PRIVREDA
Brži izvoz i protok robe unutar i izvan BiH
Predstavnici grada Trebinja će u što skorijem periodu posjetiti slobodne zone u Federaciji BiH i regionu, kako bi se na što bolji i kvalitetniji način izgradila i slobodna zona u Trebinju, planirana na zapadnom izlazu iz grada, radi poboljšanja izvoza i protoka robe unutar i van BiH.
Ovo su dogovorili gradonačelnik Trebinja Mirko Ćurić i njegovi saradnici sa predstavnicima privrednih komora BiH i Federacije BiH, kao i sa Stašom Košarcem, ministrom spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, koji su juče boravili u Trebinju.
Nakon sastanka rečeno je da će se izdefinisati sve što je neophodno kako bi se krenulo u gradnju slobodne zone, čemu će, kako je kazao gradonačelnik Ćurić, prethoditi i prezentacija projekta sa svim sadržajima.
„Tek nakon navedenih posjeta sagledaćemo prednosti o kojim smo razgovarali na ovom sastanku, a to su najprije blizina luke Ploče, budući aerodrom te sva druga infrastruktura koja će privući jake i ozbiljne kompanije na naše područje, grada Trebinja i cijele regije Hercegovine“, kazao je gradonačelnik Ćurić.
On je potvrdio da je u toku izrada elaborata za ovaj projekat izgradnje prve slobode zone u Republici Srpskoj, što je ministar Košarac ocijenio vrlo odgovornim i vrlo efikasnim.
„Stručna ekipa iz Ministarstva spoljnih poslova i ekonomskih odnosa prošle sedmice već je bila u Trebinju i pokrenula određene aktivnosti na ovom projektu iz aspekta analize, u pravcu što brže realizacije ideje ovdašnje gradske uprave“, naglasio je Košarac, potvrdivši sve infrastrukturne komparativne prednosti Trebinja.
Naročito je istakao zadovoljstvo zbog spremnosti privrednih komora BiH i Federacije da budu partneri gradu Trebinju u ovom projektu, ali i preduzete aktivnosti nadležnog ministarstva Republike Srpske, gdje će takođe biti donesen zakon o slobodnim zonama.
„Kada je u pitanju ovaj zakon, on će u BiH sigurno imati potrebe i za određenim promjenama, ali raduje činjenica da gradske vlasti, i u Doboju, i u Bijeljini, i u Bratuncu i ovdje u Trebinju imaju ovakva razmišljanja o slobodnim zonama koje će omogućiti bolji promet robe kompanija u Republici Srpskoj i BiH“, dodao je Košarac, napomenuvši da će uslijediti i posjeta u luku Ploče, kako bi sve funkcionisalo besprijekorno.
Da Spoljnotrgovinska komora BiH podržava otvaranje slobodne zone u Trebinju, potvrdio je nakon sastanka i njen predsjednik Vjekoslav Vuković, napomenuvši da će ova slobodna zona predstavljati još jedan veliki potencijal za izvoz robe iz BiH.
„Mi ćemo uložiti sve naše kapacitete, stručne i pravne timove, koji će pomoći u izradi ove slobodne zone i u suradnji sa susjednim zemljama osigurati da sve funkcioniše u najboljem redu“, dodao je on.
Mirsad Jašarspahić, predsjednik Privredne komore Federacije BiH, napomenuo je da će nova slobodna zona u Trebinju poboljšati utisak za što veće investiranje u BiH te da će se na ovaj način bolje koristiti i privredni resursi, što je pokazala i praksa u ovom entitetu.
Zakon o vinu jedan od prioriteta
Staša Košarac, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, rekao je da je zakon o vinu jedan od prioritetnih koji bi trebalo da budu doneseni kako bi domaći proizvođači mogli nesmetano da plasiraju robu na tržište EU.
Košarac je naveo da je Evropska komisija upozorila na to da je ovaj zakon neophodno donijeti u naredne tri i po godine te dodao da je konstituisana radna grupa koja radi na izradi zakona o vinu.
Nakon posjete trebinjskoj vinariji „Anđelić“, napomenuo je da u BiH postoji 81 kompanija koja se bavi proizvodnjom vina, sa blizu 4.000 vinograda, te da je njihove proizvode potrebno adekvatno zaštititi.
„Mi imamo autohtone vrste, kao što su žilavka i blatina, za koje postoji veliko interesovanje na domaćem tržištu, ali i za izvoz, u kojem kontekstu moramo ozbiljno pristupiti u izradi zakona o vinu, pa je već konstituisana radna grupa koja na tome radi, što bi našim kompanijama omogućilo da efikasnije planiraju svoje poslovne aktivnosti“, kazao je Košarac, napominjući da su u izradu toga zakona uključeni i asistenti iz UNDP-a.
Zakon je, kako kaže, i na nivou RS, ali i BiH, jasno precizirao da će od 18. oktobra ove godine biti onemogućen uvoz grožđa u našu zemlju za proizvodnju vina, osim na način kako formulišu zakonski propisi.
Košarac je dodao da još nisu donesene mjere ograničenja kada je riječ o uvozu grožđa za proizvodnju vina zbog međunarodnih ugovora, ali da se prate aktivnosti u tom kontekstu.
„Ako ne bude prekomjernog uvoza, nećemo koristiti tu mjeru. Ukoliko dođe do prekomjernog uvoza, onda ćemo procjenjivati i donositi mjere s ciljem da zaštitimo domaću proizvodnju“, rekao je Košarac.
Istakao je da vinari u BiH, prema procjenama, imaju u zalihama između 18 i 20 miliona litara vina, jer je pandemija virusa korona uslovila i mnogo manju prodaju.
Izvor: Nezavisne novine
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE8 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI8 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca