INVESTICIJE
U Portonovi do sada uloženo oko 700 miliona eura
Kompanija Azmont Investments, koja je na crnogorsko tržište ušla 2012. godine, do danas je uspješno potvrdila svoju posvećnost Crnoj Gori i Boki Kotorskoj, ne samo kao jedan od najvećih investitora u zemlji, već i kao društveno odgovorno preduzeće.
Taj investitor je, uprkos različitim spekulacijama i povremenim nepovjerenjem u planove kompanije i njihovu realizaciju, okupio najrespektabilnije partnere iz oblasti ugostiteljstva i izgradnje i sa njima radio na stvaranju Portonovog koji mijenja i izgled i budućnost Crne Gore.
Portonovi je sada u finalnoj godini kada je operativan – sa stambenim jedinicama koje su za prodaju, ali i u programu izdavanja, te najavljenim otvaranjem prvog One&Only hotela u Crnoj Gori. Na taj način investitor ispunjava ugovorenu obavezu i nastavlja da pozicionira Crnu Goru na mapi luksuznog turizma.
Menadžerka za marketing i komunikacije u Portonovom, Adrijana Husić, kazala je agenciji Mina-business da rizort namjerava da, pored otvaranja One&Only hotela koje je planirano za oktobar, ponudu upotpuni dodatnim sadržajima kao što su veliki supermarket, nova apoteka, cvjećara i izložbeni prostor za automobile.
Ona je podsjetila da se prilikom kreiranja koncepta rizorta Portonovi vodilo računa o tome da svi sadržaji budu dostupni tokom cijele godine.
– Nama je cilj da svi ljudi koji dođu u Portonovi, bilo da su to posjetioci ili oni koji su kupili stanove, imaju u njemu sve, ali da to ujedno za njih bude motivacija da dalje istražuju Crnu Goru – rekla je Husić.
Ona je navela da je Portonovi otvoren cijele godine, s izuzetkom višemjesečne pauze prouzrokovane pandemijom koronavirusa.
Husić je saopštila da je u Portonovom, nakon ponovnog otvaranja prošle sedmice, nastavljena u februaru započeta kampanja zapošljavanja u svim segmentima rizorta.
– Zapošljavanje u Portonovom i svim njegovim segmentima nastavljeno je, ali nažalost zbog situacije sa pandemijom to nije u obimu koji je prvobitno najavljen. Ono što nas raduje je otvaranje drugih sadržaja u Portonovom i najava otvaranja One&Only hotela, što znači nova radna mjesta za stanovnike Herceg Novog i Boke – kazala je Husić.
Ona je podsjetila da u Portonovom trenutno radi oko 200 ljudi, od kojih je više od polovine iz Crne Gore.
Husić je navela da je ukupna investicija u projekat, od početka realizacije 2012. godine do kraja prvog kvartala ove godine, iznosila 700 mil EUR. Kada projekat bude završen, investicija će dostići milijardu EUR.
– Portonovi je u smislu izgradnje već u završnoj fazi, a od prošle sedmice je ponovo otvorio vrata za posjetioce nakon višemjesečne pauze koja je uslijedila zbog pandemije koronavirusa – rekla je Husić.
Ona je podsjetila da je otvaranje One&Only hotela ranije bilo najavljivano za sredinu godine, ali da je zbog pandemije pomjereno za oktobar. Radovi na hotelu su, kako je dodala, u završnoj fazi i sve se sprema za otvaranje koje slijedi.
– Radovi su nastavljeni uz poštovanje svih mjera koje su bile na snazi tokom perioda za nama, a nadamo se da će pandemija jenjavati, jer to značajno utiče na posjetu – objasnila je Husić.
Ona je kazala da Portonovi predstavlja dragulj kada je u pitanju ovaj dio obale i da su na njega jako ponosni, jer je u pitanju kompleksan projekat, koji nudi mnogo sadržaja.
Portonovi nudi rezidencijalne jedinice koje su na prodaju, a koje se mogu i iznajmiti. U njegovom sastavu je D-marin Portonovi marina, a od oktobra će biti i prvi One&Only hotel u Evropi.
Biznisinfo
Projekat izgradnje Termobloka 7, kao najveće poslijeratne investicije u Bosni i Hercegovini, mogao bi se označiti već sada propalom investicijom.
Projekat je zvanično započet 2006. godine, a vrijednost je bila 722 miliona eura.
Tokom godina je bilo mnogo pregovaranja i dogovaranja sa austrijskim, njemačkim, švicarskim i japanskim kompanijama te izlazaka pojedinih kompanija iz projekta, a 2014. godine je ugovor potpisan s kineskim konzorcijem.
Značajna sredstva su ranije već utrošena, a s obzirom na to da ono što je započeto neće biti završeno, nadležni što prije moraju pronaći alternativu.
– Što se tiče Termobloka 7, definitivno je da se on neće graditi. Sad je pitanje hoćemo li ići u arbitražu ili ćemo postići neki sporazum s onima s kojima je bio potpisan ugovor oko toga – rekao je ove sedmice Nermin Nikšić, premijer FBiH (SDP), izvijestila je Federalna televizija.
Ispraćamo još jednu tešku godinu u koju su se slile posljedice globalnih kriza iz protekle tri, ali bez nagovještaja da bi u 2024. godini moglo biti bitno drugačije. Još početkom pandemije koronavirusa energenti i hrana pokazali su se kao ključni za svaku ekonomiju, a značaja snabdijevanja iz domaćih izvora svjesniji smo iz dana u dan.
„Generalno, energetika je oblast u kojoj su nam potrebne investicije, ali kroz obnovljive izvore energije. Prioritet su nam ulaganja u energiju i hranu. To su dvije grane koje svaka zemlja treba osigurati za svoje ljude. Znači, da imaju energije i da nisu gladni“, kaže Aziz Šunje, profesor Ekonomskog fakulteta UNSA-e.
Pravci razvoja
Mi smo mali i siromašan narod koji ne može investirati u visoke tehnologije, podsjeća Aleksa Milojević, ekonomski ekspert.
„Naša baza su prirodna bogatstva – prehrambena i drvna industrija te energetika. To su osnovni pravci našeg razvoja, a tek na tim osnovama moguće je kasnije očekivati više tehnološke nivoe „, pojašnjava Milojević.
Osnovni problem Bosne i Hercegovine je taj što nema vlastite izvore finansiranja, jer se vlasti zadužuju uglavnom za potrošnju, pa prihodi koje bismo mogli investirati odlaze u otplatu duga.
„Jedini izvor vlastite akumulacije je promjena načina raspolaganja prirodnim bogatstvima. Umjesto sadašnjih koncesija, koje su toliko niske i beznačajne, čak su mnogo niže od onih u afričkim zemljama, nekadašnjim kolonijama, ta prirodna bogatstva trebaju preći u ruke opština, a da renta za korištenje tih resursa, kao na Zapadu, dostiže čak i 90 posto neto dobiti. Tako bismo imali izvor za naše investicije. Ako ovako nastavimo da, koncesiono, praktično poklanjamo naša prirodna bogatstva, onda nam nema spasa“, ističe Milojević.
Ključna grana
Osim investicija u energetiku, u svim segmentima i svim vidovima proizvodnje energije, zatim transport, kao ključnu granu za plin i naftu, te proizvodnju hrane, Igor Gavran, ekonomski analitičar, prepoznaje još jednu stratešku granu bh. ekonomije s velikim mogućnostima.
„Ono što se, nažalost, čini izvjesnim jeste to da ne samo 2024. nego i narednih godina ulaganja u proizvodnju oružja, municije i vojne opreme imaju najbolju perspektivu“, smatra Gavran.
Očekivanja od države
Iz ugla države, profesor Šunje najznačajnijim smatra investiranje u poduzetničku infrastrukturu, kroz poticanje razvoja biznisa te poticanje poslovnog okruženja.
„Prva investicija je svakako obrazovanje. Zatim ulaganje u putnu i željezničku infrastrukturu, uz istovremeno realizaciju reformske agende, jer su nam potrebne reforme da uhvatimo priključak za EU“, ističe Šunje.
Nove tehnologije
Gavran dodaje da razvoj novih tehnologija, vještačke inteligencije i robotike, električnih vozila, infrastrukture i opreme, ima zagarantiranu ekspanziju, a atraktivnim smatra i investicije u nekretnine te eksploataciju litija, kobalta i drugih.
avaz.ba
Fabrika cementa Lukavac do kraja godine će da završi u rukama jednog od najbogatijih Mađara, Lorinca Meszarosa, kažu za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz Meszaros grupe, koja okuplja firme ovog biznismena.
Njega prate kritike zbog bliskosti sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom.
Meszaros, koji je u Hrvatskoj vlasnik Nogometnog kluba Osijek i nekoliko luksuznih vila na Jadranu, ovom kupovinom prvi put ulazi na tržište Bosne i Hercegovine.
Magazin Forbes u svom profilu ovog biznismena navodi da je jedna od njegovih kompanija, Meszaros i Meszaros, veliki igrač u mađarskom građevinskom sektoru, zahvaljujući ugovorima koje dobija od državne vlasti.
Njegova Talentis grupa, koja je u sastavu Meszaros grupe, tokom ljeta je pokrenula proces kupovine jedne od najvećih bh. cementara od austrijske firme Asamer Baustoffe AG.
Austrijska firma je 2001., tokom privatizacije u BiH, kupila 51% vlasništva nad cementarom.
Potom je 2014. otkupila preostale dionice.
Savezno konkurencijsko vijeće Austrije je 7. novembra obaviješteno o prodaji 100% dionica Lukavac cementa, njegovih podružnica i 50% dionica u Rudniku krečnjaka Vijenac, kompaniji Talentis International Construction Investments Kft.
Fabrika cementa u Lukavcu je poznato, jedna od dvije velike cementare u BiH.
Počela je sa radom 1974. godine.
Kako navode na sajtu fabrike, godišnje može da proizvede 700.000 tona klinkera (materijala za izradu cementa) i više od 900.000 tona cementa.
Lukavačka fabrika i Tvornica cementa Kakanj na godišnjem nivou imaju prihode veće od 50 miliona eura.
Cementara u Kaknju je u vlasništvu njemačke multinacionalne kompanije Heidelberg Materials od 2000. godine.
U odgovoru za RSE iz Talentisa, rečeno je da su tokom ljeta potpisali pismo namjere da kupe Lukavac Cement.
Time su dobili „ekskluzivna prava za pregovaranje“.
Dodaju da će nastaviti sa svojim poslovnim aktivnostima na međunarodnom nivou.
„Kupovina Lukavac Cementa dalje će proširiti građevinski portfolio Meszaros Grupe, sa stabilnom kompanijom koja je izuzetno profitabilna u regiji, te će doprinijeti smanjenju nestašice sirovih materijala na domaćem tržištu“, navodi se u odgovoru.
Prema procjenama magazina Forbes, Lorinca Meszaros posjeduje bogatstvo vrijedno oko 1,6 milijardi dolara.
On je počeo tako što se bavio postavljanjem gasnih instalacija u gradiću Felchut, 25 kilometara zapadno od Budimpešte, mjestu gdje je odrastao današnji mađarski premijer Viktor Orban.
Nakon što je Orban po drugi put došao na mjesto premijera, 2010. godine, počeo je uspon Meszarosa.
Od 2011. do 2018. bio je i gradonačelnik ovog mjesta, uz podršku Orbanove stranke Fidesz.
Poznat je po citatu da su „Bog, sreća i Viktor Orban“ igrali ulogu u njegovom usponu.
seebiz.eu
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE6 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca