine, rod je slabiji, ali je kvalitet maline veoma dobar, ističu proizvođači.
Berba maline na području Srebrenice počeće za desetak dana, jer malina kasnije prispijeva na većoj nadmorskoj visini.
Boris Pašalić, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske, nedavno je, prilikom posjete ovim opštinama, izjavio da će ovo ministarstvo nastaviti da obezbjeđuje podsticaje za malinare, ali da će ove godine taj podsticaj biti nešto manji u odnosu na prethodne godine zbog očekivanja bolje otkupne cijene maline.
Fali berača pa rod trune
U „Vilametu“ ističu da je uzgajivačima maline postao problem da obezbijede berače.
Za razliku od dvadesetak poslijeratnih godina kada je bio veliki izbor radne snage, došlo se u situaciju da se ne mogu obezbijediti berači jer mladi napuštaju ove prostore, stariji nisu u mogućnosti da beru, a veliki broj porodica bavi se ovom proizvodnjom i uglavnom berba se obavlja porodično.
Veliki broj berača s ovog područja ranije je odlazio u Srbiju da bere maline, ali ta praksa je prekinuta i uprkos povećanju cijena dnevnice teško je obezbijediti pouzdane berače.
Zbog nemogućnosti obezbjeđenja dovoljnog broja berača vlasnici većih plantaža ovog voća nisu u mogućnosti da blagovremeno oberu rod, što dovodi do truljenja i propadanja dijela roda, odnosno smanjenja prihoda, prenijela je Srna.
Izvor: Nezavisne novine
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE8 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI8 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca