Connect with us

PRIVREDA

Crna Gora: Pazari manji po 7 puta

Objavljeno

 


Ugostiteljski objekti u Petrovcu su prazni, a na plažama gostiju ima samo vikendom. Prema riječima ugostitelja Ilije Armenka, optimizma skoro i da nema, a kako će se sve ovo završiti niko ne zna. Kako dodaje, pazari su sedam i po puta manji u odnosu na isti period lani, piše Dan.
Armenko ističe da je za vikend na plažama najviše bilo Podgoričana i posjetilaca sa sjevera, dok radnim danima nema nikoga te da je ovo najgora sezona dosad.

– Pričamo svi o hotelima, a turizam nisu samo hoteli. Tu je ogroman privatni smještaj, koji će ove godine takođe doživjeti katastrofu. Jednostavno ne možemo računati na bilo kakvu sezonu. Ima nešto posla vikendom, ali domaći gosti ne mogu nadoknaditi ono što gubimo od turista iz okruženja. Ne mogu da vjerujem da ovih dana čitamo izjave nekih turističkih stručnjaka, koji kažu da će sezone biti 20 do 25 posto. Ja na te priče odgovaram hoće, ali minusa. Neki ugostitelji, pa i ja, već su obezbijedili robu, angažovali personal… Upravo sam zbog toga u minusu 15.000 eura, a nisam još ni izvadio sve papire, jer Opština ne funkcioniše – kaže on, naglašavajući da niko ne treba da se zavarava da će nešto biti od sezone.

Prema njegovim riječima, jedino rješenje je da država dozvoli da se radi kako je to sada, da sačeka sa angažovanjem kontrolnih mehanizama, inspekcije i slično, jer je to jedini način da dođu do nule.

– Mi ne tražimo da radimo džabe. Mnogi koji su otvorili lokale kažu da će da zatvore. Mogu da rade samo oni koji su u svojoj kući, ostali koji su pod zakupom teško da mogu izdržati pod ovakvim uslovima sve obaveze koje ih eventualno očekuju. Mi nećemo nigdje pobjeći, ali bi nam mnogo značilo da nam se te neke obaveze, koje nijesu male, prolongiraju za kasnije. Nama treba pomoć samo u tom smislu – kaže Armenko.

Ističe da se u Petrovcu stvara prividina slika kako ima gostiju zahvaljujući popunjenosti hotela.

– Lako je formirati cijenu u hotelima uz koje stoji država. Ima gostiju u nekim hotelima, opet u danima vikenda i isti gosti, Podgoričani, jeftinije im je da dođu nego da se hrane kod kuće. Treba sačekati kraj sezone, kakva god bude i ako je i bude, jer svjedoci smo da se priča o zatvaranju Podgorice, Beograda, a Grčka vraće turiste iz Srbije. Došlo je 50 Ukrajinaca, i stvara se slika kao da je došla cijela Ukrajina. Ne znam kome to koristi – kaže on, dodajući da je najbolju sliku o ovoj sezoni dao predsjednik Hrvatske Zoran Milanović prilikom posjete Crnoj Gori, rekavši „da se Crna Gora i Hrvatska ne zavaravaju da će jedan euro zaraditi od turizma ove godine”.

Reklama

Zakupac plaže u Buljarici Vaso Vučićević kaže da, što se tiče kupališta za ovu godinu, do sada nije prihodovao nijedan euro. Ističe da je sezona slaba i da nema gostiju.

– Nisam mogao da naplatim, jer ljudi i nemaju para. Neću imati ni za troškove zakupa. Predstavnici Morskog dobra, Minstarstva turizma i zakupci, što hitnije bi trebalo da se nađu i pokušaju da dođu do rješenja kako da izađemo iz ovih problema. Nismo samo mi u problemu, već i trgovci, vlasnici diskonta pića, radnici Morskog dobra, i mnogi drugi. Dosad nijesmo imali nijedan kvalitetan sastanak, da ukrstimo argumente i da se nađe zajedničko rješenje kako izađi iz ove krize ako je uopšte moguće. Trenutno na kupalištima radnim danima nema nikog, samo vikednom ljudi iz Crne Gore a uveliko radi samo siva ekonomija – kaže on.

Biznisinfo

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu