PRIVREDA
Teretni saobraćaj jedino u BiH na silaznoj putanji
Teretni saobraćaj na svim graničnim prelazima u BiH je od maja do jula u silaznoj putanji, dok je na prelazima u ostalim zemljama u regionu obim teretnog saobraćaja u porastu, navedeno je na stranici Delegacije EU u Beogradu, citirajući izvještaj Sekretarijata Transportne zajednice u Beogradu.
Na stranici su navedeni podaci za putnički i teretni saobraćaj u regionu, ali zanimljivo je da su samo za granične prelaze u BiH naveli da je obim teretnog saobraćaja u opadanju. U srijedu smo im tim povodom uputili e-mail da nam pojasne odakle potiču ti podaci, ali do zaključenja ovog broja „Nezavisnih“ nismo dobili nikakav odgovor.
U izvještaju na koji se pozivaju takođe stoji podatak da je BiH jedina izvukla deblji kraj kad je u pitanju broj kamiona koji su prošli kroz njene granične prelaze.
„Mada bi podatke trebalo da uzmemo s oprezom i da uzmemo moguće objašnjenje da je dio prevoznika možda svoje rute preusmjerio na druge tačke prelaza, ipak treba reći da su svi drugi regionalni partneri zabilježili slabi, ali postojan rast teretnog saobraćaja u periodu od maja do jula“, navedeno je u ovom izvještaju.
U Upravi za indirektno oporezivanje (UIO) BiH kažu za „Nezavisne“ da je tačno da je obim teretnog saobraćaja niži ako se poredi s istim periodom prošle godine, ali iz njihovih podataka se može zaključiti da je, barem kada je vrijednost robe u pitanju, obim u porastu u periodu od maja do jula ove godine.
Iz njihovih podataka se može vidjeti da je u maju 2019. godine vrijednost uvoza robe u BiH iznosila 1,8 milijardi maraka, a u maju ove godine 1,2 milijarde, što je 65 odsto u odnosu na prošlu godinu. U istom periodu izvezeno je robe u vrijednosti 758,6 milijardi maraka, što je 71 odsto manje nego prošle godine.
Kako proizlazi iz podataka UIO BiH, u junu prošle godine uvezeno je robe u vrijednosti od 1,6 milijardi maraka, odnosno 88 odsto vrijednosti uvezene robe prošle godine u istom periodu. U tom periodu izvezeno je 906 miliona maraka robe, odnosno 88 odsto u odnosu na isti period 2019. godine.
Kada je u pitanju jul, izvezeno je 1,55 milijardi maraka vrijednosti robe, ili 87 odsto u odnosu na 2019, odnosno uvezeno je robe u vrijednosti 905 miliona maraka ili 86 odsto u odnosu na isti period 2019. godine.
Razlika koja se može uočiti ne mora značiti da su podaci Transportne zajednice pogrešni, jer treba uzeti u obzir da se veliki dio robe uvozi tako da građani lično prijavljuju robu, kao kada, recimo, uvoze privatne automobile kupljene u inostranstvu.
Uz podatke Transportne zajednice objavljene su i dvije mape koje pokazuju broj kamiona i period od maja do kraja jula, a iz kojih se vidi da je teretni saobraćaj u oba smjera u opadanju. Primjera radi, oni tvrde da je 13. maja kroz Gradišku prošlo oko 800 kamiona, a kroz Šamac nešto više od 600. Već krajem maja kroz Gradišku je prošlo oko 450 kamiona, a kroz Šamac oko 420, dok je početkom juna u Gradišci registrovano oko 410 kamiona, koliko i u Šamcu. Krajem juna u Gradišci je zabilježen prolaz samo 300 kamiona, a u Šamcu 400.
U podacima Transportne zajednice navedeni su i oni za prosječno trajanje čekanja prolaska granice za putnička vozila. Kada je u pitanju BiH, najduže se čekalo u aprilu u Gradišci, s ukupnim vremenom na obje strane granice i u oba smjera od čak 150 minuta. Krajnji regionalni „rekorder“ po dužini čekanja je Batrovci – Bajakovo, u kojem se u maju na prelazak granice čekalo čak 230 minuta. Što se tiče BiH, u Gradišci se u maju čekalo 100 minuta, a u junu i julu po 52 minute. U Šamcu se na prelazak granice najviše čekalo u julu, i to oko sat.
Izvor: Nezavisne novine
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca