PRIVREDA
Poljoprivrednici nakon sastanka sa Košarcem očekuju prelevmane
Tražili smo uvođenje prelevmana i carina na uvoz svježeg i rashlađenog mesa goveda i svinja u BiH, a dobili obećanje da će oni biti uvedeni.
Tako poljoprivrednici sumiraju rezultate sastanka koji su održali sa Stašom Košarcem, ministrom spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
„Prelevmani bi iznosili dvije marke po kg uvezenog mesa, a carina bi iznosila 10 odsto“, rekao je za „Nezavisne novine“ Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača u BiH.
Prema njegovim riječima, ta mjera bi trajala dvije godine, a da bi bila uvedena, treba sprovesti određena tehnička pitanja.
„Imamo obećanje ministra da će biti donesena ta odluka. On je rekao da se sve može spremiti za 20 dana, ali ja kažem, neka to bude i 30 dana. Međutim, ako dođe do nečijih opstrukcija, to je drugi par opanaka“, naglasio je Usorac.
Pita se on da li neko u Savjetu ministara BiH preferira tri-četiri čovjeka koji meso uvoze ili pak sve farmere.
„Ja vjerujem Staši Košarcu, nema razloga da ne vjerujem u ono što je čovjek javno rekao pred nama svima. Ne možemo dozvoliti da propadnemo. Mi smo rekli otvoreno Košarcu, doći ćemo i tražiti ostavke onih koji to ne dozvoljavaju, tražićemo njihov odlazak. A bojim se, ako izađemo na ulice, da će to biti opšti bunt“, rekao je Usorac.
On je dodao da su na sastanku pričali o opštoj situaciji u poljoprivredi, koja je, kako kaže, nezadovoljavajuća i negativno utiče na demografski položaj sela.
I Ranko Sarajlić, poljoprivrednik iz Laminaca, kod Gradiške, koji je takođe prisustvovao ovom sastanku, kaže da imaju obećanje Košarca da će njihov problem biti riješen.
„Košarac je rekao da će za 30 dana riješiti taj problem, da će završiti analize. On se slaže da postoje problemi. Oni su tu jer su cijene ispod cijene koštanja i postoje velike količine robe koja ne može naći svog kupca. A za sve je uzrok uvozna roba koja je ovdje zauzela tržište. Riječ je o nelojalnoj konkurenciji“, rekao je Sarajlić za „Nezavisne novine“.
Na pitanje koliko bi uvođenje prelevmana i carina značilo poljoprivrednicima u BiH, on ističe da bi njihov problem bio riješen dugoročno.
„Naredne dvije godine ne bismo imali probleme koje sada imamo. Zbog uvoza došlo je do tržišnih viškova. Mi 70 odsto mesa uvozimo, a 30 odsto proizvodimo. Nije to klasičan tržišni višak, već je do toga dovela nelojalna konkurencija“, istakao je Sarajlić.
Nakon sastanka sa poljoprivrednicima, održanog u četvrtak, iz Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH naveli su da je razgovarano o zaštiti domaće proizvodnje.
„U fokusu sastanka, kojem su prisustvovali i predstavnici nadležnih ministarstava iz Republike Srpske i Federacije BiH, bila je neophodnost analize opravdanosti za uvođenje zaštitnih mjera za uvoz svježeg i rashlađenog mesa goveda i svinja u BiH“, saopštili su iz tog ministarstva.
Kako su dodali, predstavnici Udruženja poljoprivrednih proizvođača u BiH istakli su da je pandemija virusa korona uticala na značajno umanjenje unutrašnjeg konzuma, što je dodatno opteretilo domaće proizvođače, klaničare i trgovce.
Košarac je izrazio potpunu opredijeljenost za zaštitu domaće proizvodnje, uz poštovanje međunarodnih ugovora čiji je potpisnik BiH.
„Neophodno je nastaviti sa podrškom domaćim kapacitetima koristeći dostupne spoljnotrgovinske mehanizme u okviru postojećih međunarodnih ugovora, ali i politika nadležnih entitetskih ministarstava“, poručio je Košarac.
On je istakao da domaću proizvodnju treba podržati konkretnim mjerama te da će uputiti dopis ambasadoru Turske u BiH, u kojem će zatražiti da otvorena kvota za izvoz mesa iz BiH sa sadašnjih 3.000 tona bude povećana minimalno za dodatnih 2.000 tona mesa.
Kao jednu od mjera zaštite domaće proizvodnje Košarac je najavio i nastavak pregovora za izvoz domaćih proizvoda na tržište EU.
„Ovo pitanje intenziviraćemo u razgovorima sa predstavnicima Delegacije EU nakon što u BiH bude okončan proces odgovaranja na upitnik za izvoz mesa na tržište EU“, rekao je Košarac.
Na ovom sastanku on je najavio da će od Kancelarije za veterinarstvo BiH zatražiti pojačane kontrolne aktivnosti u vezi sa uvozom svježeg i rashlađenog mesa u BiH.
Izvor: Nezavisne novine
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
DINECO: Domaći brend za svjetsko tržište
Miroslav Mišković zvanično osnovao novu firmu u Sarajevu, kreće s velikim biznisom
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
-
NEKRETNINE3 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE9 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI9 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE8 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE6 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
FINANSIJE7 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca