Ovogodišnja žetva pšenice u Hrvatskoj je završena, prinosi su veliki, ali je kvalitet loš pa će morati da se uvezu određene količine durum pšenice kako bi pekarska industrija mogla da proizvodi kvalitetan hljeb i peciva, piše Slobodna Dalmacija.

Proizvedeno je minimalno 950.000 tona pšenice, ali je samo 10 posto od toga prva i premium klasa, 20 posto je druga, dok na treću otpada 40 posto proizvodnje. Ostatak je četvrta klasa, odnosno pšenica koja se koristi za stočnu hranu.

Zato će pekari morati da uvezu gotovo 100.000 tona pšenice i to po znatno većim cijenama od onih koje plaćaju za domaću, dodaje se u tekstu.

Istovremeno, proizvođači nisu ni približno zadovoljni otkupnom cijenom. Ističu da je cijena ispod jedne kune za kilogram, što ne pokriva troškove proizvodnje, a o zaradi nema ni govora.

U Hrvatskoj su svi silosi, od Slavonije do Like, nekada bili puni, sada je sve prazno, radnika nema, mlinovi godinama ništa ne melju, rekao je Antun Laslo, proizvođač pšenice i predsjednik zadruge „Život“.

On u tome vidi uticaj uvoznih lobija jer se pšenica izvozi da bi se u Hrvatsku uvozio polupečeni hljeb, pecivo i brašno dok domaći mlinovi i silosi zjape prazni, piše list.

Reklama

Ovogodišnja žetva pšenice u Hrvatskoj je završena, prinosi su veliki, ali je kvalitet loš pa će morati da se uvezu određene količine durum pšenice kako bi pekarska industrija mogla da proizvodi kvalitetan hljeb i peciva, piše Slobodna Dalmacija.

Proizvedeno je minimalno 950.000 tona pšenice, ali je samo 10 posto od toga prva i premium klasa, 20 posto je druga, dok na treću otpada 40 posto proizvodnje. Ostatak je četvrta klasa, odnosno pšenica koja se koristi za stočnu hranu.

Zato će pekari morati da uvezu gotovo 100.000 tona pšenice i to po znatno većim cijenama od onih koje plaćaju za domaću, dodaje se u tekstu.

Istovremeno, proizvođači nisu ni približno zadovoljni otkupnom cijenom. Ističu da je cijena ispod jedne kune za kilogram, što ne pokriva troškove proizvodnje, a o zaradi nema ni govora.

U Hrvatskoj su svi silosi, od Slavonije do Like, nekada bili puni, sada je sve prazno, radnika nema, mlinovi godinama ništa ne melju, rekao je Antun Laslo, proizvođač pšenice i predsjednik zadruge „Život“.

On u tome vidi uticaj uvoznih lobija jer se pšenica izvozi da bi se u Hrvatsku uvozio polupečeni hljeb, pecivo i brašno dok domaći mlinovi i silosi zjape prazni, piše list.

Reklama

Tanjug