PRIVREDA
Stočari na mukama, izvoz u Tursku još blokiran
Poljoprivrednici u Republici Srpskoj koji se bave uzgojem junadi kažu da su već na koljenima, jer je veliki broj bikova prerastao, juneće meso se prodaje za 3,5 KM kilogram žive vage, što je, ističu, ispod svake cijene, a još nema indicija da bi izvoz mesa u Tursku mogao u skorije vrijeme da počne, jer je pandemija zaustavila sve procese.
Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednika RS, kazao je za „Nezavisne“ da ima dosta junećeg mesa viška za otkup. Navodi da je otkupljeno samo ono što je finansiralo resorno ministarstvo.
„Od prvog momenta u Tursku nije išlo zato što su oni koji su izvozili uzimali iz Poljske, a ovdje kupovali malo, a sad ne kupuju ništa domaće“, kaže Usorac.
On je rekao da je problem uvozno-prerađivački lobi i da poljoprivrednici nemaju nikakve šanse.
Staša Košarac, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, tvrdi da će istrajati na tome da, kada epidemiološki uslovi dozvole, zajedno sa nadležnim entitetskim ministrima, direktorom Kancelarije za veterinarstvo BiH, ambasadorom Turske u BiH te predstavnicima kompanije „Tareks“ i svim sertifikovanim klaničkim kapacitetima u Republici Srpskoj i Federaciji BiH definišu primarni otkup domaće proizvodnje putem klaničkih firmi koje imaju sertifikate za izvoz mesa u Tursku.
Rekao je da je izvoz mesa u Tursku značajan posao za poljoprivrednike iz Republike Srpske i Federacije BiH i treba ga unaprijediti.
„Zbog prisutnih viškova u oba entiteta, a koji se odnose na primarnu proizvodnju, neophodno je za ovu godinu povećati kvotu sa 3.000 tona na 5.000 tona od ukupno odobrenih 8.000 tona. To bi značilo da akumulirane viškove možemo prodati Turskoj, čime bismo obezbijedili veću robnu razmjenu, kao i otkup domaće proizvodnje. Insistiraću na tome da sa turskom kompanijom, koja je ovlaštena za izvoz mesa u Tursku, definišemo da se u ovaj posao uključi značajno veći broj sertifikovanih kompanija iz Republike Srpske i Federacije BiH, što do sada, nažalost, nije bio slučaj. O ovim temama nedavno sam razgovarao sa ambasadorom Turske u BiH Haldunom Kocem i upoznao sam ga sa stavovima“, kazao je Košarac.
On smatra da je politika bivšeg ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH bila nekorektna prema prerađivačkim kapacitetima iz Republike Srpske.
„Ja želim da ispravim nepravdu učinjenu prema kompanijama iz Republike Srpske i jasno se zalažem za ravnopravan tretman svih sertifikovanih kompanija iz oba entiteta. To je moje opredjeljenje od kojeg neću odustati“, rekao je Košarac.
Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH, za „Nezavisne“ ističe da su se poljoprivrednici „opekli“ sa izvozom i da je dosta ljudi odustalo od toga, odnosno da sada mali broj stočara uzgaja bikove.
„To što se uzgoji proda se ovdje u Federaciji BiH. Međutim, razgovarao sam sa kolegama u Semberiji i tamo je, kažu, katastrofa i, nažalost, uzgajivači u RS su na koljenima“, rekao je Bićo.
Izvor: Nezavisne novine
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE8 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI8 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca